Najnovije političke tenzije ponovno su otvorile staro, ali i dalje nezatvoreno pitanje — kako Hrvatska razumije retoriku, simbole i granice javnog djelovanja u političkom prostoru. Rasprava se rasplamsala nakon što je Dalija Orešković na platformi X optužila vladajuće za „ekstremnu i isključivu“ komunikaciju, ustvrdivši da su se „okrenuli protiv građana koji nemaju proustaške sentimente“ te da je takva vlast „postala protuustavna“. Uz to je upozorila da bi „sljedeći korak mogla biti eskalacija nasilja koje je već pokucalo na vrata“.
Njezina kritika snažno je odjeknula u dijelu javnosti, ali je istovremeno otvorila i drugo važno pitanje: što poručuje simbolika koja se pojavila na prosvjedu koji joj politički stoji blizu? Zastave bivše Jugoslavije, komunistička obilježja, pa čak i četnički simboli, za mnoge građane predstavljaju duboko uznemirujući podsjetnik na represiju, agresiju i ideološke sukobe koji su obilježili prošlo stoljeće i Domovinski rat.
Takva ikonografija, umjesto da bude jasno osuđena, u nekim je krugovima relativizirana ili ignorirana, što stvara dojam selektivne osjetljivosti. Jedni ekstremni simboli osuđuju se bez zadrške, dok se drugi opravdavaju ili umanjuju. Time se gubi politička i moralna konzistentnost, a otvara prostor vladajućima da svaki narativ protiv vlasti predstave kao radikalan ili ekstremistički. Legitimitet stvarnih prosvjednih poruka time se zamagljuje.
Europski primjeri: Kako se reguliraju totalitarni simboli?
Rasprava o zabrani ili ograničavanju totalitarnih simbola nije jedinstvena za Hrvatsku. Europske države razvile su vrlo različite modele:
- Nacistički i fašistički simboli strogo su zabranjeni u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Litvi, Latviji i većem dijelu srednje Europe.
- Komunistička ikonografija, poput crvene zvijezde ili srpa i čekića, zabranjena je u državama koje su bile pod snažnim utjecajem Sovjetskog Saveza — Ukrajini, baltičkim državama i nekim zemljama istočne Europe.
- Zapadne demokracije uglavnom imaju šire zakone o govoru mržnje, bez izričitih zabrana simbola.
- Države s traumom dvaju totalitarizama, poput Hrvatske, često ostaju u zoni nedovršenih rasprava i neujednačene primjene zakona.
Drugim riječima, povijest određuje današnje zakone. Ono što se u jednoj zemlji smatra nedopustivim, u drugoj je tolerirano ili čak normalizirano.
Hrvatska stvarnost: Duboke rane i nerazriješene povijesne teme
Hrvatska nosi iskustvo dvaju totalitarizama, svježih rana iz Domovinskog rata i dugotrajnih ideoloških prijepora. Upravo zato svaki javni skup na kojem se pojavljuju totalitarni simboli — komunistički, jugoslavenski, fašistički ili četnički — automatski dobiva snažnu emocionalnu i političku dimenziju.
Ako je cilj demokratizacija, smirivanje tenzija i odgovorniji politički diskurs, tada je nužno dosljedno odbaciti sve ekstremističke simbole, bez obzira s koje strane političkog spektra dolaze. Samo jedinstveni standardi stvaraju vjerodostojnost.
Kritizirati ekstremnu retoriku s jedne strane, a ignorirati ekstremne simbole s druge strane — to je formula koja produbljuje nepovjerenje i slabi demokratsku raspravu.
Vrijeme za jasna pravila i odgovornost
Sve izraženije javne podjele ukazuju da Hrvatska možda stoji pred trenutkom u kojem će se morati donijeti precizni zakoni koji će definirati:
- što je u javnom prostoru prihvatljivo, a što nije,
- koje su granice političke retorike,
- što se može tolerirati kao dio slobode govora, a što ulazi u područje povijesnog revizionizma, veličanja totalitarizma ili poticanja mržnje.
Takvi zakoni ne bi smjeli biti politički instrumenti, nego mehanizam zaštite demokratskog poretka i društvene stabilnosti. Time bi se spriječilo da političke elite potpiruju podjele, skreću pozornost s ključnih problema i manipuliraju traumatičnim povijesnim temama.
Tek kad se uspostave jedinstvena pravila, politika će se moći usmjeriti na stvarne izazove — ekonomiju, sigurnost, demografiju, obranu i društveni razvoj. Danas ti problemi nerijetko ostaju u sjeni ideoloških rasprava, u kojima se brže skupljaju politički bodovi.
Domoljublje, odgovornost i razlika između doma i boravišta
U Hrvatskoj postoji narod koji je pokazao spremnost braniti svoj dom i domovinu životom — hrvatski branitelji, dragovoljci i oni koji domoljublje žive kao vrijednost, a ne politički slogan. Nasuprot tome, uvijek postoji i dio društva koji Hrvatsku vidi kao mjesto boravka, a ne mjesto pripadnosti; oni koji u kriznim trenucima odlaze, a u mirnodopskim uvjetima se bave ideološkim raspravama bez osobne žrtve i stvarnog doprinosa.
Rasprava o simbolima, identitetu i političkoj kulturi nije samo pravno ili ideološko pitanje — ona govori o tome kome je Hrvatska stvarno domovina i tko je spreman raditi, žrtvovati se i boriti se za njezinu budućnost.
Vrijeme je za zrelo društvo
Simboli nisu tek estetska obilježja. Oni govore o tome kako se društvo nosi s vlastitom prošlošću. Bez jasnih standarda i odgovorne političke retorike, postaju izvor manipulacija, sukoba i opasnih podjela.
Hrvatska može i mora izgraditi političku kulturu koja se temelji na činjenicama, dosljednosti i poštovanju temeljnih vrijednosti, a ne na ideološkim etiketama. To je jedini put prema dugoročnom smirivanju podjela i jačanju demokracije.
- U Belišću održana svečanost povodom Dana državnosti i dana hrvatskih branitelja Grad Belišća
Trideset i šest godina nakon povijesnog konstituiranja Sabora, Dan državnosti u Belišću obilježen je dostojanstveno, uz duboko prisjećanje na žrtvu onih koji su u temelje… Pročitaj više: U Belišću održana svečanost povodom Dana državnosti i dana hrvatskih branitelja Grad Belišća - DAN DRŽAVNOSTI RH – 30. SVIBANJ: Temelji neovisne Hrvatske
Konstituiranje prvog demokratskog Sabora 30. svibnja 1990. godine povijesni je Dan državnosti koji je zauvijek promijenio sudbinu nacije, označivši miran prijelaz iz jednostranačkog totalitarizma u… Pročitaj više: DAN DRŽAVNOSTI RH – 30. SVIBANJ: Temelji neovisne Hrvatske - Trgovina na malo u travnju 2026.: Nastavlja se dugogodišnji niz rasta na godišnjoj razini
Najnoviji podaci potvrđuju da promet u maloprodaji u Hrvatskoj nastavlja pozitivan trend na godišnjoj razini, bilježeći rast 37. mjesec zaredom. Državni zavod za statistiku (DZS)… Pročitaj više: Trgovina na malo u travnju 2026.: Nastavlja se dugogodišnji niz rasta na godišnjoj razini - OSIJEK: Dodijeljeni prvi ugovori za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji – Županija ulaže 470 tisuća eura
Demografska obnova i ostanak mladih u ruralnim krajevima dobili su snažan poticaj u Osječko-baranjskoj županiji. Kroz projekt “Naša Slavonija i Baranja – naš dom”, dodijeljene… Pročitaj više: OSIJEK: Dodijeljeni prvi ugovori za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji – Županija ulaže 470 tisuća eura - Nakon 15 godina bivši HDZ-ov ministar Božidar Kalmeta i suradnici nepravomoćno osuđeni
Nakon gotovo 15 godina iscrpljujućih pravnih bitaka i višestrukih izmjena optužnica, nepravomoćna presuda Kalmeti donijela je složen i za mnoge neočekivan rasplet jedne od najvećih… Pročitaj više: Nakon 15 godina bivši HDZ-ov ministar Božidar Kalmeta i suradnici nepravomoćno osuđeni - Dan državnosti u Osijeku: Odana počast braniteljima uz sjenu političkog protokola
Dok su izaslanstva Grada i Županije slala poruke o odgovornosti i budućnosti, Udruga maloljetnih dragovoljaca ponovno je ostala izvan službenog protokola. Polaganjem vijenaca i paljenjem… Pročitaj više: Dan državnosti u Osijeku: Odana počast braniteljima uz sjenu političkog protokola - Domovinski rat: Svibanj 1992. – Borba za međunarodni legitimitet i obrana Kopačkog rita
Saznajte sve o herojskoj obrani Kopačkog rita 29. svibnja 1992. godine. Pročitajte kako je 135. baranjska brigada u ekstremnim močvarnim uvjetima nadvladala nadmoćnog neprijatelja i… Pročitaj više: Domovinski rat: Svibanj 1992. – Borba za međunarodni legitimitet i obrana Kopačkog rita - Eurojust koordinirao veliku akciju: Uhićena 23 osumnjičenika za šverc oružja, droge i migranata
SALERNO / ZAGREB – U velikoj međunarodnoj akciji koju je koordinirao Eurojust, razbijena je opasna kriminalna skupina koja je djelovala na području talijanskog Salerna, a… Pročitaj više: Eurojust koordinirao veliku akciju: Uhićena 23 osumnjičenika za šverc oružja, droge i migranata - U Zagrebu otkrivena nova masovna grobnica: Ekshumirani ostaci 29 žrtava poslijeratnih likvidacija
ZAGREB – Na lokaciji Oporovečki vinogradi u zagrebačkoj Dubravi otkrivena je nova masovna grobnica iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava poslijeratnih likvidacija,… Pročitaj više: U Zagrebu otkrivena nova masovna grobnica: Ekshumirani ostaci 29 žrtava poslijeratnih likvidacija - Tribina u Osijeku: Inkluzija i rušenje barijera na tržištu rada
OSIJEK – U hotelu Osijek održana je tribina u organizaciji Saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI). Cilj ovog događaja, održanog u sklopu… Pročitaj više: Tribina u Osijeku: Inkluzija i rušenje barijera na tržištu rada
Branko Borković: “Vrijeme je pokazalo tko je govorio istinu o Vukovaru”
Nevidljivo dijete: 34 godine čekanja da netko vidi Ljiljanu Jaroš
Novi pronalasci posmrtnih ostataka žrtava Domovinskog rata na području Starog Seleša i Ovčare
Bogdanovci – herojsko selo na braniku Domovine: 34 godine od krvavog pada u studenome 1991.
