Zagreb, 02. listopad 2025. – Državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin u Saboru oštro je odbacila tvrdnje ‘mostovaca’ i nezavisnog Josipa Jurčevića koji su, u raspravi o Zakonu o nadzoru državne granice, upozorili na eskalaciju nezakonitih migracija, zamjenu stanovništva i uvoz opasnog otpada iz Italije.
“Niti je hrvatska policija bila u nekim skandalima niti se u Hrvatskoj događa nekakva dramatična eskalacija nezakonitih migracija. Ovo su totalne gluposti i nema veze sa istinom i činjenicama”, kazala je Petrijevčanin u završnom obraćanju u raspravi o prijedlogu izmjena toga zakona koja je započela još sinoć, a referirajući se na govore Mostovog Nikole Grmoje i nezavisnog Josipa Jurčevića.
Troskot u Saboru: „Lika nije smetlište Europe – kroz granice je prošlo i do 40.000 šlepera opasnog otpada“
Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u današnjem saborskom govoru iznio je teške optužbe na račun ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, povezujući ga s „potpunim promašajem institucija“ u zaštiti granica i građana od ilegalnog odlaganja opasnog otpada.
Troskot je podsjetio na ranije slučajeve, poput afere Uljanik, gdje je – kako tvrdi – ministar Božinović znao podatke o šteti prije nego što ih je službeno objavio DORH. „To pokazuje da politika ima operativan utjecaj na tijela kaznenog progona. Ako može ubrzati postupke, može ih i zaustaviti – a to je opasno za pravnu državu“, poručio je.
Poseban naglasak stavio je na problem odlaganja opasnog otpada u Lici. Prema njegovim riječima, između 28.000 i 40.000 šlepera – odnosno između 700 tisuća i milijun tona otpada – prešlo je hrvatsku granicu i završilo na području između Male Kapele i Velebita. „To nisu čamci da bi prošli neopaženo, to su kolone kamiona duge od Zagreba do Splita i natrag“, upozorio je.
Troskot tvrdi da analize pokazuju kako se radi o kancerogenim uljima i metalima povezanim s talijanskim tvrtkama, a Italija je službeno evidentirala količine kroz sustave Annex VII i E-ONTO. „Italija nije lagala. Netko u Hrvatskoj preuzeo je te pošiljke i prikazao ih kao nešto drugo. To se nije moglo dogoditi bez sudjelovanja sustava – policije i obavještajnih službi“, rekao je.
Mostov zastupnik zatražio je tri hitne mjere:
- otvaranje knjiga Annex VII i E-ONTO,
- osnivanje saborskog istražnog povjerenstva,
- uključivanje međunarodnih stručnjaka u sanaciju.
„Lika nije smetlište Europe. Hrvatska nije kolonija za tuđi otpad. Hrvatska mora pokazati da može zaštititi svoje građane“, naglasio je Troskot, dodavši da „pravna država ne može postojati ako politika upravlja policijom i DORH-om“.
Zaključio je porukom: „To dugujemo Lici, Hrvatskoj i našoj djeci koja ne smiju odrastati na otrovu zakopanom u hrvatske planine.“
Nezavisni saborski zastupnik Josip Jurčević održao je danas slobodni govor u Hrvatskom saboru u kojem je upozorio na, kako je rekao, „potpunu nebrigu hrvatskih institucija o temeljnome obilježju svake države – granicama i teritoriju“.
Jurčević je podsjetio da je većina ratova u povijesti vođena upravo zbog granica, a Hrvatska je, prema njegovim riječima, najbolji primjer takve borbe tijekom srbijanske agresije 1990-ih. „Htjeli su pomaknuti granice i stvoriti veliku Srbiju. Hrvatska je međunarodno priznata unutar avnojevskih granica, ali te granice uopće nisu bile utvrđene na samom AVNOJ-u, već tek nekoliko godina nakon rata, kada je komunistička vlast žrtvovala dijelove teritorija“, poručio je.
Podsjetio je i na odluke Badinterove komisije, prema kojima su granice bivših jugoslavenskih republika postale međunarodno priznate granice novih država, uključujući Hrvatsku, koja je primljena u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine.
No, naglasio je, Hrvatska ni danas ne skrbi o granicama: „Svim susjednim državama dugujemo rješenje graničnih pitanja. To je bio i jedan od uvjeta za ulazak u EU, ali su institucije, od Sabora do predsjednika, pokazale potpunu nebrigu. Dogodili su se i kriminalni potezi zbog kojih smo izgubili dio suvereniteta, primjerice na Prevlaci, u Savudrijskoj vali, pa i na granici s BiH.“
Posebno je istaknuo slučaj Neuma i vrha Kleka, gdje su, kako tvrdi, pripremani zakoni temeljeni na lažnim dokumentima i krivotvorenim izmjerama. „Da nije bilo znanstvenika iz Dubrovnika, izgubili bismo ključni teritorij. To je bila izdaja nacionalnih interesa“, ustvrdio je Jurčević.
Optužio je i bivšeg predsjednika Stipu Mesića da je krivotvorio sadržaj ugovora koji su 1999. potpisali Tuđman i Izetbegović, te da je time omogućio pripremu zakonskih rješenja kojima bi Hrvatska ostala bez strateški važnih područja.
Jurčević je zaključno upozorio: „Ne brinemo ni o migracijama, ni o demografiji, ni o okolišu, a ponajmanje o granicama. Ako država ne štiti svoje granice, dovodi u pitanje vlastitu budućnost i opstanak hrvatskog naroda.“
Državna tajnica je rekla i kako je naša policija itekako upoznata sa situacijom vezanom uz pitanje izvoza otpada iz Italije u neke istočne zemlje, a na što je upozorio Zvonimir Troskot.
Navela je da to nije izoliran slučaj koji se tiče samo naše zemlje, a naša policija po tom pitanju uspješno surađuje sa EUROPOL-om, Interpolom, Frontexom ali i Uskokom.
Uz to, pojasnila je i da hrvatska policija u EUROPOL-u vodi operativnu skupinu za sve ostale zemlje vezano uz okolišni kriminalitet.
Petrijevčanin: „Hrvatska policija je jamac sigurnosti, tvrdnje o skandalima su neistinite“
Ne slažem se, međutim, s raspravom zastupnika Jurčevića i Grmoje, koji iznose razne neistine i takozvane ‘skandale’ policije. Skandalozan je isključivo njihov govor jer nema nikakve veze s istinom. Hrvatska policija nije bila upletena ni u kakve skandale, niti se u Hrvatskoj događa dramatična eskalacija nezakonitih migracija. To su, jednostavno rečeno, potpune gluposti. Čini mi se da i sami znaju da to nije istina jer svakodnevno hodaju ulicama hrvatskih gradova i vide stvarno stanje. Situacija je stabilna i možemo biti ponosni na sigurnosnu sliku Hrvatske.
Podsjećam da imamo specifičan Zakon o strancima kojim je onemogućeno nekontrolirano useljavanje stranih radnika. A kada se govori o tzv. ‘zamjeni stanovništva’, pitam se o čemu zapravo pričate, jer svi migranti koji ilegalno prijeđu granicu bivaju vraćeni uz nadzor hrvatske policije. Hrvatska nema nikakvu eskalaciju tog problema.
Što se tiče pitanja otpada, hrvatska policija je itekako upoznata s problematikom vezanom uz izvoz otpada iz Italije prema istočnim zemljama. To nije izolirani slučaj, već se time bavi Europol dugi niz godina. Policija uspješno surađuje s Europolom, Interpolom, Cepolom, Frontexom i drugim agencijama, a u ovom slučaju vodi i višemjesečno kriminalističko istraživanje zločinačkog udruženja. Upravo je hrvatska policija inicirala operaciju „Task Force“ pri Europolu, čime je pokazala proaktivnost u borbi protiv okolišnog kriminaliteta.
Nije točno ni da Hrvatska nije ispunila uvjete za Schengen. Naša zemlja zadovoljila je 114 vrlo strogih uvjeta, strožih nego za neke druge države, upravo zbog dužine granice i specifičnog položaja. Hrvatska je uvedenim neovisnim mehanizmom nadzora granice postala preteča u EU. U taj mehanizam uključeni su pravni fakulteti, nevladine udruge, Crveni križ i drugi – i to bez najave, u svako doba dana. Nikada nismo dobili negativnu ocjenu. Hrvatska je primjer balansa između zaštite ljudskih prava i zaštite vanjske granice.
Nadalje, hrvatska policija raspolaže točnim i ažurnim podacima o svim kategorijama migranata, stranih radnika i tražitelja azila. U ovom trenutku imamo 108 osoba iz trećih zemalja koje su smještene u detencijske centre jer su procijenjene kao potencijalno opasne. Za razliku od nekih drugih država, Hrvatska ih ne pušta slobodno na ulice.
Svi granični prijelazi – 88 ukupno, od kojih 68 stalnih i 20 pograničnih – pod 24-satnim su nadzorom. Zahtjevi Schengena ispunjeni su uz ogroman trud i zalaganje hrvatske policije, koja je dala nemjerljiv doprinos zajedno s Vladom RH. Taj trud ne smije biti ponižen dezinformacijama.
Na kraju želim zahvaliti svim policijskim službenicama i službenicima – ne samo onima u graničnoj policiji, nego i u svim postajama i upravama – koji svakodnevno štite granicu i sigurnost naše države. Unatoč svim izazovima s kojima se suočava ne samo Hrvatska, nego i cijela Europska unija, možemo biti ponosni jer Hrvatska prednjači u očuvanju javnog reda i sigurnosti. Hrvatska granica je sigurna i tako će i ostati.“
- Kopita već odzvanjaju Sinjem: 17 odabranih danas kreće u bespoštednu borbu za prvu pobjedu!
Danas, 7. kolovoza 2026. godine, vitezovi Cetinske krajine u gradu Sinju započinju središnji dio alkarskih svečanosti, čime se službeno otvara natjecateljska 311. Bara. Ovo jedinstveno… Pročitaj više: Kopita već odzvanjaju Sinjem: 17 odabranih danas kreće u bespoštednu borbu za prvu pobjedu! - Stižu povišice za 70 posto branitelja: Jeste li i vi među onima kojima će rasti mirovina?
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, mirovine će se povećati za 201.304 hrvatska branitelja i članova njihovih obitelji, što obuhvaća više od 70 posto braniteljske populacije.… Pročitaj više: Stižu povišice za 70 posto branitelja: Jeste li i vi među onima kojima će rasti mirovina? - Od očajničke obmane do potpunog kolapsa: Kako je taktički genij HV-a nadmudrio neprijatelja
Kada je započela Operacija Oluja, malo je tko na međunarodnoj sceni mogao predvidjeti brzinu kojom će se urušiti složeni sustav neprijateljske obrane. Ova povijesna akcija… Pročitaj više: Od očajničke obmane do potpunog kolapsa: Kako je taktički genij HV-a nadmudrio neprijatelja - Saznajte kako je operacija Oluja 6. kolovoza donijela slom neprijatelja na Banovini, Kordunu i Lici
Operacija Oluja, najkompleksnija vojno-redarstvena akcija u povijesti Oružanih snaga Republike Hrvatske, pokrenuta je 4. kolovoza 1995. godine na bojišnici dugoj stotinama kilometara, s primarnim ciljem… Pročitaj više: Saznajte kako je operacija Oluja 6. kolovoza donijela slom neprijatelja na Banovini, Kordunu i Lici - Slunj odao počast herojima: Most dobio ime po 14. domobranskoj pukovniji
Uz svečani Dan grada Slunja i obljetnicu Oluje, otkrivena je ploča na mostu koji danas s ponosom nosi ime 14. domobranske pukovnije. U četvrtak, 6.… Pročitaj više: Slunj odao počast herojima: Most dobio ime po 14. domobranskoj pukovniji - Spektakl zajedništva: Veliki odaziv na koncert domoljubnih pjesama u Zagrebu
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, koncert domoljubnih pjesama okupio je u Zagrebu brojne branitelje i građane kako bi proslavili 31. obljetnicu Oluje. Povodom Dana pobjede… Pročitaj više: Spektakl zajedništva: Veliki odaziv na koncert domoljubnih pjesama u Zagrebu - Dan pobjede u Belišću: Tradicionalnom biciklijadom i komemoracijom odana počast hrvatskim braniteljima
U srijedu, 5. kolovoza, Grad Belišće je dostojanstveno obilježio Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu VRO Oluja, organizacijom tradicionalne biciklijade… Pročitaj više: Dan pobjede u Belišću: Tradicionalnom biciklijadom i komemoracijom odana počast hrvatskim braniteljima - Thompson u Vukovaru: Kreće prodaja ulaznica za veliki humanitarni spektakl
Dugo iščekivani Thompson u Vukovaru održat će se 29. kolovoza. Saznajte sve detalje o kupnji ulaznica i kako svojim dolaskom podržati vrijedan humanitarni cilj. Grad… Pročitaj više: Thompson u Vukovaru: Kreće prodaja ulaznica za veliki humanitarni spektakl - Ovo nećete vidjeti u udarnim vijestima: Spomenik Oluji pretvoren u birtiju, a ratni generali ostali pred ogradom!
Ovogodišnja proslava Oluje u Kninu ponovno otvara bolno pitanje: slavimo li heroje ili se podižu ograde kako bi elita skupljala jeftine političke bodove? Tijekom obilježavanja… Pročitaj više: Ovo nećete vidjeti u udarnim vijestima: Spomenik Oluji pretvoren u birtiju, a ratni generali ostali pred ogradom! - Najodlikovaniji časnik legendarne 113. brigade odbio nositi odličja na Oluju: “Loše se osjećam kad vidim ovu nepravdu!
Umirovljeni časnik Hrvatske vojske, Radoslav Juričev Sudac, iznio je snažna svjedočanstva o svom ratnom putu i trenutnom stanju u društvu u Kninu, tijekom obilježavanja 31.… Pročitaj više: Najodlikovaniji časnik legendarne 113. brigade odbio nositi odličja na Oluju: “Loše se osjećam kad vidim ovu nepravdu!
