Prije nekoliko dana Financial Times objavio je da je stopa presretanja ruskih balističkih projektila ukrajinskom proturaketnom obranom dramatčno pala — sa oko 37 % u kolovozu na svega 6 % u listopadu — unatoč smanjenom broju lansiranja projektila.
Ovaj pad sinkronizira se s uspješnim ruskim napadima na ukrajinske obrambene industrijske objekte — uključujući četiri tvornice dronova i komponenti — kao i na politički osjetljive ciljeve poput predstavništva EU u Kijevu i zgrade Vlade Ukrajine, u kojima su ruski balistički projektili uspjeli proći kroz ukrajinsku obranu.
U nastavku donosim dublje analize najvjerojatnijih uzroka smanjenja učinkovitosti proturaketne obrane Ukrajine te razmatranje mogućih mjera za ublažavanje tog problema.
Rusija redovito koristi dva tipa konvencionalnih balističkih projektila u napadima na ciljeve u Ukrajini:
- Kopneno lansirani 9M723 (kratki do srednji domet)
- Zrakom lansirani Kinzhal (Kh-47M2), za koji se može reći da je modificirana inačica 9M723 prilagođena otpornosti i lansiranju iz zraka.
Model 9M723 uveden je u naoružanje 2006. g. i službeno ima domet oko 500 km. Kinzhal je uveden 2017. g., s rasponom procijenjenim na između 1.500 i 2.000 km.
Iako se njihovi putanje u izvjesnoj mjeri ulažu u klasični balistički oblik, oba sustava nisu čisto balistička — oni mogu izvesti agresivne završne manevre, naročito u lateralnoj osi (bočno u odnosu na tlo), kako bi potisnuli sposobnost presretača da ih predvidi i pogodi. Ti manevari namijenjeni su da poremete algoritme navođenja, smanje vrijeme reakcije i povećaju vjerojatnost promašaja.
Takve sposobnosti nisu novost. Primjerice, američki MGM-140 ATACMS, uveden mnogo ranije, također ima mogućnost terminalnih manevara. Isto tako su moderni zapadni presretači — poput PAC-2 GEM-T, PAC-3 MSE i Aster-30 (serije B1/0B1NG) — dizajnirani uzimajući u obzir prijetnju manevrirajućih balističkih projektila.
Međutim, prema izvještajima FT-a, Rusija je uspjela adaptirati putanje svojih projektila na način koji dodatno otežava presretanje.
Adaptacije putanja i “strmiji” pristupi
Jedan od ključnih argumenata u tom izvještaju jest da Rusija sve češće koristi strmije terminalne putanje nego ranije. To bi, prema analizi, moglo značajno otežati rad presretača — budući da na strmijoj putanji projektil mora padati brže, smanjuje se vremenski prozor u kojem presretač može otkriti, pratiti i prilagoditi svoj pristup.
Takve prilagodbe nisu nužno zahtjevne sa stajališta hardvera — moguće ih je ostvariti promjenom parametara misije i postavki navođenja. To znači da Rusija ne mora uvesti drastične modificirane komponente, već može optimizirati postojeće sustave.
Pretpostavka je da su ruski razvojni timovi koristili iskustva iz borbi i analize podataka — promatrajući da projektili lansirani po strmijim putanjama bilježe viši postotak prolaza — te su tu taktiku skalirali.
Zašto strmije putanje mogu biti učinkovitije?
- One povećavaju vertikalnu brzinu ulaznog projektila, smanjujući dostupno vrijeme za reakciju presretača
- Vertikalne korekcije teže se izvode u kratkom vremenu, naročito ako presretač očekuje plitkije putanje
- Iako plitke putanje dopuštaju veće lateralne manevre, ako presretač — poput PAC-3 MSE — već ima izvrsnu agilnost, lateralni manevar možda neće biti presudan
Moguće je da su ruski konstruktori zaključili — i empirijski potvrdili — da smanjenje vremena reakcije (kroz strmiji ulaz) nudi bolju ukupnu vjerojatnost penetracije, čak i po cijenu smanjenog lateralnog manevarskog kapaciteta.
Druga objašnjenja pada stope presretanja
Osim tog tehničkog optimiziranja putanja, postoje dva dodatna realna i komplementarna faktora koja mogu objasniti kritično smanjenje stope intercepta:
- Ciljanje područja izvan zone pokrivenosti obrane
Rusija može sve češće lansirati projektile u područja za koja je poznato da Ukrajina nema raspoređene sustave proturaketne obrane (Patriot, SAMP/T i sl.).
U praksi to znači fokus na fronte i zone neposredno iza njih, gdje Ukrajina jednostavno nema dovoljnu gustoću obrambenih sustava.
Jer, mora identificirati gdje ga nema — i tamo sastaviti udare.
Također, Ukrajina štiti samo određene gradove i ključnu infrastrukturu; mnogi drugi ciljevi ostaju nezaštićeni. Time se smanjuje efektivne presretačke prilike — čak i ako presretači funkcioniraju nedvojbeno dobro. - Kroničan manjak presretača i jedna jedinica po cilju
Zbog velikog manjka presretača, Ukrajina je vjerojatno prisiljena alocirati samo jedan presretač po prijetnji (dok je ranije, osobito nakon dolaska Patriot sustava, u nekim slučajevima lansirala po dva ili tri po projektilu).
Čak i ako je pojedinačni presretač izuzetno učinkovit, lansiranje više njih povećava ukupnu šansu za presretanje.
Ako ste ograničeni na samo jedan, vjerojatnost prilagodbe i promašaja raste. Iako taj manjak traje već mjesecima (i u kolovozu je već bio faktor), u situaciji visokih prilagodbi ruskih sustava, ta ograničenja postaju izraženija.
Sve to govori da pad stope presretanja vjerojatno nije posljedica jednog jedinog uzroka, nego zbroja više čimbenika — tehničkih, taktičkih, logističkih i strateških — od kojih many nisu vidljivi iz javno dostupnih izvora.
Pouke i implikacije za Ukrajinu i Europu
Ova epizoda jasno ilustrira dinamični ciklus prilagodbe i protuprilagodbe koji je inherentan suvremenom ratovanju, pa tako i području konvencionalnih projektila. Dok Rusija koristi presretačke podatke za poboljšanje probojnosti svojih sustava, zapadni proizvođači vjerojatno rade na anti-nadogradnjama kako bi ponovno podigli efikasnost presretanja.
Međutim, treba biti realan: postoje granice onoga što obrambeni sustavi mogu postići, posebno protiv balističkih projektila. Čak i kad bi se uspješno vratila učinkovitost PAC-3 MSE presretača na razine od 60–70 %, omjer resursa i troškova u obrani i napadu ostaje skeptičan — napad ima inherentnu prednost u takvim sukobima.
Zbog toga Ukrajina ne smije oslanjati sve nade na obranu. U paraleli s jačanjem proturaketne obrane, mora ubrzati i razvoj i opskrbu ofenzivnim kapacitetima — sposobnost da napadne rusku logističku mrežu, proizvodne lance i platforme za lansiranje. Kad god je moguće, ključni cilj mora biti prekid opskrbe i proizvodnje ruskih projektila.
Za države Europe ovo je važna lekcija: ulaganje u proturaketnu obranu, koliko god sofisticirano bilo, ima svoje granice. Umjesto da se u beskonačnost gomilaju obrambeni sustavi, europske države moraju prihvatiti i investirati u konvencionalne ofenzivne sposobnosti koje mogu stvarno djelovati kao odvraćanje i odgovor na rusku agresiju.
Izvor: missilematters.substack.com Foto: U.S. Army
- Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom
Hrvatski slikar Petar Šibenik odabran je među 50 finalista međunarodnog natječaja te će svoje radove izložiti u Zakladi Amedeo Modigliani u Rimu. Hrvatski slikar Petar Šibenik… Pročitaj više: Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom - Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a
Nakon gotovo 24 godine na čelu krovne sportske institucije, Zlatko Mateša dobio je nasljednika. Dr. Josip Varvodić izabran je u srijedu na izvanrednoj sjednici Skupštine u… Pročitaj više: Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a - Optužnica protiv Škorića i Čambera: Pad nedodirljivih moćnika hrvatskih cesta i autocesta
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) zadao je težak udarac organiziranom kriminalu. Korupcija u cestogradnji razotkrivena je kroz povijesnu optužnicu protiv vrha javnih poduzeća… Pročitaj više: Optužnica protiv Škorića i Čambera: Pad nedodirljivih moćnika hrvatskih cesta i autocesta - Kako preživjeti tjedan iz pakla? Opasan toplinski val prži zemlju, ovo su ključna pravila za spas!
Stigao je opasan toplinski val koji donosi čak 40 °C diljem zemlje. Otkrijte preporuke stručnjaka i sačuvajte zdravlje. Krajem srpnja i početkom kolovoza 2026. godine, građani… Pročitaj više: Kako preživjeti tjedan iz pakla? Opasan toplinski val prži zemlju, ovo su ključna pravila za spas! - Jedina rečenica zbog koje je odbio milijune: Priča o čovjeku kojem je Dalmacija priredila ispraćaj kakav se više nikada neće ponoviti
Legendarni hrvatski glazbenik Oliver Dragojević preminuo je 29. srpnja 2018. godine u splitskoj bolnici uslijed teške borbe s karcinomom pluća, nakon čega je na vječni počinak… Pročitaj više: Jedina rečenica zbog koje je odbio milijune: Priča o čovjeku kojem je Dalmacija priredila ispraćaj kakav se više nikada neće ponoviti - Srpanjske žrtve: Krvavi dan kada je goloruki narod stao pred vojsku za hrvatski jezik
Na današnji dan, 29. srpnja 1845. godine oko 19 sati, zagrebački Trg svetog Marka postao je poprištem stravičnog krvoprolića u kojem je vojska usmrtila 15, a… Pročitaj više: Srpanjske žrtve: Krvavi dan kada je goloruki narod stao pred vojsku za hrvatski jezik - Citroën Traction Avant u osječkoj Tvrđi: Furka Lux spojila automobilsku baštinu, umjetnost i kulturu u jedinstven doživljaj
U srcu osječke barokne jezgre, ispred Gastro puba Bulart 1887, platforma Furka Lux je 24. srpnja 2026. godine organizirala jedinstvenu tematsku večer kako bi proslavila 70.… Pročitaj više: Citroën Traction Avant u osječkoj Tvrđi: Furka Lux spojila automobilsku baštinu, umjetnost i kulturu u jedinstven doživljaj - Pad s trona slave: Detalji pohoda poljskog ekstremista na Gospino svetište
Napad u Međugorju šokirao je javnost. Saznajte tko je poljski hodočasnik koji je oskvrnuo svetište, zašto je to učinio i kako je uhićen. U noći s… Pročitaj više: Pad s trona slave: Detalji pohoda poljskog ekstremista na Gospino svetište - Lovačke priče i prljave čizme: Tko zapravo besplatno taksira svinjsku kugu po Slavoniji?
Svinjska kuga ne prašta, a dok lovci peru ruke od odgovornosti, znanost jasno upire prstom u ljudski faktor i prljave čizme na terenu. Svaki put kada… Pročitaj više: Lovačke priče i prljave čizme: Tko zapravo besplatno taksira svinjsku kugu po Slavoniji? - Obrana Kruševa: Pakao ’91, herojski desant ribara i bitka za spas Dalmacije
Obrana Kruševa 1991. godine predstavlja ključni trenutak Domovinskog rata. Saznajte kako su hrvatski branitelji i ribari spriječili pad zadarskog zaleđa. Tijekom dramatičnog ljeta 1991. godine, slabo… Pročitaj više: Obrana Kruševa: Pakao ’91, herojski desant ribara i bitka za spas Dalmacije
