Prije nekoliko dana Financial Times objavio je da je stopa presretanja ruskih balističkih projektila ukrajinskom proturaketnom obranom dramatčno pala — sa oko 37 % u kolovozu na svega 6 % u listopadu — unatoč smanjenom broju lansiranja projektila.
Ovaj pad sinkronizira se s uspješnim ruskim napadima na ukrajinske obrambene industrijske objekte — uključujući četiri tvornice dronova i komponenti — kao i na politički osjetljive ciljeve poput predstavništva EU u Kijevu i zgrade Vlade Ukrajine, u kojima su ruski balistički projektili uspjeli proći kroz ukrajinsku obranu.
U nastavku donosim dublje analize najvjerojatnijih uzroka smanjenja učinkovitosti proturaketne obrane Ukrajine te razmatranje mogućih mjera za ublažavanje tog problema.
Rusija redovito koristi dva tipa konvencionalnih balističkih projektila u napadima na ciljeve u Ukrajini:
- Kopneno lansirani 9M723 (kratki do srednji domet)
- Zrakom lansirani Kinzhal (Kh-47M2), za koji se može reći da je modificirana inačica 9M723 prilagođena otpornosti i lansiranju iz zraka.
Model 9M723 uveden je u naoružanje 2006. g. i službeno ima domet oko 500 km. Kinzhal je uveden 2017. g., s rasponom procijenjenim na između 1.500 i 2.000 km.
Iako se njihovi putanje u izvjesnoj mjeri ulažu u klasični balistički oblik, oba sustava nisu čisto balistička — oni mogu izvesti agresivne završne manevre, naročito u lateralnoj osi (bočno u odnosu na tlo), kako bi potisnuli sposobnost presretača da ih predvidi i pogodi. Ti manevari namijenjeni su da poremete algoritme navođenja, smanje vrijeme reakcije i povećaju vjerojatnost promašaja.
Takve sposobnosti nisu novost. Primjerice, američki MGM-140 ATACMS, uveden mnogo ranije, također ima mogućnost terminalnih manevara. Isto tako su moderni zapadni presretači — poput PAC-2 GEM-T, PAC-3 MSE i Aster-30 (serije B1/0B1NG) — dizajnirani uzimajući u obzir prijetnju manevrirajućih balističkih projektila.
Međutim, prema izvještajima FT-a, Rusija je uspjela adaptirati putanje svojih projektila na način koji dodatno otežava presretanje.
Adaptacije putanja i “strmiji” pristupi
Jedan od ključnih argumenata u tom izvještaju jest da Rusija sve češće koristi strmije terminalne putanje nego ranije. To bi, prema analizi, moglo značajno otežati rad presretača — budući da na strmijoj putanji projektil mora padati brže, smanjuje se vremenski prozor u kojem presretač može otkriti, pratiti i prilagoditi svoj pristup.
Takve prilagodbe nisu nužno zahtjevne sa stajališta hardvera — moguće ih je ostvariti promjenom parametara misije i postavki navođenja. To znači da Rusija ne mora uvesti drastične modificirane komponente, već može optimizirati postojeće sustave.
Pretpostavka je da su ruski razvojni timovi koristili iskustva iz borbi i analize podataka — promatrajući da projektili lansirani po strmijim putanjama bilježe viši postotak prolaza — te su tu taktiku skalirali.
Zašto strmije putanje mogu biti učinkovitije?
- One povećavaju vertikalnu brzinu ulaznog projektila, smanjujući dostupno vrijeme za reakciju presretača
- Vertikalne korekcije teže se izvode u kratkom vremenu, naročito ako presretač očekuje plitkije putanje
- Iako plitke putanje dopuštaju veće lateralne manevre, ako presretač — poput PAC-3 MSE — već ima izvrsnu agilnost, lateralni manevar možda neće biti presudan
Moguće je da su ruski konstruktori zaključili — i empirijski potvrdili — da smanjenje vremena reakcije (kroz strmiji ulaz) nudi bolju ukupnu vjerojatnost penetracije, čak i po cijenu smanjenog lateralnog manevarskog kapaciteta.
Druga objašnjenja pada stope presretanja
Osim tog tehničkog optimiziranja putanja, postoje dva dodatna realna i komplementarna faktora koja mogu objasniti kritično smanjenje stope intercepta:
- Ciljanje područja izvan zone pokrivenosti obrane
Rusija može sve češće lansirati projektile u područja za koja je poznato da Ukrajina nema raspoređene sustave proturaketne obrane (Patriot, SAMP/T i sl.).
U praksi to znači fokus na fronte i zone neposredno iza njih, gdje Ukrajina jednostavno nema dovoljnu gustoću obrambenih sustava.
Jer, mora identificirati gdje ga nema — i tamo sastaviti udare.
Također, Ukrajina štiti samo određene gradove i ključnu infrastrukturu; mnogi drugi ciljevi ostaju nezaštićeni. Time se smanjuje efektivne presretačke prilike — čak i ako presretači funkcioniraju nedvojbeno dobro. - Kroničan manjak presretača i jedna jedinica po cilju
Zbog velikog manjka presretača, Ukrajina je vjerojatno prisiljena alocirati samo jedan presretač po prijetnji (dok je ranije, osobito nakon dolaska Patriot sustava, u nekim slučajevima lansirala po dva ili tri po projektilu).
Čak i ako je pojedinačni presretač izuzetno učinkovit, lansiranje više njih povećava ukupnu šansu za presretanje.
Ako ste ograničeni na samo jedan, vjerojatnost prilagodbe i promašaja raste. Iako taj manjak traje već mjesecima (i u kolovozu je već bio faktor), u situaciji visokih prilagodbi ruskih sustava, ta ograničenja postaju izraženija.
Sve to govori da pad stope presretanja vjerojatno nije posljedica jednog jedinog uzroka, nego zbroja više čimbenika — tehničkih, taktičkih, logističkih i strateških — od kojih many nisu vidljivi iz javno dostupnih izvora.
Pouke i implikacije za Ukrajinu i Europu
Ova epizoda jasno ilustrira dinamični ciklus prilagodbe i protuprilagodbe koji je inherentan suvremenom ratovanju, pa tako i području konvencionalnih projektila. Dok Rusija koristi presretačke podatke za poboljšanje probojnosti svojih sustava, zapadni proizvođači vjerojatno rade na anti-nadogradnjama kako bi ponovno podigli efikasnost presretanja.
Međutim, treba biti realan: postoje granice onoga što obrambeni sustavi mogu postići, posebno protiv balističkih projektila. Čak i kad bi se uspješno vratila učinkovitost PAC-3 MSE presretača na razine od 60–70 %, omjer resursa i troškova u obrani i napadu ostaje skeptičan — napad ima inherentnu prednost u takvim sukobima.
Zbog toga Ukrajina ne smije oslanjati sve nade na obranu. U paraleli s jačanjem proturaketne obrane, mora ubrzati i razvoj i opskrbu ofenzivnim kapacitetima — sposobnost da napadne rusku logističku mrežu, proizvodne lance i platforme za lansiranje. Kad god je moguće, ključni cilj mora biti prekid opskrbe i proizvodnje ruskih projektila.
Za države Europe ovo je važna lekcija: ulaganje u proturaketnu obranu, koliko god sofisticirano bilo, ima svoje granice. Umjesto da se u beskonačnost gomilaju obrambeni sustavi, europske države moraju prihvatiti i investirati u konvencionalne ofenzivne sposobnosti koje mogu stvarno djelovati kao odvraćanje i odgovor na rusku agresiju.
Izvor: missilematters.substack.com Foto: U.S. Army
- Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših državnih,… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar oko… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos, s… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači upozoravaju… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog terora.… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao domoljubno… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela je… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne ljubavi,… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju, 10.… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku mladež.… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
