Kiparska kolonija Ernestinovo

Tamo gdje drvo dobiva dušu: 53. Kiparska kolonija vratila život u srce Ernestinova

Kultura Nove obavijesti Osječko-baranjska županija Vijesti

Kiparska kolonija Ernestinovo i ove godine spaja umjetnost u drvu hrasta, bogat zabavni program i tradiciju. Otkrijte čari 53. izdanja u srcu Slavonije.

U pitoresknom slavonskom mjestu Ernestinovu, od 1. do 8. kolovoza 2026. godine, održava se 53. Kiparska kolonija Ernestinovo. Deseci eminentnih kipara naivaca, slikara i tisuće posjetitelja okupljaju se ovih dana u središnjem perivoju kako bi proslavili i nastavili tradicijsku umjetnost obrade slavonskog hrasta. Ovaj jedinstveni događaj, koji je s godinama prerastao iz strogo zatvorenog umjetničkog simpozija u masovni kulturno-turistički festival istočne Hrvatske, organiziran je s ciljem očuvanja bogate kulturne baštine. Kroz neumorno klesanje pod otvorenim nebom, vrhunske koncerte i gastronomsku ponudu, Ernestinovo demonstrira kako se tradicija može uspješno približiti modernoj publici.

Zvuk motornih pila, udarci drvenih batova o dlijeta i miris svježe obrađenog drva hrasta lužnjaka ponovno su ispunili ulice i parkove Ernestinova. Ovogodišnje, 53. izdanje manifestacije do kraja je potvrdilo svoju transformaciju u vibrantni europski epicentar koji privlači na tisuće posjetitelja. Popis sudionika svjedoči o neospornoj ozbiljnosti i međunarodnom renomeu ovog simpozija. Kiparska elita koja ove godine stvara u hrastu uključuje majstore kao što su Mato Tijardović, Ivica Tolić, Luka Tolić, Siniša Tešankić, Nedo Malenica, Vlado Hržica, Zvonimir Dangubić, Katarina Parađ Vojković, Ivo Forjan, Ivo Mišić, Rajko Srok, Alojz Grabrovec i Željko Ilić. Njima su se pridružili i cijenjeni gosti Fulop Attila, Zoltan Tisler, Vedran Jakšić te Zdenko Grgeljac. Slikarska sekcija, koja prema tradiciji svoje platna ispisuje ispred same Galerije, obuhvaća imena poput Ive Kolara, Lare Mišetić, Božice Tadić, Rozvelta Kapovića, Ivana Andrašića i brojnih drugih eminentnih autora iz Hrvatske i regije.

Bogatstvo programa: Od umjetnosti do spektakla

Programska arhitektura 53. kolonije pomno je osmišljena kako bi zadovoljila sve generacije i ukuse, dokazujući kako se tradicijska kultura može savršeno komercijalizirati bez narušavanja njezine izvorne autentičnosti. Svečano otvaranje započelo je dojmljivom multimedijalnom izložbom Siniše Tešankića pod nazivom “Između mira i nemira”. Nakon službenog dijela, posjetitelji su mogli, i još uvijek mogu, uživati u nizu vrhunskih besplatnih koncerata. Glazbeni program obuhvaća nastupe Klape Šufit, Twist Off Banda, Sonic Eyea, Gradskih bitangi, benda L.E.G.E. i Taboo Banda, dok će samu manifestaciju velikim “Vatra showom” i koncertom zatvoriti nacionalna pop zvijezda Lidija Bačić te Ivan Leko Band.

Dnevni su termini prepuni sadržaja koji slave slavonski način života. Od memorijalnog nogometnog turnira “Borislav Gverieri”, impresivnih smotri folklora uz mimohod svatovskih zaprega konja, pa sve do prezentacija vatrogasnih društava, kino projekcija na otvorenom i nezaobilaznog, izuzetno posjećenog natjecanja u kuhanju tradicionalnog čobanca.

9788

Važnost ove manifestacije za cijelu regiju istaknula je i županica Osječko-baranjske županije, Nataša Tramišak:

„Ernestinovo je dom najdugovječnije kiparske kolonije naive koja promiče kulturu i turizam Slavonije. Kiparstvo naivaca ovdje u Ernestinovu, zbog te je kolonije postalo nadaleko poznato, ne samo u Hrvatskoj nego i izvan granica naše države. Posebno je zadovoljstvo reći da imamo jednu od najdugovječnijih kiparskih kolonija naive upravo ovdje na području naše županije. Već više od pola stoljeća ovdje se okupljaju umjetnici koji stvaraju vrijedna djela koja trajno ostaju na čuvanje generacijama mještana. Lijepo je reći da danas Osječko-baranjska županija bilježi pozitivne brojke u turizmu i da je ovo manifestacija koja nas pokazuje u najboljem svjetlu – ona pokazuje što Slavonija nudi ljeti: umjetnost, kulturu, autentičnost, tradiciju i jednu dobru, opuštenu atmosferu.“

Srce zajednice otporno na vrijeme

Iza svake uspješne priče stoji snažna lokalna zajednica. Načelnica Općine Ernestinovo, Marijana Junušić, naglasila je emotivnu i povijesnu povezanost mještana s ovim događajem, prisjetivši se i najtežih dana tijekom Domovinskog rata kada kolonija, unatoč progonstvu, nije prestala živjeti.

„Kolonija nije samo kulturni događaj, ona je srce naše zajednice, mjesto okupljanja različitih generacija, ideja, vizija i kreativnosti. Upravo zato opstaje, jer je duboko ukorijenjena u srcu svakog mještanina. Prema njoj imamo izrazitu ljubav i poštovanje i zato odolijeva svim izazovnim vremenima, pa tako i Domovinskom ratu. Sedam godina nismo mogli ući u naše naselje, ali se kolonija svake godine održavala u centru Osijeka, zahvaljujući entuzijazmu naših kipara.“

U razgovoru s novinarima, načelnica Junušić dotaknula se i logističke pozadine, pojasnivši kako se manifestacija održava uz snažnu financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Osječko-baranjske županije te brojnih donatora i sponzora. Uz Općinu Ernestinovo i Likovnu udrugu ‘Petar Smajić’, ključnu ulogu igra mnoštvo volontera koji cijelom događaju daju “srce i dušu”.

Ove godine, skulpture koje nastaju pod krošnjama perivoja prate specifičnu temu – “Čudesna šuma”. Načelnica Junušić pojasnila je kako je ta tema izravno vezana uz nedavno otvorenje kreativnog dječjeg centra u mjestu. Cilj je izraditi skulpture koje će krasiti okoliš tog novog prostora, prilagođavajući masivnu umjetnost u hrastu dječjoj mašti i vizuri.

Povijest ispisana dlijetom i batom

Kako bi se u potpunosti shvatio značaj Ernestinovačke kolonije, potrebno je zagrepsti u njezinu bogatu povijest. Sve je počelo u proljeće, točnije sredinom svibnja 1973. godine, kada su vizionari Petar Smajić, Mato Tijardović i Siniša Tešankić osnovali inicijativni odbor s ambicioznim ciljem izgradnje centralne galerije naivne umjetnosti. Prva izložba održana u lokalnoj osnovnoj školi poslužila je kao okidač. Uvidjevši ogroman interes, odlučeno je da se umjetnici okupe na otvorenom i počnu stvarati u monumentalnim trupcima slavonskog hrasta (Quercus robur).

Već u kolovozu 1973. godine održan je prvi saziv kolonije s dvanaest umjetnika. Njihov fokus na teme ruralnog i težačkog života diktirao je masivne, statične i čvrste forme koje su postale trajno obilježje ernestinovačke škole, proizašle iz opusa doajena naive Petra Smajića.

Danas je plod tog polustoljetnog rada vidljiv na svakom koraku. Središte sela, Park skulptura unutar kasnobaroknog perivoja dvorca obitelji Reiner, dom je neprocjenjivoj zbirci. Smatra se da se u selu i galeriji nalazi oko 400 skulptura. Te monumentalne drvene figure formiraju jedinstvenu “Aveniju skulptura” uzduž Ulice Vladimira Nazora, pretvarajući Ernestinovo u muzej na otvorenom.

Proces njihovog nastanka impresivan je spoj grube snage i filigranske preciznosti. Dok se osnovne konture danas rješavaju motornim pilama, za finu obradu lica i detalja majstori i dalje koriste isključivo tradicionalno dlijeto i drveni bat. Prizori pečenja rakije, udvaranja mladića i snažni sakralni motivi izranjaju iz drveta, dajući mu novi život. Vrijednost ovog prostora prepoznala je i struka; Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata (HDKA) proglasilo je ernestinovački Park skulptura najboljim i najfunkcionalnijim u cijeloj Hrvatskoj.

Spoj umjetnosti, tradicije, vrhunske zabave i nepokolebljivog duha zajednice razlozi su zašto 53. Kiparska kolonija Ernestinovo iznova oduševljava, potvrđujući status najsvjetlijeg kulturnog bisera istočne Hrvatske.

Foto: OBŽ


NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori