Hrvatska zastava, naš najveći nacionalni ponos i simbol državnosti, sramotno je odbačena na odlagalištu otpada na zagrebačkom Mirogoju. Šokantna fotografija koju nam je proslijedio zgroženi čitatelj otvara bolno, ali nužno pitanje: kako se zagrebačke gradske vlasti i njihova komunalna poduzeća odnose prema nacionalnim svetinjama?
Svaka suverena država ima svoju nacionalnu zastavu. Ona nije tek komad obojanog platna; ona je pečat našeg državnog teritorija, našeg identiteta i naše teške, ali slavne povijesti. Tim se barjakom ponosimo kada slavimo pobjede, on se vijori na svim javnim institucijama, ističemo ga u najsretnijim trenucima kada se ženimo ili kada podižemo krovove naših novih domova. No, ta ista zastava nosi i neizrecivu težinu tuge i ponosa – njome se, s najvećim pijetetom, prekrivaju mrtvačke škrinje naših hrvatskih branitelja na njihovom posljednjem ispraćaju.
Upravo zato, prizor s kojim nas je suočio jedan naš čitatelj ne može i ne smije proći ispod radara. Fotografija s odlagališta na zagrebačkom groblju Mirogoj prikazuje hrvatsku državnu zastavu bačenu, zgužvanu i ostavljenu među komunalnim otpadom. Na mjestu gdje počivaju najveći velikani naše povijesti i heroji koji su za tu istu zastavu dali svoje živote, netko je odlučio da je njen krajnji dom – smetlište.
Čitatelj koji nam je poslao ovu tužnu sliku postavio je sasvim logično, ali poražavajuće pitanje: “Kako se Gradska groblja Zagreb, koja su u sastavu Holdinga, odnose prema našem barjaku?”
Odgovor se, nažalost, nameće sam od sebe. Zagrebačkoj vlasti očito hrvatski barjak ne predstavlja apsolutno ništa. U vremenima kada se diljem glavnog grada promptno reagira na svaku ideološku sitnicu koja odgovara vladajućoj garnituri, nacionalni simboli prepušteni su nebrizi, propadanju i, u konačnici, kontejnerima za smeće.
Je li riječ o pukom komunalnom nemaru ili o dubljem, sustavnom ignoriranju svega što nosi hrvatski predznak? Kada gradsko poduzeće zaduženo za održavanje posljednjih počivališta naših najmilijih ne pronalazi način da staru ili oštećenu državnu zastavu zbrine onako kako zakon i osnovno ljudsko poštovanje nalažu, tada problem nadilazi običnu komunalnu pogrešku. To postaje ogledalo odnosa vlasti prema vlastitoj državi.
Zastava koja je prošla ratišta, koja nas je ujedinjavala u najtežim danima, danas je na Mirogoju tretirana kao najobičniji šut. Dok se ne utvrdi tko je točno odgovoran za ovaj sramotni čin i dok ne čujemo javnu ispriku iz Grada i Holdinga, ostaje nam samo gorak okus i spoznaja da za očuvanje naših svetinja i dalje moramo bdjeti sami.
Izvor fotografije: Nikola
- Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića
Povijesno ujedinjenje HSS-a započelo je u Trebarjevu Desnom, gdje su tri sestrinske stranke potpisale sporazum o spajanju. Cilj je povratak radićevskim vrijednostima i jačanje utjecaja… Pročitaj više: Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića - Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine
Tijekom službenog posjeta susjednoj zemlji, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvati u Crnoj Gori imaju trajnu podršku matične države kroz strateške projekte, ali je… Pročitaj više: Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine - Afrička svinjska kuga i kuga ovaca
Potvrđena je nova afrička svinjska kuga u Osječko-baranjskoj županiji, a alarm je oglašen i zbog kuge malih preživača kod Daruvara. Nadležne službe su na terenu.… Pročitaj više: Afrička svinjska kuga i kuga ovaca - Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.)
Otkrijte potresne detalje tragičnog 11. lipnja 1992. godine kada je okupirano zadarsko zaleđe svjedočilo neopisivom teroru. Ovaj svirepi zločin u Rodaljicama odnio je živote potpuno… Pročitaj više: Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.) - Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang
Na današnji dan, 11. lipnja 1949. godine, u beogradskom zatvoru Glavnjača pod iznimno sumnjivim okolnostima ugašen je život istaknutog hrvatskog političara. Iako je režim tvrdio… Pročitaj više: Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang - Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz
Istaknuti velikani, braća Radić, svojim su rođenjem na današnji dan obilježili početak nove ere u hrvatskoj politici, spustivši borbu za nacionalna prava iz zatvorenih salona… Pročitaj više: Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz - Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
