U selu Grabovica, smještenom uz rijeku Neretvu, 35 kilometara sjeverno od Mostara i 12 kilometara južno od Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tijekom vojne operacije Armije BiH “Neretva ’93”, pripadnici postrojbi “Crni labudovi” ubili su 33 hrvatska civila, među kojima su bile žene, starci i djeca. Grabovica je time postala sinonim za stradanje i zločin koji ni nakon tri desetljeća nije u potpunosti procesuiran niti priznat.
Prije rata, Grabovicu i okolna naselja nastanjivalo je oko 220 Hrvata u sedamdesetak domaćinstava. Nakon što su u svibnju 1993. godine snage Armije BiH zauzele područje, preostalo hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo stalnim pljačkama, maltretiranju i zastrašivanju.
Već tada su ubijani civili, poput 63-godišnjeg Joze Ištuka koji je stradao u srpnju 1993. jer se usprotivio otimanju svoje stoke.
Kulminacija zločina dogodila se početkom rujna. Prema svjedočanstvima, u noći 8./9. rujna čula se pucnjava iz Grabovice, a već sljedećeg jutra proširila se vijest o pokolju. Civili su mučeni i ubijani na najokrutnije načine: neki su strijeljani pred članovima obitelji, drugi spaljeni živi ili zaklani. Posebno stravično svjedočanstvo govori o razapinjanju jedne žrtve na križ, nakon čega mu je glava odsječena i nabijena na kolac.
Među ubijenima bila je cijela obitelj Zadro – roditelji Mladen i Ljubica te kćer Mladenka, dok su jedina preživjela djeca, tada jedanaestogodišnji Goran i trinaestogodišnji Zoran, bila svjedoci pokolja nad svojom obitelji i susjedima.
Popis ubijenih bilježi 32 imena – među njima starci rođeni početkom 20. stoljeća, ali i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro. Za još 19 civila i danas se traga.
Unatoč jasno dokumentiranim zločinima, pravda je ostala nedostižna. Tek nekoliko nižerangiranih vojnika Armije BiH osuđeno je pred sudovima u BiH, dok su visoki zapovjednici izbjegli odgovornost. Ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haaškim sudom, ali je 2007. godine oslobođen krivnje.
Grabovica je nakon rata ostala bez ijednog Hrvata. Kuće su opljačkane i spaljene, a groblja devastirana – nadgrobni spomenici porušeni, a kosti iz starih grobova bačene u Neretvu. Danas su u nekim privatnim kućama ubijenih Hrvata smještene vojarne i vjerski objekti Armije BiH.
Obitelji žrtava i hrvatski politički predstavnici svake godine u rujnu dolaze u Grabovicu zapaliti svijeće i položiti vijence.
“Ništa se nije pomaklo što bi moglo ukazati da bi se mogao slučaj Grabovice rasvijetliti. Tako ću i ove godine još jedanput ponoviti da su ubijeni civili, što ovaj spomenik najbolje svjedoči, da se više radi o ženama, da su četiri mjeseca živjeli s njima,” izjavio je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93”.
“Vidite kakvo smo mi nesavršeno društvo, uređeno na način da uistinu možete izbjeći i takvu odgovornost. Da izložite linču, žrtvi, masakru, 33 civila, od djeteta od 4 godine do onih najstarijih od 87 godina i da uopće za pola njih tragamo. Gdje su, je li ih nosila Neretva ili su negdje drugdje pokopani, a i oni drugi su u dijelovima traženi,” istaknuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Danas, 32 godina kasnije, Grabovica ostaje rana na kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda u BiH – mjesto gdje su ugašeni životi nedužnih ljudi, a pravda za njihove smrti još uvijek nije zadovoljena.
Popis žrtava:
1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine;
2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine;
3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine;
4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine;
5. Mara Mandić, rođena 1912. godine;
6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine;
7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine;
8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine;
9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine;
10. Pero Marić, rođen 1914. godine;
11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine;
12. Dragica Marić, rođna 1914. godine;
13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine;
14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine;
15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine;
16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine;
17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine;
18. Ilka Marić, rođena 1921. godine;
19. Ruža Marić, rođena 1956. godine;
20. Martin Marić, rođen 1911. godine;
21. Marinko Marić, rođen 1941. godine;
22. Luca Marić, rođena 1944. godine;
23. Marko Marić, rođen 1906. godine;
24. Matija Marić, rođena 1907. godine;
25. Ruža Marić, rođena 1935. godine;
26. Ivan Marić, rođen 1906. godine;
27. Matija Marić, rođena 1923. godine;
28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine;
29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine;
30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine;
31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te
32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine.
Za 19 civila se još uvijek traga.
- 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta
Svaki narod ima datume koji su poput nevidljivog vezivnog tkiva oblikovali njegovu sudbinu, a 27. lipnja svakako je jedan od njih. Premda su događaji o… Pročitaj više: 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta - Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa
Toga kobnog 27. lipnja 1991. godine, jedan maleni crveni fićo hrabro je stao pred tenkove JNA, postavši time trajni simbol osječkog otpora. Dok su oklopne… Pročitaj više: Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa - Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina?
Tragična i prerana smrt maloljetnog dragovoljca iz Zadra duboko je potresla njegove sugrađane, a u javnosti se ponovno otvorilo bolno pitanje o sudbinama dječaka koji… Pročitaj više: Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina? - Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a
Svečanom akademijom i emotivnom izložbom fotografija u Zadru je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica 112. brigade, legendarne postrojbe koja je apsorbirala prvi udar agresora na dalmatinskom… Pročitaj više: Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a - Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!”
Katarina Vučić napustila je HDZ, ali zadržava funkciju dogradonačelnice Vinkovaca kao nezavisna. Otkrila je razloge pritisaka i marginalizacije u gradu. VINKOVCI – Katarina Vučić, dosadašnja… Pročitaj više: Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!” - Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa!
Zlouporaba droga više nije problem koji se događa nekom drugom – ona je duboko ukorijenjena zdravstvena kriza koja svakodnevno mutira. Dok europsko tržište narkotika ruši… Pročitaj više: Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa! - Krvavi napad na Glinu 1991.
Brutalni napad na Glinu 26. lipnja 1991. označio je početak otpora. Saznajte kako je 16 hrvatskih policajaca satima branilo grad od nadmoćnog neprijatelja. GLINA –… Pročitaj više: Krvavi napad na Glinu 1991. - Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!”
Saborski zastupnik Igor Peternel upozorio je na sramotno stanje u kojem se nalazi groblje Mirogoj, zatraživši hitnu akciju države. ZAGREB – Šest godina nakon razornog… Pročitaj više: Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!” - Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava!
Saborski zastupnik Ivica Kukavica oštro je upozorio javnost kako su hrvatski branitelji i njihova žrtva postali meta selektivnog tumačenja zakona. ZAGREB – Zastupnik Domovinskog pokreta,… Pročitaj više: Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava! - Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
Novi Zakon o lovstvu izazvao je oštre kritike u Saboru jer država odgovornost za štete od divljači prebacuje na poljoprivrednike i vozače, ostavljajući ih nezaštićenima.… Pročitaj više: Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
