U selu Grabovica, smještenom uz rijeku Neretvu, 35 kilometara sjeverno od Mostara i 12 kilometara južno od Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tijekom vojne operacije Armije BiH “Neretva ’93”, pripadnici postrojbi “Crni labudovi” ubili su 33 hrvatska civila, među kojima su bile žene, starci i djeca. Grabovica je time postala sinonim za stradanje i zločin koji ni nakon tri desetljeća nije u potpunosti procesuiran niti priznat.
Prije rata, Grabovicu i okolna naselja nastanjivalo je oko 220 Hrvata u sedamdesetak domaćinstava. Nakon što su u svibnju 1993. godine snage Armije BiH zauzele područje, preostalo hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo stalnim pljačkama, maltretiranju i zastrašivanju.
Već tada su ubijani civili, poput 63-godišnjeg Joze Ištuka koji je stradao u srpnju 1993. jer se usprotivio otimanju svoje stoke.
Kulminacija zločina dogodila se početkom rujna. Prema svjedočanstvima, u noći 8./9. rujna čula se pucnjava iz Grabovice, a već sljedećeg jutra proširila se vijest o pokolju. Civili su mučeni i ubijani na najokrutnije načine: neki su strijeljani pred članovima obitelji, drugi spaljeni živi ili zaklani. Posebno stravično svjedočanstvo govori o razapinjanju jedne žrtve na križ, nakon čega mu je glava odsječena i nabijena na kolac.
Među ubijenima bila je cijela obitelj Zadro – roditelji Mladen i Ljubica te kćer Mladenka, dok su jedina preživjela djeca, tada jedanaestogodišnji Goran i trinaestogodišnji Zoran, bila svjedoci pokolja nad svojom obitelji i susjedima.
Popis ubijenih bilježi 32 imena – među njima starci rođeni početkom 20. stoljeća, ali i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro. Za još 19 civila i danas se traga.
Unatoč jasno dokumentiranim zločinima, pravda je ostala nedostižna. Tek nekoliko nižerangiranih vojnika Armije BiH osuđeno je pred sudovima u BiH, dok su visoki zapovjednici izbjegli odgovornost. Ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haaškim sudom, ali je 2007. godine oslobođen krivnje.
Grabovica je nakon rata ostala bez ijednog Hrvata. Kuće su opljačkane i spaljene, a groblja devastirana – nadgrobni spomenici porušeni, a kosti iz starih grobova bačene u Neretvu. Danas su u nekim privatnim kućama ubijenih Hrvata smještene vojarne i vjerski objekti Armije BiH.
Obitelji žrtava i hrvatski politički predstavnici svake godine u rujnu dolaze u Grabovicu zapaliti svijeće i položiti vijence.
“Ništa se nije pomaklo što bi moglo ukazati da bi se mogao slučaj Grabovice rasvijetliti. Tako ću i ove godine još jedanput ponoviti da su ubijeni civili, što ovaj spomenik najbolje svjedoči, da se više radi o ženama, da su četiri mjeseca živjeli s njima,” izjavio je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93”.
“Vidite kakvo smo mi nesavršeno društvo, uređeno na način da uistinu možete izbjeći i takvu odgovornost. Da izložite linču, žrtvi, masakru, 33 civila, od djeteta od 4 godine do onih najstarijih od 87 godina i da uopće za pola njih tragamo. Gdje su, je li ih nosila Neretva ili su negdje drugdje pokopani, a i oni drugi su u dijelovima traženi,” istaknuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Danas, 32 godina kasnije, Grabovica ostaje rana na kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda u BiH – mjesto gdje su ugašeni životi nedužnih ljudi, a pravda za njihove smrti još uvijek nije zadovoljena.
Popis žrtava:
1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine;
2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine;
3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine;
4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine;
5. Mara Mandić, rođena 1912. godine;
6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine;
7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine;
8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine;
9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine;
10. Pero Marić, rođen 1914. godine;
11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine;
12. Dragica Marić, rođna 1914. godine;
13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine;
14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine;
15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine;
16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine;
17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine;
18. Ilka Marić, rođena 1921. godine;
19. Ruža Marić, rođena 1956. godine;
20. Martin Marić, rođen 1911. godine;
21. Marinko Marić, rođen 1941. godine;
22. Luca Marić, rođena 1944. godine;
23. Marko Marić, rođen 1906. godine;
24. Matija Marić, rođena 1907. godine;
25. Ruža Marić, rođena 1935. godine;
26. Ivan Marić, rođen 1906. godine;
27. Matija Marić, rođena 1923. godine;
28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine;
29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine;
30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine;
31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te
32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine.
Za 19 civila se još uvijek traga.
- Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ
Gospodarski centar Osječko-baranjske županije ponovno je postao središte naprednih tehnologija! Otvoren je treći Osijek Drone Expo 2026., prestižni događaj koji okuplja vodeće stručnjake i inovatore… Pročitaj više: Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ - Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku
U emotivnoj atmosferi i uz prisustvo roditelja, u dubrovačkoj luci Gruž svečano je otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata. Dirljiva kompozicija šarenih,… Pročitaj više: Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku - Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud!
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja oštro je kritizirao kandidaturu Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, upozoravajući na ozbiljan sukob interesa i postojanje “bankarske koalicije” u Hrvatskom… Pročitaj više: Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud! - 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača
Vlada RH na 169. sjednici usvojila ključne odluke o cestovnoj infrastrukturi, modernizaciji vojske kroz instrument SAFE te novim pravilima za transparentnije financiranje sporta. ZAGREB, 14.… Pročitaj više: 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača - Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije usvojilo je godišnje izvješće o radu za razdoblje od veljače 2025. do veljače 2026. godine. Uz raspravu… Pročitaj više: Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om - Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta
Nisam povjesničar po struci, ali je povijest Istre prožeta u mojoj obitelji i obitelji mog supruga. Mi, naši djedovi i bake i naši roditelji, mi… Pročitaj više: Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta - Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine
Franjo Tuđman nesumnjivo je najkompleksnija, ali i najvažnija politička figura moderne hrvatske povijesti. Njegov životni put – od odrastanja u zagorskoj obitelji uronjenoj u radićevsku… Pročitaj više: Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine - OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama
Svibanj je u povijesti grada na Dravi ostao urezan kao mjesec s dva potpuno različita lica, oba ispisana krvlju, hrabrošću i neviđenim inatom. Dok je… Pročitaj više: OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama - Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija
Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva… Pročitaj više: Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija - Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
U Parku 99. brigade na zagrebačkoj Peščenici svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve pričuvne brigade Grada Zagreba – slavne 99. brigade Zbora narodne garde… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
