Danas, 14. srpnja 2026. godine, na pariškoj aveniji Champs-Élysées održana je tradicionalna vojna parada u Parizu povodom Dana pada Bastille, manifestirajući krovnu temu “Strateškog buđenja Europe”. Za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ovo je deseta i ujedno posljednja vojna parada prije predsjedničkih izbora u proljeće 2027. godine, zbog čega je događaj poslužio kao snažna rekapitulacija njegove obrambene i vanjskopolitičke ostavštine.
Za razliku od prijašnjih godina kada su se slavili transatlantski odnosi, ovogodišnji događaj obilježila je iznimno stroga, vojnička atmosfera prilagođena geopolitičkoj stvarnosti. Događaj je osmišljen kako bi se vizualizirala geografija modernog ratovanja kroz kopnenu, zračnu, pomorsku, svemirsku i kibernetičku domenu.
Daleko nadilazeći okvire nacionalne proslave kojom se komemorira pad zloglasne pariške tamnice 1789. godine, ovogodišnja je ceremonija pažljivo i minuciozno koreografirana kako bi odražavala krovnu doktrinarnu temu – “Strateško buđenje Europe” (fr. Réveil stratégique de l’Europe). Za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ovo je ujedno bila deseta i posljednja vojna parada u njegovom mandatu prije predsjedničkih izbora predviđenih za proljeće 2027. godine, što je cjelokupnom događaju dalo snažan osjećaj političke ostavštine, ali i hitnosti u rekapitulaciji njegovih vanjskopolitičkih i obrambenih doktrina.
Prema detaljnim podacima Ministarstva oružanih snaga i Elizejske palače, mimohod je osmišljen kako bi vizualizirao geografiju suvremenog bojišta, uključujući kopnenu, zračnu, pomorsku, svemirsku i kibernetičku domenu. Na mimohodu će sudjelovati gotovo 8.500 sudionika, ( 6.500 vojnika, 95 aviona, 35 helikoptera, 300 vozila i 193 konja) čime se šalje snažna poruka odvraćanja potencijalnim agresorima i demonstrira visoka razina interoperabilnosti savezničkih snaga.
U širem kontekstu globalne sigurnosne arhitekture, parada se održala u trenutku kada je rat u Ukrajini duboko zagazio u svoju petu godinu, a konvencionalne, kibernetičke i hibridne prijetnje europskoj stabilnosti dosegle su razine neviđene od završetka Hladnog rata. Događaj u Parizu funkcionirao je kao dvostruka manifestacija: s jedne strane, kao sirovi kinetički prikaz enormne vojne moći, inovacija i modernizacije francuskih oružanih snaga, a s druge, kao kruna intenzivnih višemjesečnih diplomatskih napora usmjerenih na konsolidaciju jedinstvenog europskog obrambenog stupa unutar, ali i izvan okvira NATO saveza.
Evolucija Macronovog pristupa proslavi 14. srpnja nudi indikativan uvid u dubinske promjene europske sigurnosne paradigme. Dok je 2017. godine parada prvenstveno služila kao platforma za impresioniranje tadašnjeg i sadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa uz zvuke popularne glazbe, izdanje iz 2026. godine obilježeno je trijeznom, iznimno solarnom i vojnički strogom atmosferom. Prisutnost više od 25 europskih i svjetskih čelnika, koji su se okupili kako bi formirali ujedinjenu frontu protiv ruske agresije, naglašava prijelaz s transatlantskog spektakla na europsku stratešku koheziju. Ta kohezija proizlazi iz spoznaje da Europa, suočena s potencijalnim oscilacijama u američkoj vanjskoj politici, mora preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu obranu, ne oslanjajući se isključivo na sigurnosni kišobran Sjedinjenih Američkih Država.
Program parade bio je pomno tempiran, odvijajući se prema strogom hodogramu koji je za cilj imao stvoriti kontinuiranu sliku suradnje različitih rodova vojske, mornarice, zrakoplovstva i snaga unutarnje sigurnosti (takozvani continuum de sécurité globale).
Visualni identitet mimohoda također uključuje premijerno predstavljanje nove višenamjenske kamuflažne borbene odore francuske vojske koja se trenutno uvodi u operativnu uporabu, dok će nebom iznad Pariza dominirati zastave Europske unije, NATO saveza i četrdesetak zemalja sudionica.
Pješački dio parade elitno je otvorio kontingent od 500 vojnika iz zemalja Koalicije voljnih. Na samom pročelju vijorile su se zastave Albanije i Australije, iza kojih su stupali vojnici iz Austrije, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Latvije, Litve, Moldavije, Nizozemske, Portugala, Španjolske, Slovačke, Slovenije i Švedske.
Na samom začelju ove impresivne multinacionalne formacije, kao kulminacija europske solidarnosti, koračalo je 25 pripadnika oružanih snaga Ukrajine. Prilikom prolaska pokraj počasne tribine, ukrajinski je kontingent salutirao čelnicima predvođenima Macronom i Zelenskim, uzvraćeno im je gromoglasnim i iznimno toplim pljeskom mnoštva, čime je Zapad vizualno materijalizirao svoju nedvosmislenu podršku Kijevu.
Nadalje, francuske trupe iz sastava 3. pukovnije mornaričkog topništva, koje su trenutačno angažirane u multinacionalnim obrambenim bataljunima NATO-a u Estoniji i Rumunjskoj, formirale su srž nacionalnog defilea. Njihova prisutnost istaknula je stvarni, kinetički doprinos Francuske u obrani istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza (poznato kao misije reosiguranja). Biskup francuskih oružanih snaga, monsinjor Antoine de Romanet, istaknuo je kako prisutnost 35 zastava i stranih delegacija predstavlja “veličanstven izraz koalicije stvorene za obranu teritorijalnog integriteta Ukrajine” te manifestaciju moralne i vojne solidarnosti u obrani ljudskog dostojanstva.
Tradicionalno, zračni prelet otvara ponos francuskog zrakoplovstva, elitna akrobatska skupina Patrouille de France, formirajući na nebu dimne tragove u bojama nacionalne trobojnice (plavo-bijelo-crveno). Međutim, u povijesnom izdanju 2026. godine, devet zrakoplova Alpha Jet iz sastava Patrouille de France u zraku su flankirala dva taktička borbena zrakoplova Mirage 2000. Ovi su zrakoplovi formalno donirani ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu od strane Francuske, a tijekom parade njima su upravljale mješovite posade sastavljene od francuskih pilota instruktora i ukrajinskih pilota koji prolaze završnu obuku u Francuskoj. Ovaj čin nije bio samo simboličan; on je predstavljao iznimno snažan prikaz prenošenja visoke tehnologije i borbene obuke, što su pozdravili i mnogi zrakoplovni entuzijasti.
Iza njih uslijedila je masovna formacija koja je uključivala golem zrakoplov opremljen AWACS radarskim sustavom (Airborne Warning and Control System) za zračno upozoravanje i kontrolu, praćen borbenim i transportnim zrakoplovima iz Njemačke, Španjolske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Poljske, Danske, Grčke, Švedske i Norveške. Zrakoplovi su iznad Pariza letjeli noseći makete naoružanja (takozvano “factice” naoružanje), kako bi se javnosti prikazali u uvjetima koji maksimalno vjerno simuliraju njihovu stvarnu operativnu borbenu uporabu. Vizualizacija ovako široke operativne integracije NATO i savezničkih zrakoplovstava poslala je nedvosmislenu poruku o spremnosti Zapada da kontrolira europski zračni prostor.
Iako je ovakva duboka integracija stranih vojnih snaga u srce najvažnijeg francuskog nacionalnog praznika naišla na oštre kritike radikalnijih, suverenističkih političkih i medijskih opcija unutar Francuske (koje tvrde da 14. srpnja treba ostati isključivo francuska proslava te da vojska ne bi trebala biti “dekor” trenutne vanjske politike), s geopolitičkog stajališta, ova je odluka cementirala ulogu Macrona i Francuske kao ključne “kohezivne sile” sposobne za formiranje i održavanje međunarodnih saveza.
Po prvi put u povijesti parade, 1. pukovnija mornaričkog pješaštva (1er régiment d’infanterie de marine) predstavila je prilagođena terenska vozila Ford Ranger specifično opremljena lansirnim kontejnerima za taktičke FPV (First Person View) dronove. Svako vozilo nosilo je dva specijalizirana kontejnera s po 20 FPV dronova. To znači da samo jedan vod od šest ovakvih vozila može u iznimno kratkom vremenu na bojišnici postaviti razorni “roj” od čak 120 dronova, što predstavlja direktnu integraciju lekcija naučenih iz ukrajinsko-ruskog sukoba gdje su dronovi postali primarno sredstvo uništavanja oklopa i žive sile.
Nadalje, demonstrirana je sve veća prisutnost besposadnih sustava kroz defile tri različita tipa kopnenih robota, visoko specijaliziranih za zadaće razminiranja (ključno za probijanje utvrđenih linija), taktičkog izviđanja te izravne vatrene borbe.
Kopnenim dijelom motorizirane parade dominirale su oklopne snage izgrađene oko novog, visoko umreženog programa “Scorpion”. Više od 70 novih borbenih i izviđačkih vozila tipa Griffon, Jaguar i Serval iz sastava 9. pješačke brigade mornaričkog pješaštva defiliralo je avenijom. Značajno je da su uz njih koračala i četiri oklopna vozila Griffon iz sastava belgijskih oružanih snaga. Ovaj detalj nije bio slučajan; on je predstavljao materijalizaciju dubokog strateškog partnerstva i međusobne nabave opreme (CaMo program) između Francuske i Belgije. Cjelokupni vizualni identitet trupa bio je obilježen i novim “multi-environment” kamuflažnim uzorkom (bariolage multi-environnements) na uniformama, koji upravo ulazi u standardnu opremu, ilustrirajući sveobuhvatnu modernizaciju opreme prilagođene modernim europskim ratištima.
Jedna od najznačajnijih organizacijskih promjena ovogodišnje proslave odnosi se na pomicanje tradicionalnog pariškog vatrometa s 14. na 13. srpnja. Odluka, koju je donio gradonačelnik Pariza Emmanuel Grégoire u suglasnosti s predsjednikom Macronom, motivirana je desetom obljetnicom stravičnog terorističkog napada u Nici. Naime, 14. srpnja 2016. godine, radikalizirani napadač je teretnim vozilom pokosio okupljeno mnoštvo na Engleskoj promenadi (Promenade des Anglais) tijekom proslave, usmrtivši 86 osoba, među kojima petnaestak djece i adolescenata, te ranivši 458 osoba.
Kako bi 14. srpnja 2026. u potpunosti bio posvećen dostojanstvenoj komemoraciji žrtava ovog masakra bez preklapanja s festivalskim aktivnostima, veliki vatromet na pariškom Champ-de-Mars izveden je 13. srpnja u 23:00 sata. Ovaj događaj pratilo je uvođenje rigoroznih mjera sigurnosti. Pariška policijska prefektura izdala je uredbu kojom se zabranjuje konzumacija alkohola na javnim površinama, a vrijeme pristupa javnosti pomaknuto je na 20:00 sati umjesto ranije planiranih 16:00 sati, primarno kako bi se spriječila dugotrajna izloženost građana ekstremnim ljetnim vrućinama. Sustav hitnih službi Grada Pariza udvostručen je državnim resursima, što odražava visoki stupanj opreza uslijed prijetnji terorizma i masovnih okupljanja.
S druge strane, u regiji Alpes-Maritimes lokalne su vlasti organizirale brojne pijrotehničke festivale i balove tijekom 13., 14. i 15. srpnja u gradovima poput Cannesa, Antibesa, Beaulieu-sur-Mera, Mentona i drugih, dok je grad Nica ostao epicentar tuge i sjećanja, ujedno osiguravajući građanima pristup “pauzama za osvježenje” u lokalnim centrima zbog teških klimatskih uvjeta.
Unutarnja sigurnost, građanske slobode i pravna bitka oko QR koda
Sjaj i monumentalnost vojne parade odvijali su se u uvjetima nezapamćenih sigurnosnih mjera, koje su uslijed permanentne prijetnje od terorizma i hibridnog djelovanja generirale značajne pravne, tehničke i društvene kontroverze u danima neposredno uoči događaja. S obzirom na prisutnost više od dvadeset i pet šefova država i vlada, uključujući ukrajinskog predsjednika kao visokovrijednu metu, Prefektura policije Pariza implementirala je najstroži sigurnosni perimetar u povijesti proslave.
Tehnologija kontrole masa: Kako je funkcionirao QR kod
Ključna i potpuno nova inovacija u kontroli masa bio je zahtjev za obveznom mrežnom registracijom građana putem stranica Predsjedništva Republike, kako bi dobili personalizirani QR kod za pristup zonama oko Champs-Élyséesa. Gledatelji, koji su pristupali besplatno, morali su na lokaciju doći već od 7:30 ujutro, proći točke za filtraciju i fizički pregled (palpaciju) te uz skenirani QR kod predočiti i važeći identifikacijski dokument sa slikom. Zbog logističkih razloga, unošenje glomaznih predmeta bilo je zabranjeno, a ormarići za odlaganje stvari nisu bili osigurani.
U pozadini ovog naizgled jednostavnog procesa odvijala se golema tehnološko-logistička operacija iznimne osjetljivosti. Da bi se spriječilo krivotvorenje, generirani QR kodovi bili su digitalno potpisani (koristeći HMAC ili asimetričnu kriptografiju), a količina osobnih podataka ugrađenih u sam kod bila je minimizirana (sadržavali su samo jedinstveni ID, vrstu pristupa, vremensku valjanost i takozvani ‘nonce’ kako bi se spriječilo curenje podataka). Čitači na kontrolnim točkama (pametni telefoni policije i statični skeneri) morali su moći raditi u takozvanom “offline” načinu rada. S obzirom na to da se očekivalo zagušenje mobilnih mreža uslijed koncentracije od preko 40.000 posjetitelja na malom prostoru unutar 6 sati, sustav se oslanjao na preuzimanje kriptiranih popisa hashiranih vrijednosti validnih kodova za svaki vremenski okvir, čime se omogućila lokalna validacija bez pristupa internetskim serverima.
Pravosudni rat u noći uoči parade
Implementacija ovakvog masovnog biometrijskog i digitalnog nadzora izazvala je burne reakcije civilnog društva i boraca za građanske slobode. Udruga “Vigie Liberté”, koju je predstavljao pravnik Amine Elbahi, podnijela je hitan pravni zahtjev, tvrdeći da obvezni QR kod predstavlja nesrazmjerno i potencijalno protuustavno ograničavanje temeljnih ljudskih prava, slobode kretanja i privatnosti. Upravni sud u Parizu (Tribunal administratif de Paris) je u ponedjeljak, 13. srpnja, doista presudio u korist udruge te donio odluku o ukidanju ove obveze, proglasivši mjeru prefekta policije pretjerano restriktivnom i neopravdanom za događaj otvoren za javnost.
Međutim, uslijedio je pravosudni triler bez presedana. U dramatičnom obratu koji se odigrao duboko u noći, najviši francuski upravni sud, Državno vijeće (Conseil d’État), sazvao je hitnu sjednicu te je oko 2:00 sata ujutro na sam dan parade (14. srpnja) poništio rješenje nižeg suda, pravomoćno vrativši na snagu obvezu posjedovanja QR koda i identifikacijskog dokumenta.
Državno vijeće opravdalo je svoju odluku neizbježnim sigurnosnim imperativom iznimne težine, direktno se pozivajući na specifičan kontekst rata u Ukrajini te prisutnost najviših dužnosnika, s posebnim naglaskom na ugroženost Volodimira Zelenskog. Pravni temelj za ovu izvanrednu mjeru pronađen je u Zakonu o unutarnjoj sigurnosti (posebice člancima L. 226-1 i L. 613-2) koji državi omogućuje uspostavu zaštićenih protuterorističkih perimetara (tzv. SILT perimetri – Sécurité Intérieure et Lutte contre le Terrorisme) unutar kojih se građani mogu podvrgnuti detaljnim provjerama.
Teret javnog duga, proračunski paradoks i njemačko ponovno naoružavanje
Prema dubokim analizama relevantnih inozemnih medija, Macron tijekom svog govora vojnom vrhu uoči parade taktički je izbjegao direktno adresirati najveći nacionalni problem: neodrživo stanje francuskih javnih financija. U osvit ciklusa za predsjedničke izbore (travanj/svibanj 2027.), francuski javni dug dosegnuo je apsolutno astronomsku cifru od 3.536 milijardi eura, što iznosi nevjerojatnih 118% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Ključni paradoks ove situacije, koji ekonomisti i vojni stratezi nazivaju “fatalnom usporedbom”, leži u troškovima servisiranja tog duga. Zbog rasta kamatnih stopa, Francuska svake godine izdvaja čak 77,4 milijarde eura isključivo za plaćanje kamata svojim vjerovnicima. Ovaj zapanjujući iznos kamata sada znatno premašuje ukupni obrambeni proračun Republike, koji je za 2026. godinu, unatoč povijesnim povećanjima, postavljen na 66,7 milijardi eura (od čega 6 milijardi fiksno ide na održavanje strateškog nuklearnog odvraćanja).
Nasuprot tom francuskom ekonomskom grču, njezin najbliži partner i povijesni rival – Njemačka – pod vodstvom kancelara Friedricha Merza ostvaruje program ubrzanog naoružavanja (Zeitenwende) kakvo Europa nije vidjela desetljećima. Dok se francuski vojni vrh ponosi činjenicom da je udvostručio proračun u razdoblju od 2017. do 2027. (osiguravši dodatnih 36 milijardi eura kroz Zakon o vojnom programiranju), Njemačka je samo u 2026. godini investirala 108,2 milijarde eura u oružane snage. Planovi za 2027. predviđaju potrošnju od 109,7 milijardi, dok projekcije za 2030. godinu ciljaju na enormnih 183,7 milijardi eura.
Ovi podaci snažno sugeriraju neizbježno pomicanje težišta europske konvencionalne vojne moći prema Berlinu. Treći red implikacija ukazuje na to da Francuska sve teže zadržava poziciju samoproglašene “lokomotive” i intelektualnog vođe europske obrane. Njezina politička vizija dolazi u sukob sa stvarnošću u kojoj enormna financijska nadmoć saveznika (Njemačke) prijeti marginalizacijom francuskog utjecaja unutar zajedničkih europskih inicijativa, primoravajući Pariz da traži inovativnije načine (poput koalicija) za zadržavanje utjecaja.
Raspad zajedničkih industrijskih projekata i američka dominacija
Simptomi ove financijske i strukturne krize najočitiji su u propasti strateških kooperacija unutar europske vojne industrije, koja još uvijek pati od nacionalnih partikularizama. U lipnju 2026. godine, Macron je bio primoran javno priznati propast projekta FCAS/SCAF (Future Combat Air System) – francusko-njemačkog mega-pothvata razvoja borbenog zrakoplova 6. generacije koji je trebao jamčiti zračnu dominaciju Europe u nadolazećim desetljećima. Otkazivanje projekta rezultat je nepremostivih korporativnih i tehnoloških tenzija između europskog konzorcija Airbusa i francuskog Dassaulta (proizvođača trenutnog lovca Rafale) oko prijenosa tehnologije i intelektualnog vlasništva.
Daljnja izolacija francuske zrakoplovne industrije uslijedila je kada su Švedska i Njemačka potpisale ugovor o jačanju vlastite bilateralne zrakoplovne suradnje, udaljivši time švedsku kompaniju Saab od bilo kakve integracije ili suradnje s francuskim Dassaultom u budućnosti. Bivši francuski ministar Pierre Lellouche iznimno je precizno rezimirao ovu situaciju citirajući velikog Rabelaisa: “Novac je živac rata” (Les nerfs des batailles sont les pécunes). Lellouche je oštro istaknuo da francuski industrijski giganti, poput Dassaulta, Thalesa, Safrana i MBDA-e, nesumnjivo posjeduju kompletno inženjersko znanje potrebno za samostalnu izradu zrakoplova budućnosti, ali niti država niti te tvrtke jednostavno nemaju financijski kapacitet da taj astronomski skup podvig plate isključivo vlastitim sredstvima.
Iako je Macron doista gurnuo Francusku u “ratnu ekonomiju” – što se očituje kroz otvaranje nove tvornice Dassaulta u jesen 2025. kojom je udvostručena proizvodnja lovaca Rafale na četiri zrakoplova mjesečno, te udvostručenjem proizvodnje samohodnih haubica Caesar s 6 na 12 mjesečno – to i dalje nije dovoljno za promjenu šire slike europske ovisnosti o Washingtonu. Suprotno Macronovoj retorici o europskoj “strateškoj suverenosti”, na samitu NATO-a u Ankari u tjednu koji je prethodio paradi, američke obrambene tvrtke de facto su “pomele” konkurenciju, sklopivši čak 43 milijarde dolara vrijedne ugovore s europskim saveznicima. Šokantan podatak da se od 32 europske nacije, njih 30 odlučilo za nabavu gotove američke vojne tehnologije, pokazuje da francuski apel za kupovinom europskog naoružanja gubi bitku pred imperativom vremena. Europske zemlje suočene s trenutnom ruskom prijetnjom traže brzo dostupna, dokazana rješenja (“s police”, što primarno nudi SAD), a ne kompleksne europske projekte čiji je rok integracije i isporuke od deset do dvadeset godina.
Ova duboka dihotomija između grandioznih vanjskopolitičkih vizija prezentiranih pod sjenom Slavoluka pobjede i surove financijsko-industrijske realnosti predstavlja ključan analitički zaključak pri valorizaciji francuske stvarne moći u 2026. godini. Francuska i dalje neporecivo posjeduje jedinstven, punokrvan spektar vojnih sposobnosti – uključujući nezavisno strateško nuklearno naoružanje, sposobnost globalne projekcije sile kroz prekomorske teritorije, dokazano borbeno iskustvo i sofisticiranu ratnu mornaricu. Ipak, za operativnu provedbu novog “europskog strateškog buđenja” Francuska je sada sudbinski vezana i presudno ovisi o stranim partnerima, multilateralnim zajmovima Europske unije i ad-hoc koalicijama s Britancima, Nijemcima i Skandinavcima.
- Kraj urbanističke anarhije? Uhićen Dario Šimić i korumpirana šefica zbog ilegalnog kampa u Tisnom!
Danas je u ranim jutarnjim satima uhićen Dario Šimić, proslavljeni bivši nogometni reprezentativac, u sklopu opsežne USKOK-ove antikorupcijske akcije. Pod sumnjom na teške malverzacije i… Pročitaj više: Kraj urbanističke anarhije? Uhićen Dario Šimić i korumpirana šefica zbog ilegalnog kampa u Tisnom! - Znate li zašto je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sjedio u drugom redu, a predsjednik Srbije A. Vučić u prvom?
Na vojnoj paradi u Parizu, Plenković i Vučić privukli su pažnju neobičnim rasporedom sjedenja. Dok pripadnici hrvatske Antiterorističke jedinice marširaju, premijer sjedi u drugom redu,… Pročitaj više: Znate li zašto je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sjedio u drugom redu, a predsjednik Srbije A. Vučić u prvom? - Macronov povijesni spektakl ili prikrivanje bankrota? Francuska pokazala vojnu silu pod strogim nadzorom.
Danas, 14. srpnja 2026. godine, na pariškoj aveniji Champs-Élysées održana je tradicionalna vojna parada u Parizu povodom Dana pada Bastille, manifestirajući krovnu temu “Strateškog buđenja… Pročitaj više: Macronov povijesni spektakl ili prikrivanje bankrota? Francuska pokazala vojnu silu pod strogim nadzorom. - Kremlj bjesni na “ratnohuškače”: Što se krije iza novog moćnog saveza koji će braniti Europu?
Sastanak u Parizu potvrdio je novi smjer obrane Europe. Koalicija voljnih preuzima ključnu ulogu u zaštiti Ukrajine i stvaranju suverenog europskog štita pred ruskim prijetnjama.… Pročitaj više: Kremlj bjesni na “ratnohuškače”: Što se krije iza novog moćnog saveza koji će braniti Europu? - NOVI LIST NA KLUPI VATRENIH: Slaven Bilić ponovno preuzima hrvatsku reprezentaciju!
Hrvatska nogometna reprezentacija ulazi u novu eru nakon što je službeno potvrđeno da je Slaven Bilić izbornik koji će ponovno preuzeti vođenje Vatrenih. Izvršni odbor… Pročitaj više: NOVI LIST NA KLUPI VATRENIH: Slaven Bilić ponovno preuzima hrvatsku reprezentaciju! - Neobičan prizor u Virovitici: Restaurirani MiG-21 traktorom prevezen kroz centar grada do svog trajnog doma
Nesvakidašnji i povijesni prizor privukao je poglede i izmamio uzdahe građana Virovitice. Legendarni borbeni zrakoplov MiG-21, nakon zahtjevne i mukotrpne restauracije pod palicom domaćeg stručnjaka… Pročitaj više: Neobičan prizor u Virovitici: Restaurirani MiG-21 traktorom prevezen kroz centar grada do svog trajnog doma - Pad u aferi Sport i glazba: Za namješteni posao i zataškavanje kazna od samo 10 mjeseci rada za opće dobro
Na Županijskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak 13. srpnja 2026. godine, okončan je još jedan krak korupcijske hobotnice poznate kao afera Sport i glazba. Bivši… Pročitaj više: Pad u aferi Sport i glazba: Za namješteni posao i zataškavanje kazna od samo 10 mjeseci rada za opće dobro - Zlatni klasovi, moba i slavonski ponos: Petrijevci oživjeli zaboravljenu čaroliju starinske žetve
Tisuće posjetitelja okupile su se u nedjelju kako bi proslavile 32. žetvene svečanosti. Petrijevci su još jednom oživjeli bogatu slavonsku tradiciju, pjesmu i zajedništvo. Općina… Pročitaj više: Zlatni klasovi, moba i slavonski ponos: Petrijevci oživjeli zaboravljenu čaroliju starinske žetve - Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
