Sastanak u Parizu potvrdio je novi smjer obrane Europe. Koalicija voljnih preuzima ključnu ulogu u zaštiti Ukrajine i stvaranju suverenog europskog štita pred ruskim prijetnjama.
Dok vojni mimohod predstavlja manifestaciju fizičke sile, politički i strateški centar gravitacije dogodio se 13. srpnja u kompleksu Hôtel des Invalides i Elizejskoj palači, gdje je održan ključni summit Koalicije voljnih. Sastanak je okupio oko 25 šefova država i vlada, uz prisustvo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea te predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Koalicija voljnih (Coalition of the Willing) inicijativa je pokrenuta 2025. godine pod zajedničkim vodstvom Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, stvorena s ciljem generiranja pravnog, financijskog i vojnog okvira koji bi jamčio sigurnost Ukrajine i spriječio ponovnu rusku agresiju nakon eventualnog potpisivanja mirovnog sporazuma ili trajnog prekida vatre. Do srpnja 2026. godine, koalicija je narasla na 35 država članica. Struktura uključuje 24 od 27 zemalja Europske unije (uz iznimku Mađarske, Slovačke i Malte koje zadržavaju distancu), te globalne partnere poput Japana, Australije, Novog Zelanda i Kanade. Na pariškom summitu po prvi su put kao nove članice prisustvovale Moldavija i Sjeverna Makedonija.
Očekuje se da će zapovjedništvo nad koalicijom, koje je od studenog 2025. bilo u francuskim rukama, u srpnju 2026. formalno preuzeti Ujedinjeno Kraljevstvo na čelu s premijerom Keirom Starmerom. Ovaj prijenos nadležnosti ukazuje na snažnu britansku predanost europskoj sigurnosti unatoč Brexitu.
Transformacija Višenacionalnih snaga u Ukrajini (MNFU)
Središnja točka pregovora na summitu bila je operacionalizacija “Višenacionalnih snaga u Ukrajini” (Multinational Forces in Ukraine – MNFU). Prema izjavama iznesenim na marginama summita, ove snage neće biti isključivo mirovne u tradicionalnom smislu, već robusne snage odvraćanja koje obuhvaćaju kopnenu, pomorsku i zračnu komponentu, te snažan segment za obuku ukrajinskih postrojbi.
Predsjednik Macron najavio je da će snage namijenjene raspoređivanju u Ukrajini uskoro započeti zajedničke vojne vježbe u državama koje graniče s Ukrajinom. Cilj ovih vježbi je demonstrirati visoku razinu spremnosti, odlučnosti i vjerodostojnosti, te pokazati Moskvi da su saveznici spremni fizički stati na crtu razdvajanja onog trenutka kada pregovori urode plodom. Na summitu su finalizirani i potpisani ključni pravni dokumenti: zajednička deklaracija svih 35 zemalja koalicije te specifična trilateralna deklaracija između Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine. Ovi dokumenti predstavljaju pravnu osnovu koja će omogućiti nacionalnim parlamentima država članica da pravovremeno odobre slanje svojih vojnika u Ukrajinu, bez nepotrebnih proceduralnih zastoja kada se za to stvore uvjeti.
Ekonomska dimenzija: Zajmovi i suzbijanje “flote u sjeni”
Uz vojna jamstva, summit je poslužio kao platforma za osnaživanje ekonomske iscrpljenosti Ruske Federacije. Lideri su intenzivno raspravljali o novim metodama presijecanja ruskih izvora financiranja, s posebnim naglaskom na suzbijanje tzv. “flote u sjeni” (shadow fleet). Radi se o kompleksnoj mreži naftnih tankera s netransparentnim i skrivenim vlasničkim strukturama kojima Moskva sustavno izbjegava zapadne sankcije i cjenovne limite pri izvozu energenata na azijska i bliskoistočna tržišta.
Kao odgovor, Europska unija, u uskoj koordinaciji s Velikom Britanijom, finalizira 21. paket sankcija koji bi trebao dubinski ciljati financijski sektor, pomorsku logistiku te dodatne subjekte iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa, a čije se usvajanje očekuje tijekom tjedna. Također, potvrđeno je sudjelovanje Ujedinjenog Kraljevstva u makrofinancijskom europskom kreditu za Ukrajinu u iznosu od 90 milijardi eura, čime se omogućuje britanskim obrambenim tvrtkama da ravnopravno sudjeluju u opremanju ukrajinskih oružanih snaga. Na nedavnim summitima G7 u Evianu i NATO-a u Ankari potvrđena je i dodatna vojna pomoć Kijevu u iznosu od 70 milijardi eura za 2026. godinu, te jednak iznos za 2027. godinu.
Tehnološki suverenitet i projekt “Freyja”: Europski antibalistički štit
Zasigurno najkonkretniji tehnološki i strateški iskorak pariškog summita ostvaren je unutar novoformirane “Antibalističke koalicije” (Anti-Ballistic Missile Coalition). Riječ je o inicijativi 10 država — Ukrajine, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Danske, Nizozemske, Norveške, Španjolske i Švedske — koje su najavile formiranje zajedničkog programa zaštite Europe od prijetnje balističkih projektila.
Nazvan projekt “Freyja” (prema nordijskoj božici, čime se asocira na neprobojni zaštitnički štit), ovaj ambiciozni pothvat izravan je odgovor na brutalnu stvarnost na terenu. Rusija kontinuirano i masovno koristi napredne balističke projektile (koje je neusporedivo teže presresti od krstarećih projektila ili dronova) za uništenje ukrajinske energetske infrastrukture i civilnih ciljeva u gradovima poput Kijeva i Odese, uzrokujući ogromne civilne žrtve i nestašice resursa uoči nadolazećih zima.
Ograničenja sustava Patriot i uspon sustava SAMP/T
Ukrajinski predsjednik Zelenski, u svom obraćanju liderima, naglasio je da sustav “Freyja” mora biti “jednostavniji za serijsku proizvodnju i isplativiji” od postojećih američkih rješenja. Europa je u pogledu protuzračne obrane dugo ovisila isključivo o američkim sustavima Patriot. Iako su iznimno učinkoviti, oni su deficitarni, ekstremno skupi, a njihova isporuka ovisi o dugotrajnim procesima odobravanja i političkoj volji u Washingtonu. Iako je Trumpova administracija obećala Ukrajini licencu za proizvodnju streljiva za sustave Patriot, stručnjaci iz obrambenog sektora upozoravaju da prevođenje takvih obećanja u operativnu industrijsku proizvodnju zahtijeva godine.
Stoga je projekt Freyja zamišljen kao komplementarna, ali primarno europska struktura. U središtu ovog industrijskog pothvata nalazi se francusko-talijanski protuzračni sustav SAMP/T. Vlade Italije i Francuske obvezale su se ubrzati proizvodnju i isporuku novih generacija SAMP/T presretača. Projekt će integrirati više od četiri godine jedinstvenog i neprocjenjivog borbenog iskustva ukrajinskih postrojbi u obrani od ruskih napada, povezujući radarske, zapovjedne i presretačke elemente različitih europskih proizvođača u jedinstven, suvereni europski štit koji neće ovisiti o prekooceanskim partnerima. Iako vremenski okvir za potpunu uspostavu sustava još nije definiran, samo pokretanje inicijative predstavlja monumentalni korak prema europskoj strateškoj autonomiji.
Hibridno bojište: Europski odgovor na ruske kibernetičke udare
Dok su se u luksuznim pariškim dvoranama odvijali diplomatski pregovori, Europa se suočila s neviđenom eskalacijom hibridnog ratovanja iz smjera Moskve. Europska unija je upravo tijekom summita razotkrila masovnu, dugogodišnju i koordiniranu kampanju kibernetičkih napada usmjerenu na sabotažu kritične infrastrukture i špijunažu u najmanje desetak europskih država.
Operacije FSB-a i GRU-a protiv Europe
Europske obavještajne službe, nakon opsežnih istraga, javno su i precizno identificirale glavne aktere ovih napada. “16. centar” ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) označen je kao krovno tijelo koje kontrolira niz hakerskih organizacija (uključujući zloglasnu Advanced Persistent Threat grupu Turla) odgovornih za maliciozne aktivnosti. Ciljevi ovih operacija bili su iznimno osjetljivi i raznoliki. Zabilježeni su upadi u mreže francuske obrambene industrije i državnih agencija, pokušaji fizičke sabotaže poljske željezničke i prometne infrastrukture (ključne za logističku opskrbu Ukrajine), te kibernetički udari na toplane i energetska postrojenja u Švedskoj i Njemačkoj.
Osim FSB-a, na meti europskih sankcija našla se i ruska vojna obavještajna služba GRU, konkretno njena zloglasna Jedinica 29155. Identificiran je časnik GRU-a Jevgenij Bašev (Yevgeny Bashev) te povezana paravan-tvrtka “Impuls”, koja je služila za regrutiranje kibernetičkih stručnjaka i hakera s ruskih sveučilišta radi provođenja destabilizacijskih operacija diljem Europe.
Koordinirani diplomatski protuudar
Kao odgovor na ovaj neviđeni napad na suverenitet i kritičnu infrastrukturu EU-a, Njemačka i Francuska hitno su pozvale ruske veleposlanike u Berlinu i Parizu na razgovor kako bi im uručile oštre prosvjedne note. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova nedvosmisleno je poručilo da su takvi napadi neprihvatljivi i da će naići na odlučan odgovor. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot javno je osudio ovu kampanju na nacionalnoj televiziji, istaknuvši da je Francuska sankcionirala devet ruskih državljana i četiri entiteta, dok je EU na razini Vijeća za vanjske poslove pod vodstvom Kaje Kallas formalizirala ove restriktivne mjere.
Kremlj je na pariški summit, kao i na sankcije, odgovorio izrazito oštrom retorikom. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, osudio je okupljanje u Parizu nazvavši države sudionice “koalicijom ratnohuškača” (coalition of warmongers) i “koalicijom zabludjelih”, ustvrdivši da je ideja nanošenja strateškog poraza Rusiji duboka zabluda te da saveznici samo potiču daljnji rat. Istovremeno, predsjednik Vladimir Putin, tijekom susreta s prokremljskim aktivistima, najavio je snažne odmazde i višestruko razornije udare na ukrajinske energetske kapacitete kao odgovor na uspješne napade ukrajinskih dronova duboko u ruskom teritoriju koji su desetkovali ruske rafinerije i stvorili nestašice goriva u Rusiji.
Transatlantska paradigma: Sjedinjene Američke Države u novom poretku
Iako događanja u Parizu naglašavaju europsko “strateško buđenje”, uloga Sjedinjenih Američkih Država ostaje duboko utkana u svaku sigurnosnu jednadžbu starog kontinenta, premda u značajno izmijenjenom i pragmatičnijem obliku. Kontekst ovog summita duboko je obilježen vanjskom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se vratio u Bijelu kuću 2025. godine. Njegova je administracija ranije iznijela specifične mirovne planove (generalno povoljnije za Moskvu) koji su glatko odbačeni i od strane Rusije (koja traži potpunu predaju i kontrolu nad anektiranim provincijama) i od strane Ukrajine.
Upravo je ovakva američka nepredvidljivost nagnala europske prijestolnice na formiranje Koalicije voljnih kao jamca koji nije isključivo ovisan o volji Washingtona. Prema analizama uglednih instituta poput njemačkog SWP-a, Europa sada operira u novoj eri transatlantskih odnosa gdje se politika vodi po principu “S, bez ili protiv Washingtona” (With, without, against Washington). Oslanjanje na “dobronamjernog američkog hegemona” stvar je prošlosti, a europska fragmentirana arhitektura mora se konsolidirati kroz fleksibilne formate (Koalicija voljnih, E3, Weimar Plus, JEF).
Unatoč tome, američka prisutnost i legitimitet ostaju presudni. Washington su na summitu u Parizu na najvišoj razini predstavljali posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff te Jared Kushner (savjetnik i Trumpov zet), zajedno s američkim veleposlanikom u Francuskoj Charlesom Kushnerom i generalom Alexusom Grynkewichem. Witkoff i Kushner, koji istovremeno posreduju u osjetljivim bliskoistočnim krizama (poput pregovora o kapitulaciji snaga SDF-a i uspostavi sigurnosnih mehanizama između Sirije i Izraela), u Parizu su vodili intenzivne pregovore o uspostavi američkog nadzora nad budućim mehanizmom praćenja prekida vatre u Ukrajini.
Znakovito je da su američki predstavnici izrazili spremnost SAD-a da preuzme vodeću ulogu u nadzoru, što je predsjednik Zelenski okarakterizirao kao iznimno važno “leđno osiguranje” (backstop), uz ključnu napomenu da bi ti aranžmani morali dobiti pravno obvezujuće odobrenje američkog Kongresa kako bi izbjegli hirove budućih administracija.
Foto: NATO
- Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek?
Kulturni centar donio je odluku koja je izazvala burne reakcije, a Sergej Trifunović u Osijeku ipak neće izvesti komediju “Ljudi odozgo”. Saznajte političku i pravnu… Pročitaj više: Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek? - Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u utorak 18. kolovoza da su rezultati izvanrednog uzorkovanju vode na području Ličko-senjske županije pokazali da nisu… Pročitaj više: Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva - Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju?
Rano ujutro, 18. kolovoza 2026. godine, javna nabava našla se u središtu pozornosti kada su policijski istražitelji po nalogu Županijskog državnog odvjetništva ušli u zgradu… Pročitaj više: Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju? - Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod
Trideset i četiri godine nakon teških bitaka, Slavonski Brod i Bjelovar ponovno su spojeni u tuzi i ponosu. Saznajte zašto je hrabra 105. brigada trajno… Pročitaj više: Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod - ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje!
Predsjednik Zoran Milanović zatražio je izvanredno zasjedanje Sabora. Glavna tema je opasni otpad Gospić, čije ilegalno odlaganje trajno ugrožava ljude. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović… Pročitaj više: ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje! - Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela
Istaknuta hrvatska književnica, kolumnistica i društvena kritičarka Vedrana Rudan preminula je 18. kolovoza 2026. godine u 77. godini života, nakon teške i iscrpljujuće borbe s… Pročitaj više: Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela - DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje?
Hrvatski mirotvorac i liječnik Ivan Šreter otet je 1991. u Pakracu. Tko danas skriva istinu i tijelo mučenika iz logora Bučje? Ugledni pakrački liječnik, humanist… Pročitaj više: DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje? - Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest
Na današnji dan, 18. kolovoza 1852. godine, ispisane su stranice koje će trajno usmjeriti tijek hrvatske nacionalne povijesti. U Gajevim „Narodnim novinama“, dr. Ante Starčević,… Pročitaj više: Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest - GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!”
Umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo u podcastu Radio Mrežnice upozorava javnost da je pitka voda najvažniji geostrateški resurs današnjice te detaljno objašnjava zašto se Hrvatska hitno… Pročitaj više: GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!” - Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
Kada je na dnevnom redu otpad u Gospiću, političari nude svađu umjesto sanacije. Zato su građani napustili lakrdiju od sjednice. Saborski odbori i razna povjerenstva… Pročitaj više: Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
