Na današnji dan 1835. pokrenute „Novine Horvatzke“ – temelj hrvatskog narodnog preporoda

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Na današnji dan 1835. godine Ljudevit Gaj pokrenuo je „Novine Horvatzke“, prve novine na hrvatskom jeziku i temelj Ilirskog pokreta, čime je započelo povijesno buđenje hrvatske nacionalne svijesti i razvoj suvremenog hrvatskog jezika.

Na današnji dan, 6. siječnja 1835. godine, započelo je jedno od najznačajnijih poglavlja u povijesti hrvatskoga novinarstva, jezika i nacionalnog identiteta. Prije točno 189 godina, u Zagrebu je Ljudevit Gaj pokrenuo „Novine Horvatzke“, prvi političko-informativni list na hrvatskom jeziku, s književnim prilogom „Danicza Horvatzka, slavonzka y Dalmatinzka“, koji je javnosti predstavljen nekoliko dana kasnije, 10. siječnja.

Ove novine nisu bile tek informativni tiskani medij – postale su simbol novoga doba, glasnik preporodnih ideja i snažan pokretač hrvatske nacionalne svijesti. U vremenu kada je hrvatski jezik bio potisnut iz javne uporabe, „Novine Horvatzke“ dale su mu prostor, dostojanstvo i političku snagu.

Pod kasnijim nazivom Ilirske narodne novine, list prerasta u središnje glasilo Ilirskog pokreta, okupljajući intelektualce, književnike i domoljube koji su kroz tiskanu riječ gradili temelje modernog hrvatskog identiteta. Upravo na njihovim stranicama Antun Mihanović objavljuje pjesmu „Horvatska domovina“, koja će kasnije postati temelj hrvatske državne himne „Lijepa naša domovina“.

Slijedeći potrebe vremena i ideje jezičnog ujedinjenja, 1836. godine novine prelaze s kajkavskog narječja na štokavski jezik, čime se postavljaju temelji suvremenog standardnog hrvatskog jezika. Književni prilog Danica, kao kulturni i književni stup lista, imao je presudnu ulogu u razvoju hrvatske književnosti, publicistike i nacionalne misli.

Nasljeđe „Novina Horvatzkih“ danas živi kroz Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske u kojem se objavljuju zakoni, propisi i službene odluke. Povijesni kontinuitet ovome izdanju daje posebnu težinu i simboliku – podsjećajući kako su skromne tiskane stranice prije gotovo dva stoljeća uspjele pokrenuti veliko buđenje hrvatske nacionalne svijesti.

S ponosom se prisjećamo vizije Ljudevita Gaja i svih sudionika Ilirskog pokreta, čija su predanost jeziku, kulturi i nacionalnom identitetu ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Njihova ostavština i danas nas podsjeća na važnost upornosti, zajedništva i ljubavi prema domovini, vrijednosti koje nadilaze vrijeme i ostaju trajni temelj hrvatskog društva.



Odgovori