Na današnji dan prije 34 godine, 27. studenoga 1991., Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo je Rezoluciju 721, dokument koji će označiti početak međunarodnog angažmana u zaustavljanju rata u Hrvatskoj i stvaranju uvjeta za slanje mirovnih snaga UN-a. Bila je to prekretnica u diplomaciji, ali i početak složenog procesa koji je Hrvatsku trebao približiti međunarodnom priznanju i prekidu neprijateljstava.
Korijeni sukoba: od mitinga u Kninu do otvorene agresije
Put prema dolasku mirovnih snaga ne može se razumjeti bez povratka na događaje iz ljeta 1989. godine. 8. srpnja u Kninu održan je miting dijela Srba u Hrvatskoj, obilježen četničkim znakovljem, nacionalističkim parolama i pozivima na intervenciju JNA. Taj događaj otvorio je razdoblje političkih napetosti koje će, u sljedećim godinama, eskalirati u oružanu pobunu.
Godina 1990. donosi višestranačke izbore i demokratske promjene, ali i rastuće nezadovoljstvo dijela srpske populacije koja nije prihvatila volju većine za stvaranjem neovisne Hrvatske. Potaknuti Beogradom, pobunjeni Srbi raspisuju 16. kolovoza 1990. referendum o „srpskoj autonomiji“, a već sljedećeg dana započinje balvan-revolucija – barikade, blokade prometnica i ekonomska paraliza ključnih dijelova Hrvatske.
Vrhunac napetosti uslijedio je 22. prosinca 1990., kada Hrvatski sabor donosi Ustav Republike Hrvatske, u kojem su Srbi, kao i druge etničke skupine, definirani kao nacionalna manjina. Srpski ekstremisti iskoristili su taj čin kao dokaz navodne „ugroženosti“, a teroristički napadi, naoružavanje i stvaranje paravojnih formacija postali su svakodnevica.
Rat zahvaća Hrvatsku: okupacije, zločini i progoni
U prvoj polovici 1991. Hrvatska se suočava s ubrzanim raspadom institucija savezne države, dok JNA, koja bi trebala biti neutralna sila, sve otvorenije prelazi na stranu pobunjenika.
Početkom jeseni rat zahvaća gotovo cijelu Hrvatsku:
- okupiran je velik dio teritorija,
- stotine tisuća Hrvata protjerano je iz svojih domova,
- deseci tisuća civila i branitelja ubijeni su,
- osnovani su logori na okupiranim područjima i u Srbiji,
- razaranje gradova i kulturne baštine poprimilo je katastrofalne razmjere.
U jeku najtežih bitaka – kada Vukovar pada, a Dubrovnik je pod opsadom – bilo je jasno da Hrvatska trpi golemi pritisak, ali i da je obrana konsolidirana, posebice u zapadnoj Slavoniji gdje su u studenom započele uspješne oslobodilačke operacije.
Diplomatski iskorak: Vanceov plan i pregovori u Ženevi
Suočeni s eskalacijom sukoba, i Hrvatska i međunarodna zajednica tražile su izlaz. 9. studenoga 1991., predsjedništvo SFRJ predlaže UN-u uključivanje u pronalazak mirnog rješenja. Hrvatska, iscrpljena žrtvama i svjesna važnosti međunarodnog priznanja, prihvaća diplomatske inicijative.
U Ženevi, 23. studenoga, pod posredovanjem posebnog izaslanika UN-a Cyrusa Vancea, dogovoren je prekid neprijateljstava i povlačenje JNA iz Hrvatske.
Time je nastao „Vanceov plan“, dokument koji je predviđao:
- slanje mirovnih snaga UN-a,
- nadzor nad prekidom vatre,
- stabilizaciju područja zahvaćenih ratom,
- početak političkog procesa prema trajnom miru.
Plan je službeno predstavljen 11. prosinca 1991., a Rezolucija 721 bila je njegov prvi temeljni korak.
Sumnje, strahovi i političke kalkulacije
Iako je potpisivanje Rezolucije pokazalo namjeru međunarodne zajednice da se uključi, u Hrvatskoj su mnogi bili skeptični.
Iskustvo UN-ovih misija na Cipru pokazivalo je da mirovne snage često „zamrznu“ konflikte, a ne rješavaju ih. Nadalje, srpske snage su dotad prekršile gotovo sve dogovore postignute u prijašnjim prekidima vatre, pa su mnogi strahovali da će UNPROFOR samo cementirati okupirani teritorij.
No, krajem studenoga 1991. hrvatskom je vodstvu primarni cilj bio međunarodno priznanje, a Rezolucija 721 bila je ključni korak prema Sarajevskom primirju od 2. siječnja 1992., nakon kojeg će Hrvatsku ubrzo priznati većina europskih i svjetskih država.
UNPROFOR u Hrvatskoj: početak nove faze rata
Vijeće sigurnosti UN-a 21. veljače 1992. donosi Rezoluciju kojom se službeno pokreće mirovna operacija u Hrvatskoj, a dolazak UNPROFOR-a postaje stvarnost.
Snage su raspoređene u četiri zaštićene zone (UNPA područja):
- Istok – Baranja i istočna Slavonija
- Zapad – zapadna Slavonija
- Sjever – Kordun i Banovina
- Jug – sjeverna Dalmacija i istočna Lika
Iako su mirovne snage trebale osigurati mir i povratak izbjeglica, njihov mandat i djelovanje postat će predmet kontroverzi u godinama koje slijede. No u povijesnom smislu, Rezolucija 721 ostaje ključni trenutak ulaska Hrvatske u međunarodni diplomatski okvir i prekretnica koja je otvorila put njezinom priznanju.
Foto naslovnice: Hayat
- Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni - Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, danas je Hrvatskom saboru podnio Izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja i financijskim sredstvima za 2025.… Pročitaj više: Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima - SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
Predstavljena knjiga Iločki egzodus čuva od zaborava najteže dane Domovinskog rata, donoseći autentična svjedočanstva Iločana o danima progonstva, patnji, ali i neizmjernoj vjeri u povratak… Pročitaj više: SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
