Škabrnja obilježila 34. obljetnicu stradanja: Mimohod, molitva i počast žrtvama Domovinskog rata

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Središnjim komemorativnim programom, mimohodom „Korak po korak“ i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa, Škabrnja je obilježila 34. obljetnicu stradanja. U nazočnosti državnog i vojnog vrha odana je počast civilnim žrtvama i hrvatskim braniteljima poginulima 18. studenoga 1991.

ŠKABRNJA, 18. studenoga 2025. – Mimohodom „Korak po korak“, polaganjem vijenaca i zajedničkom molitvom kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je u utorak završeno središnje obilježavanje 34. obljetnice stradanja ovoga ravnokotarskog mjesta, jednoga od najdubljih simbola hrvatske patnje i otpora u Domovinskom ratu.

Komemorativni program okupio je tisuće građana, obitelji žrtava i hrvatskih branitelja, kao i izaslanstva državnog vrha – među njima predstavnike Vlade i Hrvatskog sabora, Zadarske i susjednih dalmatinskih županija, brojne braniteljske i civilne udruge te saborske zastupnike. Mimohod, koji je krenuo s Trga dr. Franje Tuđmana, svečano su predvodili pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojba te obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila.

ime Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, na obilježavanju su sudjelovali savjetnik predsjednika za obranu Ivica Olujić i pročelnik Kabineta predsjednika Bartol Šimunić.

Škabrnja – mjesto boli, ali i nepokolebljive vjere

U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misno slavlje je predvodio zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, koji je u svojoj propovijedi naglasio kako je Škabrnja postala jedno od ključnih mjesta sjećanja hrvatskog naroda.

„Škabrnja je postala mjesto sjećanja, domoljublja, ali i čišćenja duše i savjesti. Ovdje se ne dolazi samo tugovati, nego i moliti i učiti“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Dodao je da se na škabrnjskoj zemlji natopljenoj suzama i krvlju nedužnih uči istinsko značenje vjere koja ne bježi od boli, već je pretvara u molitvu i nadu.

Istaknuo je i da ljubav prema domovini znači čuvati uspomenu na stradale, ali i odgovorno graditi bolju budućnost: „Ljubiti domovinu znači graditi društvo mira, solidarnosti, poštenja i bratstva.“

Dan koji je promijenio povijest

Napad na Škabrnju započeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro, pod zapovjedništvom Ratka Mladića. S dva smjera – preko Zemunika Gornjeg i Biljana Donjih – prema selu su nadirale kolone tenkova, oklopnih transportera i pješaštva.

Glavni udar neprijateljskih snaga bio je usmjeren prema zapadnom ulazu u mjesto, u predjelu Ambar i Ražovljeve glavice. Tamo su, pod snažnom topničkom i zračnom potporom, napredovale jake tenkovsko-pješačke formacije JNA i dobrovoljačkih srpskih postrojbi.

Civili – većinom žene, djeca i stariji – bili su izvlačeni iz podruma i zaklona, zlostavljani, ubijani i masakrirani. Oko stotinu civila nasilno je odvedeno u Benkovac. Mjesto je potom spaljeno, razoreno i minirano.

Na dan napada ubijena su 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Ukupno je, u tijeku Domovinskog rata, u Škabrnji život izgubilo 56 civila i 25 branitelja, a još je šestero mještana poginulo nakon rata od mina i eksplozivnih ostataka.

Počast žrtvama i poruka zahvalnosti

Kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih, a izaslanstva državnih institucija, braniteljskih udruga, vojske, policije i lokalne zajednice položila su vijence i upalila svijeće.

Njihova nazočnost simbol je trajne zahvalnosti Oružanih snaga RH i Republike Hrvatske prema žrtvi Škabrnje, koja i 34 godine poslije ostaje moralni i duhovni temelj hrvatske slobode.

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta



Vukovar obilježio Dan sjećanja: Tisuće u Koloni sjećanja, snažne poruke pijeteta i nade

Tagged

Odgovori