Prije nekoliko dana Financial Times objavio je da je stopa presretanja ruskih balističkih projektila ukrajinskom proturaketnom obranom dramatčno pala — sa oko 37 % u kolovozu na svega 6 % u listopadu — unatoč smanjenom broju lansiranja projektila.
Ovaj pad sinkronizira se s uspješnim ruskim napadima na ukrajinske obrambene industrijske objekte — uključujući četiri tvornice dronova i komponenti — kao i na politički osjetljive ciljeve poput predstavništva EU u Kijevu i zgrade Vlade Ukrajine, u kojima su ruski balistički projektili uspjeli proći kroz ukrajinsku obranu.
U nastavku donosim dublje analize najvjerojatnijih uzroka smanjenja učinkovitosti proturaketne obrane Ukrajine te razmatranje mogućih mjera za ublažavanje tog problema.
Rusija redovito koristi dva tipa konvencionalnih balističkih projektila u napadima na ciljeve u Ukrajini:
- Kopneno lansirani 9M723 (kratki do srednji domet)
- Zrakom lansirani Kinzhal (Kh-47M2), za koji se može reći da je modificirana inačica 9M723 prilagođena otpornosti i lansiranju iz zraka.
Model 9M723 uveden je u naoružanje 2006. g. i službeno ima domet oko 500 km. Kinzhal je uveden 2017. g., s rasponom procijenjenim na između 1.500 i 2.000 km.
Iako se njihovi putanje u izvjesnoj mjeri ulažu u klasični balistički oblik, oba sustava nisu čisto balistička — oni mogu izvesti agresivne završne manevre, naročito u lateralnoj osi (bočno u odnosu na tlo), kako bi potisnuli sposobnost presretača da ih predvidi i pogodi. Ti manevari namijenjeni su da poremete algoritme navođenja, smanje vrijeme reakcije i povećaju vjerojatnost promašaja.
Takve sposobnosti nisu novost. Primjerice, američki MGM-140 ATACMS, uveden mnogo ranije, također ima mogućnost terminalnih manevara. Isto tako su moderni zapadni presretači — poput PAC-2 GEM-T, PAC-3 MSE i Aster-30 (serije B1/0B1NG) — dizajnirani uzimajući u obzir prijetnju manevrirajućih balističkih projektila.
Međutim, prema izvještajima FT-a, Rusija je uspjela adaptirati putanje svojih projektila na način koji dodatno otežava presretanje.
Adaptacije putanja i “strmiji” pristupi
Jedan od ključnih argumenata u tom izvještaju jest da Rusija sve češće koristi strmije terminalne putanje nego ranije. To bi, prema analizi, moglo značajno otežati rad presretača — budući da na strmijoj putanji projektil mora padati brže, smanjuje se vremenski prozor u kojem presretač može otkriti, pratiti i prilagoditi svoj pristup.
Takve prilagodbe nisu nužno zahtjevne sa stajališta hardvera — moguće ih je ostvariti promjenom parametara misije i postavki navođenja. To znači da Rusija ne mora uvesti drastične modificirane komponente, već može optimizirati postojeće sustave.
Pretpostavka je da su ruski razvojni timovi koristili iskustva iz borbi i analize podataka — promatrajući da projektili lansirani po strmijim putanjama bilježe viši postotak prolaza — te su tu taktiku skalirali.
Zašto strmije putanje mogu biti učinkovitije?
- One povećavaju vertikalnu brzinu ulaznog projektila, smanjujući dostupno vrijeme za reakciju presretača
- Vertikalne korekcije teže se izvode u kratkom vremenu, naročito ako presretač očekuje plitkije putanje
- Iako plitke putanje dopuštaju veće lateralne manevre, ako presretač — poput PAC-3 MSE — već ima izvrsnu agilnost, lateralni manevar možda neće biti presudan
Moguće je da su ruski konstruktori zaključili — i empirijski potvrdili — da smanjenje vremena reakcije (kroz strmiji ulaz) nudi bolju ukupnu vjerojatnost penetracije, čak i po cijenu smanjenog lateralnog manevarskog kapaciteta.
Druga objašnjenja pada stope presretanja
Osim tog tehničkog optimiziranja putanja, postoje dva dodatna realna i komplementarna faktora koja mogu objasniti kritično smanjenje stope intercepta:
- Ciljanje područja izvan zone pokrivenosti obrane
Rusija može sve češće lansirati projektile u područja za koja je poznato da Ukrajina nema raspoređene sustave proturaketne obrane (Patriot, SAMP/T i sl.).
U praksi to znači fokus na fronte i zone neposredno iza njih, gdje Ukrajina jednostavno nema dovoljnu gustoću obrambenih sustava.
Jer, mora identificirati gdje ga nema — i tamo sastaviti udare.
Također, Ukrajina štiti samo određene gradove i ključnu infrastrukturu; mnogi drugi ciljevi ostaju nezaštićeni. Time se smanjuje efektivne presretačke prilike — čak i ako presretači funkcioniraju nedvojbeno dobro. - Kroničan manjak presretača i jedna jedinica po cilju
Zbog velikog manjka presretača, Ukrajina je vjerojatno prisiljena alocirati samo jedan presretač po prijetnji (dok je ranije, osobito nakon dolaska Patriot sustava, u nekim slučajevima lansirala po dva ili tri po projektilu).
Čak i ako je pojedinačni presretač izuzetno učinkovit, lansiranje više njih povećava ukupnu šansu za presretanje.
Ako ste ograničeni na samo jedan, vjerojatnost prilagodbe i promašaja raste. Iako taj manjak traje već mjesecima (i u kolovozu je već bio faktor), u situaciji visokih prilagodbi ruskih sustava, ta ograničenja postaju izraženija.
Sve to govori da pad stope presretanja vjerojatno nije posljedica jednog jedinog uzroka, nego zbroja više čimbenika — tehničkih, taktičkih, logističkih i strateških — od kojih many nisu vidljivi iz javno dostupnih izvora.
Pouke i implikacije za Ukrajinu i Europu
Ova epizoda jasno ilustrira dinamični ciklus prilagodbe i protuprilagodbe koji je inherentan suvremenom ratovanju, pa tako i području konvencionalnih projektila. Dok Rusija koristi presretačke podatke za poboljšanje probojnosti svojih sustava, zapadni proizvođači vjerojatno rade na anti-nadogradnjama kako bi ponovno podigli efikasnost presretanja.
Međutim, treba biti realan: postoje granice onoga što obrambeni sustavi mogu postići, posebno protiv balističkih projektila. Čak i kad bi se uspješno vratila učinkovitost PAC-3 MSE presretača na razine od 60–70 %, omjer resursa i troškova u obrani i napadu ostaje skeptičan — napad ima inherentnu prednost u takvim sukobima.
Zbog toga Ukrajina ne smije oslanjati sve nade na obranu. U paraleli s jačanjem proturaketne obrane, mora ubrzati i razvoj i opskrbu ofenzivnim kapacitetima — sposobnost da napadne rusku logističku mrežu, proizvodne lance i platforme za lansiranje. Kad god je moguće, ključni cilj mora biti prekid opskrbe i proizvodnje ruskih projektila.
Za države Europe ovo je važna lekcija: ulaganje u proturaketnu obranu, koliko god sofisticirano bilo, ima svoje granice. Umjesto da se u beskonačnost gomilaju obrambeni sustavi, europske države moraju prihvatiti i investirati u konvencionalne ofenzivne sposobnosti koje mogu stvarno djelovati kao odvraćanje i odgovor na rusku agresiju.
Izvor: missilematters.substack.com Foto: U.S. Army
- Osijek pod bombama: Tko odlučuje tko će biti evakuiran?
OSIJEK, 29. travnja 2026. – Dok su sirene odjekivale Svilajskom ulicom, a tisuće ljudi napuštale Portanovu, nekoliko kilometara dalje, u samom srcu grada, život u “Superu”… Pročitaj više: Osijek pod bombama: Tko odlučuje tko će biti evakuiran? - Burna rasprava: Paket aranžman za Vrhovni i Ustavni sud
Nakon punih pet mjeseci odgoda i “čekanja uvjeta”, saborski Odbor za pravosuđe napokon je dao zeleno svjetlo kandidatima za čelno mjesto Vrhovnog suda. No, sjednica je… Pročitaj više: Burna rasprava: Paket aranžman za Vrhovni i Ustavni sud - Habijan brani zakone: Oštre kritike, e-spis i Trg pravde
Odbor za pravosuđe prihvatio je paket pravosudnih zakona, no sjednicu je obilježila dinamična rasprava. Dok vladajući hvale povijesna ulaganja u sudsku infrastrukturu i rješavanje kadrovskih problema,… Pročitaj više: Habijan brani zakone: Oštre kritike, e-spis i Trg pravde - Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava
Ministarstvo hrvatskih branitelja otkrilo je novu masovnu grobnicu u jami Golubinka na brdu Sopanj (Općina Tisno). Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava Drugog svjetskog rata… Pročitaj više: Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava - MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!”
Čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoje Špika, secira goruće probleme hrvatskih umirovljenika, kritizira sindikalne strategije i otkriva zašto je jedinstvo umirovljeničkih stranaka trenutno “nemoguća misija”. Mirovina… Pročitaj više: MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!” - Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti
ZAGREB, 28. travanj 2026. – U utorak je u Hrvatskom saboru, u organizaciji klubova zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, održan okrugli stol pod nazivom “Decentralizacija ili… Pročitaj više: Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti - Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om
DUBROVNIK, 28. travanj 2026. – Deset godina nakon potpisivanja povijesne Dubrovačke deklaracije, biser Jadrana ponovno je ugostio čelnike Inicijative triju mora (3SI) na summitu koji je… Pročitaj više: Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om - 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima
Vojno-redarstvena operacija koja je simbol hrvatske slobode bit će proslavljena uz bogat program, prelete borbenih aviona Rafale, pokazne vježbe elitnih postrojbi itradicionalno druženje građana. U organizaciji… Pročitaj više: 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima - Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala
ZAGREB, 28. travnja 2026. – U današnjem iznošenju stajališta u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnik Ante Kujundžić uputio je dramatičan apel… Pročitaj više: Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala - Herojski put “Kuna”: 35. obljetnica 3. gardijske brigade
OSIJEK, 28. travanj 2026. – Od početka velikosrpske pobune pa sve do konačnog oslobođenja Republike Hrvatske, 3. gardijska brigada “Kune” ispisala je neke od najsvjetlijih i… Pročitaj više: Herojski put “Kuna”: 35. obljetnica 3. gardijske brigade
