Nerasvijetljeni zločin u Uzdolju ponovno je u fokusu javnosti nakon što je Ustavni sud nedavno potvrdio neefikasnost državnih institucija u procesuiranju odgovornih za stradavanje civila. Istraga koja traje više od dva desetljeća, puna nelogičnosti i ignoriranja ključnih svjedoka, svedena je na puko stvaranje privida pravde.
Ratni zločini nikada ne zastarijevaju u moralnom smislu, čak i kada pravosudni postupci godinama ili desetljećima ostaju bez konačnog odgovora. Upravo je to bila središnja poruka rasprave u Hrvatskom saboru nakon govora zastupnice SDSS-a Anje Šimprage, koja je upozorila na dugotrajne istrage u slučajevima stradanja srpskih civila tijekom Domovinskog rata. Njezino izlaganje ponovno je otvorilo pitanje koliko je hrvatsko pravosuđe bilo učinkovito u rasvjetljavanju pojedinih ratnih zločina te jesu li sve žrtve imale jednak pristup pravdi.
Zastupnica je podsjetila na kronologiju slučaja: ekshumacija 298 posmrtnih ostataka na kninskom groblju provedena je još sredinom 2001., dok je spis protiv nepoznatog počinitelja formiran 2004. godine. Od tada do danas, istraga tapka u mjestu. Istražna tijela bezuspješno su ispitivala pripadnike 142. i 6. domobranske pukovnije HV-a, ne uspijevajući utvrditi ni koje su postrojbe toga dana prolazile selom.
Istodobno, ova rasprava ne može se promatrati izdvojeno od šireg konteksta rata i njegovih posljedica. Hrvatska je tijekom velikosrpske agresije pretrpjela tisuće civilnih i vojnih žrtava, razaranja gradova i sela te još uvijek traga za brojnim nestalim osobama. Upravo zato mnogi smatraju da se pitanje odgovornosti mora promatrati cjelovito, uključujući procesuiranje zločina koje su počinile srpske paravojne postrojbe i tadašnja Jugoslavenska narodna armija.
Posebnu pozornost izaziva i pravni paradoks međunarodnog prava. Dok se pojedini slučajevi procesuiraju desetljećima nakon događaja, brojne hrvatske obitelji ostale su bez mogućnosti ostvarivanja pune ratne odštete od države koja je podupirala agresiju. Hrvatska je donošenjem Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata preuzela financijsku odgovornost prema vlastitim građanima, premda je sama bila žrtva oružane agresije.
Rasprava zato nadilazi pojedinačne slučajeve. Ona otvara pitanje treba li Hrvatska snažnije inzistirati na međunarodnoj odgovornosti Srbije za ratnu štetu, ali i može li se trajno povjerenje graditi bez dosljednog procesuiranja svih ratnih zločina, bez obzira na nacionalnost žrtava ili počinitelja. Samo jednaki pravni standardi, učinkovite istrage i poštovanje svake nevine žrtve mogu predstavljati temelj istinskog pomirenja i vladavine prava.
Na kraju ostaje pitanje koje i danas dijeli javnost: može li pravda biti potpuna ako se jednako ne istraže svi ratni zločini, ali i ako odgovornost za agresiju nikada ne bude u cijelosti utvrđena na međunarodnoj razini? Odgovor na to pitanje neće oblikovati samo odnos prema prošlosti, nego i povjerenje budućih generacija u hrvatske i međunarodne pravne institucije.
- “Mi se za našu Oluju nikome nećemo ispričavati!”: Snažne poruke ministra Medveda na promociji ‘Fotomonografije 1995.’ u Kninu
Danas je u Kninu, na prepunoj terasi Doma Hrvatske vojske, povodom svečanog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te ususret 31. obljetnici… Pročitaj više: “Mi se za našu Oluju nikome nećemo ispričavati!”: Snažne poruke ministra Medveda na promociji ‘Fotomonografije 1995.’ u Kninu - Saznajte kako će u Kninu biti obilježena 31. obljetnica Oluje te što ministar branitelja Tomo Medved poručuje
S ponosom, pijetetom i dubokom zahvalnošću, državni vrh i hrvatski branitelji okupit će se 5. kolovoza na kninskim ulicama kako bi svečano bila obilježena 31.… Pročitaj više: Saznajte kako će u Kninu biti obilježena 31. obljetnica Oluje te što ministar branitelja Tomo Medved poručuje - Diplomatski mat u Ženevi: Kako je Tuđman nadmudrio Beograd i dao zeleno svjetlo za Oluju
Vojno-redarstvena operacija Oluja, najkompleksnija vojna akcija u povijesti Republike Hrvatske, započela je 4. kolovoza 1995. godine duž bojišnice od Jasenovca do Bosanskog Grahova. Oružane snage… Pročitaj više: Diplomatski mat u Ženevi: Kako je Tuđman nadmudrio Beograd i dao zeleno svjetlo za Oluju - “Sloboda je pobijedila strah”: Pula se ujedinjuje u 14. Mimohodu branitelja – Saznajte sve detalje!
Danas je u Puli održana konferencija za novinare na kojoj je najavljen 14. Mimohod branitelja Istarske županije. Događaj će se održati 5. kolovoza, s ciljem… Pročitaj više: “Sloboda je pobijedila strah”: Pula se ujedinjuje u 14. Mimohodu branitelja – Saznajte sve detalje! - Cijena lažne pomirbe: Jesmo li u ime diplomacije žrtvovali istinu o Domovinskom ratu?
Dok kultura sjećanja pokušava zacijeliti ratne rane, Hrvatska se i dalje bori s posljedicama agresije, nestalima i političkim apsurdima. Tko opstruira istinu i zašto se… Pročitaj više: Cijena lažne pomirbe: Jesmo li u ime diplomacije žrtvovali istinu o Domovinskom ratu? - Odbrojavanje za OPG-ove: Nova drakonska naredba briše tradiciju, preživjet će samo najveći!
Zbog eksponencijalnog širenja zaraze, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić donio je 3. kolovoza 2026. godine radikalnu Naredbu o hitnoj depopulaciji svinja. Nova pravila… Pročitaj više: Odbrojavanje za OPG-ove: Nova drakonska naredba briše tradiciju, preživjet će samo najveći! - 51 sat bačen u vjetar: Tko najviše viče, tko skuplja “crvene kartone”, a tko nas najviše košta u Saboru?
Otkrivamo kakav je rad Sabora u 11. sazivu kroz prizmu usvojenih zakona, ponašanja zastupnika, sustavne zlouporabe Poslovnika i visokih operativnih troškova. Zastupnici 11. saziva Hrvatskoga… Pročitaj više: 51 sat bačen u vjetar: Tko najviše viče, tko skuplja “crvene kartone”, a tko nas najviše košta u Saboru? - Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu “Samudaripen”
U spomen na najmračnije stranice europske i svjetske povijesti, Samudaripen nas iznova podsjeća na genocid nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Dok tisuće nevinih žrtava… Pročitaj više: Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu “Samudaripen” - Tamo gdje drvo dobiva dušu: 53. Kiparska kolonija vratila život u srce Ernestinova
Kiparska kolonija Ernestinovo i ove godine spaja umjetnost u drvu hrasta, bogat zabavni program i tradiciju. Otkrijte čari 53. izdanja u srcu Slavonije. U pitoresknom… Pročitaj više: Tamo gdje drvo dobiva dušu: 53. Kiparska kolonija vratila život u srce Ernestinova - Uzbuna na selu: Nova pravila i širenje zone zbog opasne bolesti!
Nova Provedbena Uredba EU donosi promjene. Saznajte sve o mjerama i novim granicama jer je afrička svinjska kuga i dalje aktivna na terenu. Od današnjeg… Pročitaj više: Uzbuna na selu: Nova pravila i širenje zone zbog opasne bolesti!
