Tenkovi Beograd

VELJKO MLADENOVIĆ O “OLUJI”

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

“Da 1991. nismo išli tenkovima na Hrvatsku, 1995. ne bismo bježali na traktorima” – brutalna istina koja je razbjesnila mnoge u Srbiji

Rijetko koji javni istup na prostoru bivše Jugoslavije izazove toliku buru emocija, reakcija i komentara kao što je to učinio tekst Srbina Veljka Mladenovića, koji je svoju objavu podijelio putem Facebooka. Bez rukavica i bez uljepšavanja, Mladenović progovara o najosjetljivijoj temi – tko je zapravo odgovoran za egzodus Srba iz Hrvatske 1995. godine. Njegove riječi ruše mitove, prozivaju ratne vođe i seciraju srpsku politiku devedesetih, a istodobno stavljaju prst u ranu koja ni nakon tri desetljeća nije zacijelila.

“Rat nije počeo 5. kolovoza 1995., nego 1991.”

Mladenović podsjeća kako se početak rata ne može vezati uz vojno-redarstvenu operaciju “Oluja”, nego uz 1991. godinu.

“Tada smo, uz pomoć JNA, protjerali 550.000 Hrvata, srušili 1436 katoličkih sakralnih objekata – nijedna crkva nije ostala na okupiranoj zemlji. Sravnili smo Vukovar sa zemljom, okupirali 20% teritorija Hrvatske i veličali velikosrpsku politiku.”

Dodaje kako su te činjenice neizostavan dio razumijevanja događaja iz 1995., ma koliko bile bolne.

Braća Pupovac, jedan pukovnik HV-a, a drugi zastavnik prve klase SV.

Povijesna usporedba s Njemačkom

Uspoređujući tragediju srpskih izbjeglica 1995. s njemačkim izbjeglicama nakon Drugog svjetskog rata, Mladenović je jasan:

“Da Nijemci krive druge za svoj egzodus, a podržavali su Hitlera i činili zločine – svi bismo im rekli: ‘Sami ste krivi’. Isto vrijedi i za nas 1995. godine. 98% Srba je podržavalo Miloševića.

“Srbija nije naučila ništa iz svojih poraza”

Mladenović tvrdi da se Srbija ni danas nije suočila s prošlošću:

“Nismo izvukli pouke iz poraza. Gradimo zidove umjesto mostova. Još uvijek živimo u mržnji. Odbili smo Z-4 plan koji je nudio široku autonomiju. Zašto? Pitajte roditelje, možda znaju. A ovaj vam je sada na vlasti – pa gledajte gdje je problem.”

Kritika filmova i selektivnog sjećanja

Posebno se osvrnuo na srpsku filmsku industriju i način prikazivanja rata:

“Nisam gledao ‘Daru iz Jasenovca’ ni ‘Oluju’, ali pitam – je li u filmu ‘Oluja’ prikazan Vučić u Glini dok poručuje Srbima da ne prihvate Z-4? Je li prikazano kako policija sprječava izbjeglice da uđu u Srbiju ili kako im naplaćuju vodu? Gdje je scena Milana Babića pred Haškim sudom, kada priznaje krivnju i moli oprost od hrvatskog naroda?”

“Oluje ne bi bilo bez Miloševića, Šešelja i Vučića”

Mladenović tvrdi da bi, bez tadašnjih ratnih politika, Srbi iz Krajine i danas živjeli na svojim imanjima:

“‘Oluje’ ne bi bilo da nas nisu ‘oslobađali’ Milošević, Šešelj i Vučić s granicom Karlobag–Ogulin–Karlovac–Virovitica. Danas je retorika ista – od ‘dogodine u Kninu’ do ‘kad se srpska vojska vrati na Kosovo’.

Poruka mladima

Za kraj, autor poručuje kako roditelji trebaju djeci prestati servirati mitove o “herojima srpskog sveta”:

“Umjesto da ih trujete pričama o legendama i osvajanjima, recite im da u Europi već 30 godina gotovo nema granica. Ljudi se tamo ne dijele po naciji ili vjeri, nego na dobre i loše.”

Ovaj istup izazvao je lavinu reakcija u regiji – od onih koji ga nazivaju hrabrim činom suočavanja s istinom, do onih koji ga optužuju za “izdaju” nacionalnog narativa.



“Halo, Knin? Ovde Benkovac. Napada nas 20 hiljada ustaša!”

Više od 150 tisuća ljudi na koncertu Marka Perkovića Thompsona u Sinju: Glazba, emocije i poruke bez kompromisa

Jesmo li mi svi ustaše kako nas prozivaju “komšije”?

Odgovori