ŠKABRNJA, 18. studenoga 2025. – Sjećanje na žrtvu i obranu ravnokotarskog sela koje je postalo simbol stradanja
Svjedočenje pukovnika Marka Miljanića o obrani Škabrnje, strahotama agresije i nepravdi nakon rata, uz poruku načelnika Ivana Škare o čuvanju sjećanja, zajedništvu i nadi koja nadilazi tragediju.
Uoči Dana sjećanja na žrtvu Škabrnje 1991., za Radio Banovinu govorio je pukovnik u miru Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje. U emotivnom razgovoru prisjetio se dana koji su zauvijek obilježili ovo ravnokotarsko selo, ali i sudbine njegovih stanovnika koji su u Domovinskom ratu podnijeli nezamislivu žrtvu.
„Da bismo uopće govorili o Škabrnji, moramo reći što je Škabrnja“
Pukovnik Miljanić naglasio je kako je Škabrnja jedno od najvećih sela Ravnih kotara, kroz povijest isključivo hrvatskog rimokatoličkog stanovništva.
„Škabrnjani su oduvijek bili ponosni i domoljubni ljudi, hrabri i mudri, koji nikoga nisu mrzili, ali su voljeli svoje i branili ga. Upravo zbog toga, smetali su onima koji nisu voljeli hrvatski narod“, rekao je Miljanić, dodajući kako je selo često bilo na udaru političkih i ideoloških predrasuda.
U bivšoj državi, ističe, za škabrnjske Hrvate nije bilo mjesta – bili su proglašavani kleronacionalistima, iako su samo čuvali vlastiti identitet.
Tri mjeseca otpora u potpunom okruženju
Škabrnja je tijekom 1991. bila izložena neprekidnim napadima. Okružena selima s većinskim pravoslavnim stanovništvom i snažnim uporištima JNA, nalazila se pod stalnim pritiskom.
„U Benkovcu je bilo sjedište 62. motorizirane brigade, na aerodromu Željava zrakoplovne snage, u Zadru tisuće vojnika. Škabrnja je bila u potpunom okruženju i stalna meta“, prisjetio se.
Prvi put u Hrvatskoj, upravo su na Škabrnju još u rujnu i listopadu bačene kasetne bombe. Zrakoplovi, tenkovi i artiljerija svakodnevno su rušili selo – a 18. studenoga, od 480 kuća, nijedna više nije imala crveni krov.
Unatoč slabom naoružanju, branitelji su se mjesecima nosili s nadmoćnom silom. Pukovnik Miljanić istaknuo je i pomoć koju je dobio od Mirka Norca, koji je tada iz Gospića poslao stotine komada pješačkog naoružanja i mina, čime je obrana dodatno ojačana.
„Škabrnja nije pala odjednom. Odbili smo desetke napada. Postrojbama koje su nas napadale zapovijedao je Ratko Mladić“, rekao je Miljanić.
Zločini koji su potresli Hrvatsku
Nakon slamanja obrane 18. studenoga 1991., ubijeno je oko 60 civila i branitelja. Tijekom okupacije, u veljači 1992., u zaseoku Željanci pobijeno je još tridesetak staraca i žena. Zarobljeno je više od 25 branitelja, a trojica su ubijena u zarobljeništvu.
„Na Škabrnji su počinjena strašna zvjerstva – ljudi su mučeni, civili postavljani pred tenkove kao živi štit. Branitelji tada nisu mogli djelovati prema tenkovima jer su oko njih bila djeca, žene i starci“, rekao je Miljanić.
Posebno je naglasio da su civili ostali u selu zato što su početkom listopada, nakon evakuacije, vraćeni natrag – „praktički na klaonicu“.
Miljanić je o zločinima svjedočio čak osam puta u Haagu, protiv Miloševića, Martića, Babića, Stanišića i Simatovića.
„Nitko ozbiljan nije odgovarao“
Na pitanje kako se Hrvatska danas odnosi prema istini o Škabrnji, Miljanić je odgovorio:
„Nitko ozbiljan nije odgovarao. Vrh JNA ostao je netaknut. Mladić je zapovijedao napadom, a nije optužen za zločine u Hrvatskoj. To je promašaj hrvatske politike i pravosuđa.“
Dodao je i kako u Hrvatskoj i danas postoje snage koje ne žele procesuiranje počinitelja:
„Peta kolona je i dalje aktivna.“
Miljanić je istaknuo kako je uvredljivo što se u javnosti često blate branitelji, uključujući bojnu HOS-a, koja je u akciji Maslenica 1993. oslobodila Škabrnju.
„Ja s ustaštvom nemam veze. Moju Škabrnju branili su hrvatski sinovi iz Slavonije, Zagorja, Like, Dalmacije… 1991. Škabrnju je branilo 246 Škabrnjana. Izgubio sam 56 svojih ljudi do 1996. godine. Ponosan sam na svakoga.“
Poruka načelnika Ivana Škare: „Ovaj dan nije samo dan tuge, nego i simbol nade“
Načelnik općine Škabrnja Ivan Škara, najmlađi branitelj Škabrnje koji je kao dijete iznesen iz okupiranog sela, poručio je kako je 18. studenoga dan dubokog poštovanja i zajedništva.
„Obljetnica je prilika da se prisjetimo svih žrtava, odamo im počast i učvrstimo zajedništvo koje nas čini snažnijima. Pozivam sve ljude dobre volje da dođu u Škabrnju, na molitvu, komemoraciju i prigodni program, kako bismo zajedno čuvali sjećanje.“
Škara je naglasio da ovaj dan ne smije ostati samo u znaku tuge:
„To je simbol otpornosti, hrabrosti i nade. Zahvalni smo svima koji su kroz patnju očuvali našu povijest i domovinu. Ne smijemo dopustiti da prošlost padne u zaborav, jer čuvanjem sjećanja prenosimo vrijednosti budućim generacijama.“
Povjesnica
Tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA za napad na Škabrnju tog sudbonosnog dana 18. 11. 1991. došle iz dva smjera. Tako je jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva prolazeći kroz Zemunik Gornji došla oko 7 sati na zapadni ulaz u Škabrnju i s tenkovskim cijevima okrenutim prema našim položajima zauzela dva napadajna položaja (nasuprot glavnoj mjesnoj cesti kroz zaselak Ambar i južno od crkve sv. Marije u polju Jabuka).
Istodobno je druga kolona tenkova i pješaštva došla iz pravca Biljana Donjih cestom Benkovac – Škabrnja – Zadar i na Marinovcu, sjevernom ulazu u Škabrnju prema Ražovljevoj glavici, zauzela također napadni položaj. Sam napad i usklađena vatrena priprema po položajima branitelja na pravcu Škabrnja – Nadin počeo je oko 7,30 sati iz raketno-topničkog oružja, oklopnih postrojbi s Debelog brda, Biljana, Zrakoplovne baze Zemunik, Smokovića, tenkova s područja Šarovina i Lišana Tinjskih. Glavni udar i težište napada agresora bili su na pravcu zapadnog ulaza u Škabrnju, zaselka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz prije navedenih neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Dok branitelji Škabrnje na ovim pravcima obrane pružaju srčani otpor, iza leđa im je JNA angažirala i helikopterske postrojbe, koje desantiranjem na područje Jabuke, jugozapadno od crkve sv. Marije i uz pomoć jakih tenkovsko-pješačkih snaga, koje su od Jabuke prodirale pravcem južno od kuća u Ambaru, kroz polje između Škabrnje i Prkosa, oko 10 sati zauzimaju groblje i crkvu sv. Luke, te na taj način prekidaju jedinu cestovnu vezu Prkos – Škabrnja, a branitelje u Ambaru poluopkoljavaju. Nakon sloma obrane branitelja u Ambaru, ostale crte škabrnjske obrane još su odolijevale napadima agresora.
Na drugom pravcu i težištu napada agresora prema Ražovljevoj glavici obrana je odolijevala sve do 13,30 sati, kada se branitelji povlače na pričuvne položaje u podnožju Ražovljeve glavice prema selu, a neprijateljski tenk se penje na Glavicu. Ostali branitelji i civili iz Ambara povlače se prema središtu sela i dalje preko Škara prema Vlačinama. Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli tek predvečer oko 16,30 sati, goneći ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Neprijatelj je taj dan tu stao utvrdivši svoje snage na crti Ražovljeva glavica – središte Škabrnje – crkva sv. Luke. Civile, pretežito žene, djecu i starije osobe, koji su se sklonili u podrume i druge zaklonjene prostore, četnici i pripadnici JNA nasilno izvlače van i ubijaju hitcima iz vatrenog oružja, najčešće s prigušivačima, ili nožem, a pritom neke od žrtava pred smrt muče i masakriraju. Četnici su ih ubijali na najokrutniji način, gazeći ih tenkovima na očigled žena i djece. Oni civili koji su pošteđeni smrti, dovedeni su do zapadnog ulaza u selo u Ambaru, predio tzv. Krčmetine, gdje su ih sve skupili i predvečer teretnim kamionima i autobusom odvezli u Smilčić, Biljane Donje i na kraju u Benkovac, smjestivši ih najprije u vojarnu, a kasnije premjestili u tamošnji Dječji vrtić, gdje su na razne načine cijelu noć mučeni i ispitivani, od čega nisu bila pošteđena ni djeca. Tu su prenoćili i sutradan predani u Pristegu hrvatskoj strani. Zarobljene odrasle muškarce (branitelje i civile) već su u Škabrnji odvojili od žena i djece i mučeći ih cijelim putem na očigled žena i djece odveli prema Benkovcu, gdje su trojicu ubili, a ostalih devet zarobljenih na taj dan završili su na koncu u kninskim kazamatima, prolazeći kroz najraznovrsnija mučenja i torture, dok konačno nisu razmijenjeni. Oni u Ambaru i središtu sela koji su imali sreće da ih četnici ne otkriju i uhvate pod okriljem noći, doslovno su satima puzali kroz polja, vinograde i jaruge, izvlačeći se iz četničkog okruženja prema Vlačinama, Prkosu, Jošanima i Galovcu, gdje su stigli promrzli i potpuno iscrpljeni od žeđi i gladi.
Napad na preostali istočni dio Škabrnje (koji nije branjen jer su se branitelji u ranim jutarnjim satima po zapovijedi povukli prema Prkosu i Galovcu) i Nadin započeo je u 8 sati i završio u 17,24 sati, kada su JNA i četnici zauzeli Nadinsku gradinu. Toga 19. studenog jugovojska i četnici nastavili su u Škabrnji sa svojim zvjerstvima i ubijanjem nevinih civila (žena i staraca) koji nisu htjeli napustiti svoje kuće. Četnici su 19. studenog oko 14 sati, ušli s tenkovima i pješaštvom u Nadin iz smjera Škabrnje i iz smjera Biljana. Tog dana u Nadinu su poginula dva branitelja i ubijeno je osam civila, i kasnije još sedam civila koji su ostali u vrijeme okupacije u Nadinu.
U Nadinu je u Domovinskom ratu poginulo 5 vojnika-branitelja i ubijeno 14 civila, dok ih se troje još vodi nestalim. Iz okruženja jugovojske i četnika preostali su se civili iz Nadina noću izvlačili preko Nadinskog blata i Vlačina prema Jošanima i Galovcu, gdje su neki došli tek nakon tri dana potpuno iscrpljeni od žeđi, gladi i promrzlosti.
Vijesti o tragičnim događajima 18. i 19. studenog u Škabrnji potvrđene su tek nakon što su pušteni zatočeni civili došli u Pristegu na našu hrvatsku stranu. Potresna svjedočenja preživjelih izazvala su kod domaće i svjetske javnosti zgražanje i osudu srbočetničkih zločina. Tijela prvih 35 škabrnjskih žrtava, jugoslavenska je vojska predala u crnim najlonskim vrećama na Musapstanu kod Zadra, dovezavši ih iz Škabrnje u ukradenim teretnim kamionima.U nakani da prikrije zločin u Škabrnji jugovojska je odugovlačila s predajom tijela ostalih ubijenih, tako da su pod pritiskom predstavnika Međunarodnoga crvenog križa i europskih promatrača predali još 9 tijela, čime je ukupni broj žrtava dovezenih na Patologiju Zadarske bolnice do tada bio 44. Ostala tijela žitelja, njihovi ostatci kao i ostatci ostalih ubijenih koji su ostali u selu jer nisu htjeli napustiti Škabrnju, pronađeni su u masovnoj grobnici kod Osnovne škole.
O kakvom se zvjerskom masakru nedužnih ljudi radi, najrječitije govore opisi ozljeda koje su zadobili (podatci s Patološkog odjela zadarskog Medicinskog centra), kao što su: eksplozivne i strijelne ozljede glave u potiljak i zatiljak, prsnog koša i trbuha zadane iz najveće blizine, zgnječenje glave i prsnog koša izazvane gaženjem tenkom, odsječene uši i druge ozljede.
Izvor: Radio Banovina/ Općina Škabrnja
- Vukovar obilježio 18. mimohod ‘Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga’ u spomen na žrtve Ovčare i Veleprometa
U Vukovaru je održan 18. mimohod „Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga“ u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, u… Pročitaj više: Vukovar obilježio 18. mimohod ‘Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga’ u spomen na žrtve Ovčare i Veleprometa - 34. obljetnica okupacije Ernestinova: S pijetetom i tugom odana počast žrtvama Domovinskog rata
Obilježena 34. obljetnica okupacije Ernestinova uz komemoraciju za 43 poginula i šest nestalih iz Domovinskog rata. Mještani, branitelji i dužnosnici odali počast žrtvama te podsjetili… Pročitaj više: 34. obljetnica okupacije Ernestinova: S pijetetom i tugom odana počast žrtvama Domovinskog rata - Velepromet – simbol patnje i nepravde: Komemoracija žrtvama najvećeg logora u Domovinskom ratu
VUKOVAR, 20. studenoga 2025. – U tihom, vlažnom jutru nad Veleprometom, prostor nekadašnjeg skladišta ponovno je ispisivao teške stranice povijesti. Ondje gdje su nakon pada… Pročitaj više: Velepromet – simbol patnje i nepravde: Komemoracija žrtvama najvećeg logora u Domovinskom ratu - Kada riječi ne dotiču rane – Što u govoru Anje Šimprage čuje hrvatski narod?
Dali ste čuli današnji govor zastupnice Anje Šimprage u Hrvatskom saboru? Između ostalog, poručila je kako danas Hrvatska treba Srbe više nego ikad. Anja Šimpraga… Pročitaj više: Kada riječi ne dotiču rane – Što u govoru Anje Šimprage čuje hrvatski narod? - Polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja nestalim osobama, okončano je obilježavanje Žrtve Borova naselja
BOROVO NASELJE, 19. studeni 2025. – Dostojanstvenim završetkom programa komemoracije, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja nestalim osobama, okončano je obilježavanje Žrtve Borova naselja.… Pročitaj više: Polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja nestalim osobama, okončano je obilježavanje Žrtve Borova naselja - Borovo naselje obilježilo 34. obljetnicu okupacije: Sjećanje na žrtve, hrabrost i posljednju utvrdu Vukovara
BOROVO NASELJE, 19. studeni 2025. — Na mjestu nekadašnjeg velikog skladišta, danas tek ruševine koje svjedoče o tragediji, obilježava se 34. obljetnica okupacije tog dijela… Pročitaj više: Borovo naselje obilježilo 34. obljetnicu okupacije: Sjećanje na žrtve, hrabrost i posljednju utvrdu Vukovara - VUKOVAR- simbol patnje, hrabrosti, prkosa i ponosa, protiv mržnje, zla i barbarizma
Pa kažu suživot, Pa kažu oprosti, Pa kažu zaboravi, Pa kažu život ide dalje, Pa kažu krivi su neki drugi, Pa podijele krivnju, Pa kažu… Pročitaj više: VUKOVAR- simbol patnje, hrabrosti, prkosa i ponosa, protiv mržnje, zla i barbarizma - Škabrnja 1991. – Svjedočanstvo stradanja, otpora i neugaslog sjećanja
ŠKABRNJA, 18. studenoga 2025. – Sjećanje na žrtvu i obranu ravnokotarskog sela koje je postalo simbol stradanja Svjedočenje pukovnika Marka Miljanića o obrani Škabrnje, strahotama… Pročitaj više: Škabrnja 1991. – Svjedočanstvo stradanja, otpora i neugaslog sjećanja - Svjetlosna rijeka sjećanja obasjala Dunav: Vukovar odao počast poginulima i nestalima 1991.
Dirljivom manifestacijom „Svjetlosna rijeka sjećanja“ kod Dvorca Eltz, Vukovar je stotinama lampiona odao počast poginulim i nestalim braniteljima i civilima iz 1991. godine, podsjećajući na… Pročitaj više: Svjetlosna rijeka sjećanja obasjala Dunav: Vukovar odao počast poginulima i nestalima 1991. - Škabrnja obilježila 34. obljetnicu stradanja: Mimohod, molitva i počast žrtvama Domovinskog rata
Središnjim komemorativnim programom, mimohodom „Korak po korak“ i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa, Škabrnja je obilježila 34. obljetnicu stradanja. U nazočnosti državnog i vojnog vrha… Pročitaj više: Škabrnja obilježila 34. obljetnicu stradanja: Mimohod, molitva i počast žrtvama Domovinskog rata
