Predsjednik Republike Zoran Milanović jasno se usprotivio inicijativi Slovenije, Njemačke i još nekih država članica Europske unije da se ukine načelo jednoglasnosti pri donošenju određenih odluka u EU, istaknuvši da je to temeljni mehanizam zaštite interesa manjih država i da Hrvatska takvu promjenu ne podupire.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je u ponedjeljak u Draču na sastanku šefova država Procesa Brdo–Brijuni, gdje je komentirao aktualne inicijative o reformi odlučivanja unutar Europske unije, kao i šira pitanja položaja i smjera europskog projekta.
„Inicijativa Slovenije i Njemačke i još nekih država da se određene odluke Europske unije više ne donose jednoglasno nego kvalificiranom većinom, koliko ja znam, nema podršku hrvatske Vlade, a nema ni moju. Smatram da se jednoglasnost može mijenjati samo promjenama temeljnih ugovora. To je kompliciran proces i u tome vidim klopku. Dakle, jednoglasnost se ne pušta – to je po meni instinktivna obrana malih država od puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide,“ izjavio je Milanović.
Dodao je kako je to povijesno iskustvo malih naroda te da u slovenskoj ideji ne vidi ništa zlonamjerno, ali da motivi velikih država, poput Njemačke, mogu biti složeniji i zahtijevaju oprez.
„Koji su njemački motivi, to je već tema za neki drugi razgovor. Neke države su naprosto prevelike da bi bile tretirane na isti način kao druge i ne dopuštaju da budu tretirane kao takve. Imaju puno veći utjecaj, i to jednostavno treba držati pod kontrolom – paziti da pri izboru čelnih ljudi prevelika količina moći ne bude u rukama najvećih država. To su opasne stvari, barem ih ja tako vidim,“ rekao je hrvatski predsjednik.
“EU se neće raspasti, ali više nije mirovni projekt”
Osvrnuo se i na tvrdnje mađarskog premijera Viktora Orbána da je Europska unija pred raspadom, ocijenivši ih pretjeranima.
„Europska unija se neće raspasti jer je ona veliki projekt u koji je uloženo toliko puno vremena i novca. To naprosto ne možeš uništiti i ako želiš, a nitko od nas to ne želi. EU se ne raspada,“ poručio je Milanović.
Istaknuo je, međutim, da Unija više nije ono što je bila na početku.
„EU je počela kao mirovni projekt, ali ona to definitivno više nije. Počeli smo birati nekakve komesare za obranu – to po meni nije pravi put i nije način koji Europska unija, koja je krojena i čija konstrukcija odijela je za nešto drugo, može podnijeti,“ rekao je.
“U bazi svega su nacionalne države”
Predsjednik Milanović je naglasio da Europsku uniju vidi prije svega kao slobodno tržište i nadgradnju demokratskih nacionalnih država.
„Europsku uniju prihvaćam kao jako dobru nadgradnju onoga što moja nacionalna država – a takve su skoro sve države u Europi – jest: demokratska, otvorena, inkluzivna. Mada te vrijednosti danas treba braniti. To nisu vrijednosti koje možeš pustiti po inerciji i misliti da će trajati stalno. Ali, u bazi svega su nacionalne države – ne nacionalističke, ne zatvorene, ne ksenofobne,“ poručio je Milanović.
Dotaknuo se i pitanja granica, naglasivši da one imaju svoju svrhu čak i unutar schengenskog prostora.
„Schengen je super stvar, užasno praktičan, ali i granice imaju smisao. To znaju posebno države koje su se za njih morale boriti na jedan malo drugačiji način,“ rekao je, dodavši da se ne slaže s tezom da EU propada.
„Kolega Orbán ima svoj stil, ima svoju metodologiju, i u nekim stvarima se s njim slažem, u nekima ne,“ rekao je predsjednik.
“Europska unija mora paziti kamo ide”
Predsjednik Milanović upozorio je da Unija mora biti oprezna u odnosima s državama koje nisu članice te da se mora čuvati prevelikog uplitanja u unutarnje poslove drugih.
„Postoje društva koja nisu homogena u socijalnom, ekonomskom, povijesnom smislu. U njih zadirati, intervenirati izvana i utjecati na promjenu vlasti može biti vrlo neodgovorno i donijeti nevolje. Europska unija u tome nije nevina.“
Dodao je da se u Europi „sve više nameće crno-bijeli narativ“ koji onemogućuje dijalog i razumijevanje.
„Tako se ne može stvarati ujedinjena Europa. Ujedinjenje mora počivati na zajedničkim principima, tržištu i fondovima, ali to ne može biti zamjena za bazičnu nacionalnu, demokratsku državu,“ zaključio je Milanović.
Proces Brdo–Brijuni kao forum ravnopravnog dijaloga
Govoreći o samom Procesu Brdo–Brijuni, Milanović je istaknuo da ga ne vidi kao oblik mentorstva Hrvatske i Slovenije prema državama koje nisu članice EU-a, već kao forum ravnopravnog dijaloga i razmjene mišljenja.
„Ovaj forum je po meni nešto drugo i još važnije kada govorimo o razgovoru i dijalogu na ovoj razini. To je dijalog koji je pretpostavka bilo kakvih odnosa, a naročito dobrih odnosa. I da mu je to jedina svrha – on je vrijedan,“ poručio je predsjednik.
Na kraju je istaknuo da Hrvatska ostaje čvrsto usidrena u europskom i zapadnom okviru, uz potrebu prilagodbe političkih instrumenata novim globalnim okolnostima, te najavio da će sljedeći sastanak Procesa Brdo–Brijuni biti održan u Hrvatskoj iduće godine.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
- ZTC spreman za ljeto: Predan peti Canadair, flota gotovo u punom sastavu
Zrakoplovno-tehnički centar predao je HRZ-u peti Canadair CL-415, čime je već u travnju osigurana operativna spremnost gotovo cijele protupožarne flote za 2026. VELIKA GORICA, 20.… Pročitaj više: ZTC spreman za ljeto: Predan peti Canadair, flota gotovo u punom sastavu - MLADI PREUZELI SABORNICU: Ema Krošelj privremeno na čelu Hrvatskog sabora
ZAGREB, 20. travanj 2026. – U klupama hrvatskih saborskih zastupnika danas nije sjedio uobičajeni saziv. Gordan Jandroković i aktualni zastupnici privremeno su prepustili svoja mjesta… Pročitaj više: MLADI PREUZELI SABORNICU: Ema Krošelj privremeno na čelu Hrvatskog sabora - Bliski istok na rubu: Sukob SAD-a i Irana oko blokade!
TEHERAN / WASHINGTON / ISLAMABAD, 20. travanj 2026. – Dok pješčani sat krhkog primirja neumitno istječe, Bliski istok ponovno pleše na rubu općeg sukoba. Između… Pročitaj više: Bliski istok na rubu: Sukob SAD-a i Irana oko blokade! - Miting u Jagodnjaku: Tko je oslobodio Šešelja i Paroškog?
Nekoliko mjeseci prije krvavog sloma Vukovara i pakla bosanskih logora, u baranjskom selu Jagodnjak dogodio se skup koji je zorno pokazao što znači kada riječi… Pročitaj više: Miting u Jagodnjaku: Tko je oslobodio Šešelja i Paroškog? - Isplata doplatka za djecu za ožujak: Provjerite kada novac sjeda na račune
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je datum isplate doplatka za djecu za ožujak 2026. godine. ZAGREB, travanj 2026. – U srijedu, 22. travnja… Pročitaj više: Isplata doplatka za djecu za ožujak: Provjerite kada novac sjeda na račune - Velika reforma pravosuđa: Brži izbor sudaca i tužitelja uz stroži nadzor
Vlada Republike Hrvatske pokrenula je sveobuhvatnu reformu ulaska u pravosudne dužnosti kroz izmjene zakona o Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću. Ključni ciljevi ovih promjena… Pročitaj više: Velika reforma pravosuđa: Brži izbor sudaca i tužitelja uz stroži nadzor - Nove mjere Vlade: Jeftinije gorivo i hitne izmjene PDV-a
Zbog nastavka krize na Bliskom istoku, Vlada RH donosi nove mjere za zaštitu standarda građana. Od sutra znatno jeftinije gorivo, a država osigurava i novi… Pročitaj više: Nove mjere Vlade: Jeftinije gorivo i hitne izmjene PDV-a - Papa Lav XIV. u Angoli: „Zacijelite rane rata i gradite budućnost na temelju nade“
U snažnom obraćanju u Angoli, papa Lav XIV. pozvao je na zacjeljivanje rana građanskog rata, osudio korupciju i molio za mir u Ukrajini pred 100.000… Pročitaj više: Papa Lav XIV. u Angoli: „Zacijelite rane rata i gradite budućnost na temelju nade“ - Ruševo: Sjećanje na žrtve komunističkog terora iz 1945.
U organizaciji udruge građana “Put, istina i život”, u Ruševu je svečano i dostojanstveno obilježena 81. obljetnica sjećanja na nedužne žrtve komunističkog terora. Počast stradalim… Pročitaj više: Ruševo: Sjećanje na žrtve komunističkog terora iz 1945. - Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
Dok je Europa u svibnju 1945. godine slavila mir i konačni pad Trećeg Reicha, u bosanskoj Posavini ratni pakao tek je dosezao svoj vrhunac. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
