Politička previranja i diplomatske bitke početkom devedesetih godina neizbrisivo su trasirale put prema stvaranju slobodne države. Dva šesta lipnja, onaj 1990. i 1991. godine, ostaju upisana u povijest kao ključni dani kada se kalila hrvatska neovisnost, a konačni slom Jugoslavije postao pravna i politička neminovnost.
Uvertira u izravan oružani sukob na prostoru bivše SFRJ nije se odvijala samo na barikadama, već u kompleksnim sferama politike, ustavnog prava i diplomacije. Temelji moderne i suverene Republike Hrvatske postavljeni su kroz demokratski proces koji je svoj prvi veliki vrhunac doživio 6. lipnja 1990. godine. Toga je dana u Saboru tadašnje SR Hrvatske izvršena formalna, ali i povijesna predaja vlasti.
Nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora, mirna tranzicija s dotadašnjeg jednopartijskog komunističkog sustava na novu vlast značila je konačnu legitimizaciju suverene volje hrvatskog naroda. Ovaj prvorazredni ustavno-pravni presedan poslao je jasan signal međunarodnoj zajednici: Hrvatska nepovratno napušta totalitarni okvir. Upravo će ta nova vlast ubrzo donijeti “Božićni ustav” i stvoriti čvrst pravni temelj za organiziranje obrane pred agresijom JNA i velikosrpskih snaga koja se već tada nadvijala nad zemljom.
Posljednji pokušaj diplomacije: Sudar vizija u Stojčevcu
Točno godinu dana kasnije, jugoslavenska kriza dosegla je točku vrelišta. Pokušaji mirnog raspleta odvijali su se kroz iscrpljujuće sastanke predsjednika šest jugoslavenskih republika. Posljednji, šesti po redu, održan je 6. lipnja 1991. u Stojčevcu kraj Sarajeva, i historiografski je ključan za analizu propasti te federacije.
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman za pregovarački je stol sjeo s neoborivim demokratskim mandatom. Iza njega su stajali rezultati povijesnog referenduma od 19. svibnja, na kojem je narod apsolutnom većinom zatražio samostalnu državu. U Stojčevcu, Tuđman je, uz podršku slovenskog predsjednika Milana Kučana, zauzeo beskompromisno stajalište koje je srušilo sve iluzije o opstanku stare države.
“Samo suverene države mogu biti subjekt nove zajednice i to je uvjet za ulaženje u novu zajednicu”, jasno je poručio Tuđman, izravno se sudarivši s prijedlozima Alije Izetbegovića i Kire Gligorova koji su zagovarali nekakvu “asimetričnu federaciju”.
Dekonstrukcija straha od međunarodne zajednice
Kada su protivnici neovisnosti kao ključni argument izvukli tezu da Europska zajednica (EZ) nikada neće priznati neovisnost pojedinih republika, hrvatski je predsjednik taj argument analitički dekonstruirao, ukazujući na pravni i logički apsurd takvih tvrdnji.
“Postoji Evropska zajednica, postoji puna diplomatska međunarodna suverenost onih država koje čine tu Zajednicu,” upozorio je Tuđman, te poentirao: “Prema tome, to nisu nikakvi argumenti koji dovode u pitanje naše polazište da treba izlaz iz krize tražiti na osnovama suverenosti republika kao država.“
Tijekom pregovora, Tuđman je glatko i kategorički odbio sve prijedloge koji su “na mala vrata” pokušavali zadržati elemente centralizacije u ekonomiji i obrani, podsjećajući prisutne na duboko negativna iskustva hrvatskog naroda s centralističkim upravljanjem iz Beograda. Pritiske za smjenama u vodstvima republika, kojima su se umjetno pokušavale “ukloniti zapreke” pregovorima, nazvao je običnim naklapanjima.
Sastanak u Stojčevcu bio je konačna potvrda da je dogovor o konfederaciji nemoguć. Bio je to zadnji diplomatski čin prije 25. lipnja 1991. godine, dana kada je proglašenje pune samostalnosti postalo jedina preostala legalna, legitimna i povijesno nužna opcija za Hrvatsku.
Foto: Franjo Tuđman/ arhiv
- Operacija “Lipanjske zore” (1992.)
Kako je diplomacija u ljeto 1991. propala, rat je do 1992. godine poprimio regionalne razmjere, prelijevajući se iz Hrvatske na prostor Bosne i Hercegovine. Na… Pročitaj više: Operacija “Lipanjske zore” (1992.) - Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije
Politička previranja i diplomatske bitke početkom devedesetih godina neizbrisivo su trasirale put prema stvaranju slobodne države. Dva šesta lipnja, onaj 1990. i 1991. godine, ostaju… Pročitaj više: Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije - Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
Na današnji dan, 6. lipnja 1621. godine, rođen je ban Petar Zrinski. Njegov život, obilježen vojnim pobjedama i književnim stvaralaštvom, te njegova tragična žrtva, trajno… Pročitaj više: Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit - Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
