U Hrvatskoj je od početka 2025. ubijeno 15 žena, od kojih 11 od strane intimnih partnera, upozorava pravobraniteljica Višnja Ljubičić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Ističe nužnost sustavnih promjena, jačanja prevencije, edukacije i učinkovitijeg odgovora institucija na femicid, seksualno i kibernetičko nasilje.
ZAGREB, 25. studenoga 2025. – Od početka 2025. u Hrvatskoj je ubijeno 15 žena, među kojima su njih 11 ubili intimni partneri, upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, ističući kako su nam hitno potrebne sustavne promjene.
Izrazivši zabrinutost zbog nastavka rasta broja ubojstava žena naglasila je da je društvena klima pogodna za nasilje jer dominiraju sila, agresija i kompetitivnost, a ne dijalog i solidarnost. To, kaže, dodatno potiče rodno utemeljeno nasilje i femicide. “Trendovi rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja nisu značajnije odstupali od prethodnih godina, a što se tiče ubojstava žena su se i pogoršali”, rekla je.
Istaknula je da je femicid jedan od najpredvidljivijih oblika ubojstava, s jasno prepoznatljivim obrascima i okidačima te da sustav mora znati pravovremeno reagirati. Kroz Femicide Watch, koji pravobraniteljica vodi u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena, redovito upozorava policiju na propuste u intervencijama i procjenama rizika.
Pravobraniteljica Ljubičić napominje kako u svjetlu ratificirane Istanbulske konvencije postoji kontinuirana inicijativa zakonodavca prema izmjenama zakonodavnog okvira i strožim kaznama za rodno utemeljeno nasilje.
Navela je da je jedan od glavnih problema sustava zaštite od rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja to što se zakonske izmjene ne prate sustavnim prikupljanjem podataka, dubinskim analizama ni stručnim strateškim dokumentima koji bi osigurali njihovu provedbu. Dodala je da se zakoni najčešće mijenjaju tek nakon teških slučajeva nasilja ili ubojstava žena, kada javnost izvrši snažan pritisak na političare.
Pravobraniteljica je istaknula da u Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup obrazovanju o ravnopravnosti spolova, rodno utemeljenom nasilju i njegovom ranom sprječavanju. Posebno je vidljiv manjak edukacije djece te stručnih službi poput policije, pravosuđa i državnog odvjetništva.
Na posljedice takvog stanja, potvrđene i u GREVIO izvješću, upozorava već godinama. Rezultat takvog načina borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja su uglavnom niske, često uvjetne kazne i daljnja brutalizacija nasilja.
Predlaže promjene usmjerene na reformu cijelog sustava: pomak s pukog kažnjavanja posljedica na sprječavanje uzroka nasilja kroz rano djelovanje, obrazovanje i edukaciju, kao i na uspostavu kvalitetne i dugotrajne psihosocijalne podrške obiteljima prije eskalacije nasilnih obrazaca.
Od 2015. do 2024. rast kaznenih djela gotovo upeterostručen
Pravobraniteljica poručuje da patrijarhalni obrasci duboko ukorijenjeni u društvu stvaraju neravnopravne odnose moći, što neizbježno dovodi do većih stopa nasilja i diskriminacije prema ženama. Relevantni podaci, ističe, jasno pokazuju da žene i dalje snose najveći teret tih nepravdi.
Upozorila je da broj kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji kontinuirano i osjetno raste. U usporedbi s 2015. godinom, kada je zabilježeno 2.220 takvih kaznenih djela, prošle godine evidentirano ih je čak 9.167, navela je.
U razdoblju 2015.-2024. rast kaznenih djela se skoro upeterostručio, dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju prepolovio sa skoro 14 tisuća u 2015., na ispod sedam tisuća lani.
Prošle godine nastavljen je trend prvi put zabilježen u 2023. godini, kada je po prvi put otkada se sustavno prati statistika nasilja prema ženama i među bliskim osobama, zabilježen veći broj evidentiranih kaznenih djela nego evidentiranih prekršaja. Prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 6.949, a kaznenih djela među bliskim osobama – 9.167.
Pravobraniteljica ističe da višegodišnji trendovi pokazuju ono na što upozorava već dugo: sustav borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji nije usmjeren na prevenciju, edukaciju i uklanjanje uzroka nasilja, nego gotovo isključivo na kažnjavanje posljedica.
Naglašava da većinu nasilja nad ženama i dalje počine njima bliske osobe te da mnoge žene smrtno stradaju upravo nakon što pokušaju prekinuti nasilnički odnos. To je, poručuje, ozbiljno upozorenje da su nužne hitne i sustavne promjene.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama koji se obilježava u utorak pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava i na razorne posljedice seksualnog nasilja te na nedovoljno učinkovit odgovor sustava. Posebno zabrinjavaju visoke “tamne brojke” – brojni slučajevi koji se ne prijavljuju ili ostaju neprocesuirani. Žrtve su često izložene predrasudama i stigmatizaciji, zbog čega se dio njih odlučuje na anonimne prijave, osobito kod seksualnog uznemiravanja. Silovanje, kao najteži oblik seksualnog nasilja, ostavlja dugotrajne i teške posljedice.
Smatra da su kazne preblage, postupci predugi i da to dodatno narušava povjerenje žrtava u sustav, zbog čega su nužne korjenite i hitne promjene.
Ljubičić je također upozorila i na rast kibernetičkog nasilja rodne prirode.
(Hina)
- ZTC pripremio pola protupožarne flote
U jeku priprema za protupožarnu sezonu 2026. godine, Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) 19. veljače predao je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dva obnovljena i tehnički spremna protupožarna zrakoplova… Pročitaj više: ZTC pripremio pola protupožarne flote - Državni inspektorat zabranio Sniffit
Državni inspektorat Republike Hrvatske donio je rješenje o zabrani stavljanja na tržište proizvoda Sniffit, bijelog aromatičnog praha koji se prodavao kao brzi energetski stimulans, a… Pročitaj više: Državni inspektorat zabranio Sniffit - Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) uputila je oštar poziv nadležnoj ministrici tražeći hitnu zabranu prodaje energetskog praha za ušmrkavanje, koji se na hrvatskom… Pročitaj više: Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje - Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Boška Ban glasala za ministra Ružića, poručila da nije dio većine te da joj je prioritet zaštita najranjivijih skupina u… Pročitaj više: Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu - Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a
U Nadbiskupijskom vikarijatu u Osijeku u četvrtak, 19. veljače 2026. godine, održana je premijera dokumentarnog filma „Hrvati BiH i HVO u stvaranju hrvatske države“, redatelja… Pročitaj više: Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a - Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja se neumornim procesom rasvjetljavanja sudbina nestalih iz Domovinski rat. Nakon što je 18. veljače na Medicinskom… Pročitaj više: Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata - HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva
U četvrtak je u Zagreb održana konferencija za medije na kojoj je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić predstavio izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et… Pročitaj više: HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva - Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića
Na mjesnom groblju u Čepinu danas su se okupili brojni prijatelji, suborci, članovi obitelji i mještani kako bi se posljednji put oprostili od Ante Topića… Pročitaj više: Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića - Mirotvorac ili ideološki narativ?
Kada kultura i film postanu prostor političke borbe, tada više ne govorimo samo o umjetnosti, nego o interpretaciji povijesti – i to one najosjetljivije. Dokumentarni… Pročitaj više: Mirotvorac ili ideološki narativ? - Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
Ministarstvo branitelja poručuje da su prijedlozi Možemo! parcijalni i politički motivirani te ističe sustavne mjere Vlade za zaštitu branitelja. Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja na inicijativu… Pročitaj više: Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
Laslovo odalo počast svojim junacima: 34 godine od privremene okupacija mjesta
