Kulturno-umjetničko društvo „Nikola Šubić Zrinski“ deset godina uspješno čuva tradiciju slavonskih kolača – gužvare, okupljajući zaljubljenike u starinske recepte, druženje i zajedništvo.
PETRIJEVCI, 25. listopada 2025. – Miris svježe pečenih kolača, zvuk pjesme i smijeha te živahna atmosfera ispunili su danas središte Petrijevaca, gdje je održana jubilarna deseta „Gužvarijada“, tradicionalno natjecanje u spravljanju najpoznatije slavonske slastice – gužvare.
Manifestaciju je organiziralo Kulturno-umjetničko društvo „Nikola Šubić Zrinski“ Petrijevci, pod pokroviteljstvom Općine Petrijevci, a ove je godine okupila čak 27 natjecatelja – pojedinaca i ekipa iz Petrijevaca, Josipovca, Bizovca, Čeminca, Zdenaca i Laslova.
Natjecanje je službeno otvorio predsjednik Općinskog vijeća Zvonimir Petnjarić, koji je okupljenima prenio pozdrave načelnika Ive Zelića, rekavši:
„Ovo je jedna lijepa manifestacija koja traje već deset godina, i nadam se da će se nastaviti još dugo. Drago mi je što ste došli u ovako velikom broju i što zajedno čuvamo tradiciju i duh zajedništva našega kraja.“
Čuvari slavonske tradicije
Kako bi mlađim generacijama prenijeli tajne pripreme slavonske gužvare, majstorica iz laslovačkog „Ružmarina“ otkrila je svoj recept i postupak:
„U tijesto ide brašno, mlijeko, sol, šećer i kvasac. Po želji može limunova korica, aroma, pa i jaje – svatko ima svoj način. Nadjevi su razni: sir, jabuka, mak, orasi, lješnjaci, rogač, grožđice… Gužvara mora biti ‘zgužvana’, zato se tako i zove. Kad se tijesto digne, razvalja se tanko, namaže nadjev, gužva i ponovno diže. Peče se na 180 stupnjeva, 45 minuta.“
Poseban žiri u sastavu Franka Užar, Marica Posavec, Višnja Gubica, Marica Vidanec, Nadar Andraković, Zlatica Mimica, Ana Muhar i Zlata Laslo, imao je zahtjevan zadatak – odabrati najbolju gužvaru među gotovo trideset izvrsnih uzoraka.
„Tijesto mora ‘disati’ – biti rupičasto i lagano. Ako je nadjev presladak ili ga ima previše, gužvara bude zbijena. Važan je sklad: boja, miris, tekstura i izgled. Sve mora biti u ravnoteži – to je tajna savršene gužvare“, pojasnile su članice žirija.
Rezultati natjecanja i pobjednici Gužvarijade
U proglašenju pobjednika sudjelovala je tajnica KUD-a, Anela Bogdanović, koja je istaknula kako je ovogodišnja odluka žirija bila iznimno teška:
„Između prvog i drugog mjesta imali smo isti broj bodova. Morali smo ponovno kušati gužvare. I kod trećeg mjesta bila je izjednačena situacija – četiri gužvare imale su isti broj bodova!“
Na kraju, odlučile su nijanse:
- Treće mjesto osvojila je Katarina Šorša (gužvara br. 9), koja je ispekla čak tri različite gužvare.
- Drugo i prvo mjesto pripala su istoj natjecateljici – Doris i njezinoj kćeri Marleni iz Petrijevaca, inače rodom iz Ivanova. Njihove gužvare s makom te s lješnjakom i kakaom oduševile su žiri.
„Prvi put sam se natjecala i presretna sam što sam osvojila nagradu. Bilo je prekrasno, puno sam naučila od iskusnijih gospođa,“ izjavila je skromno Doris, pobjednica 10. Gužvarijade.
Poklone pobjednicima uručio je predstavnik Općine Petrijevci, koji je ujedno bio i jedan od sponzora manifestacije.
Zajedništvo, tradicija i dobro raspoloženje
Na Gužvarijadi su sudjelovale i predstavnice Crvenog križa – Martina i Sandra, koje su mjerile tlak zainteresiranima i podržale natjecateljicu Moniku, svoju djelatnicu i sudionicu natjecanja.
„Bilo je puno zainteresiranih, a drago nam je da možemo spojiti tradiciju i zdravlje. Svim natjecateljima želimo stabilan tlak i – najbolju gužvaru!“ našalile su se predstavnice Crvenog križa.
Na samom kraju okupljenima se obratila Julijana Gerkeš, idejna začetnica Gužvarijade, koja je emotivno zahvalila svima:
„Deset godina nije malo. Ova Gužvarijada živi zahvaljujući zajedništvu i srcu naših žena. Hvala svima koji su došli, prijavili se, pomogli i vjerovali u ovu ideju. Neki se nisu stigli prijaviti, ali bit će prilike – vidimo se dogodine!“
Organizatori su zaključili da je ovogodišnja Gužvarijada nadmašila sva očekivanja – i po broju natjecatelja i po atmosferi, uz obećanje da će sljedeće godine biti još bogatija, raznolikija i slađa.
- Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ
Gospodarski centar Osječko-baranjske županije ponovno je postao središte naprednih tehnologija! Otvoren je treći Osijek Drone Expo 2026., prestižni događaj koji okuplja vodeće stručnjake i inovatore… Pročitaj više: Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ - Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku
U emotivnoj atmosferi i uz prisustvo roditelja, u dubrovačkoj luci Gruž svečano je otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata. Dirljiva kompozicija šarenih,… Pročitaj više: Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku - Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud!
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja oštro je kritizirao kandidaturu Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, upozoravajući na ozbiljan sukob interesa i postojanje “bankarske koalicije” u Hrvatskom… Pročitaj više: Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud! - 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača
Vlada RH na 169. sjednici usvojila ključne odluke o cestovnoj infrastrukturi, modernizaciji vojske kroz instrument SAFE te novim pravilima za transparentnije financiranje sporta. ZAGREB, 14.… Pročitaj više: 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača - Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije usvojilo je godišnje izvješće o radu za razdoblje od veljače 2025. do veljače 2026. godine. Uz raspravu… Pročitaj više: Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om - Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta
Nisam povjesničar po struci, ali je povijest Istre prožeta u mojoj obitelji i obitelji mog supruga. Mi, naši djedovi i bake i naši roditelji, mi… Pročitaj više: Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta - Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine
Franjo Tuđman nesumnjivo je najkompleksnija, ali i najvažnija politička figura moderne hrvatske povijesti. Njegov životni put – od odrastanja u zagorskoj obitelji uronjenoj u radićevsku… Pročitaj više: Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine - OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama
Svibanj je u povijesti grada na Dravi ostao urezan kao mjesec s dva potpuno različita lica, oba ispisana krvlju, hrabrošću i neviđenim inatom. Dok je… Pročitaj više: OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama - Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija
Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva… Pročitaj više: Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija - Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
U Parku 99. brigade na zagrebačkoj Peščenici svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve pričuvne brigade Grada Zagreba – slavne 99. brigade Zbora narodne garde… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
