Na današnji dan 5. lipnja obilježavano dan okoliša, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, a koji je proglašen 5. lipnja 1973. godine. Od tada se svake godine diljem svijeta na ovaj datum uključuju razne vlade, poslovni sektor, udruge civilnih društava i pojedinci kako bi dali naglasak na okolišne probleme.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša je “obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu”. Glavni tajnik UN-a António Guterres je poručiio:
Čovječanstvo ovisi o zemlji. Ipak, diljem svijeta toksični koktel zagađenja, klimatskog kaosa i desetkovanja biološke raznolikosti pretvara zdrave zemlje u pustinje, a uspješne ekosustave u mrtve zone. Oni uništavaju šume i travnjake i uništavaju snagu zemlje kako bi podržali ekosustave, poljoprivredu i zajednice.
To znači da usjevi propadaju, izvori vode nestaju, gospodarstva slabe, a zajednice ugrožene – a najsiromašniji su najteže pogođeni. Održivi razvoj je patnja. I zarobljeni smo u smrtonosnom ciklusu – korištenje zemljišta odgovorno je za jedanaest posto emisija ugljičnog dioksida koje zagrijavaju naš planet. Vrijeme je da se oslobodimo.
Zemlje moraju ispuniti sve svoje obveze u pogledu obnove narušenih ekosustava i zemljišta te cijelog Globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal. Moraju iskoristiti svoje nove nacionalne akcijske planove za klimu kako bi utvrdili kako će zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma do 2030. Moramo drastično povećati financiranje kako bismo pružili potporu zemljama u razvoju da se prilagode nasilnom vremenu, zaštite prirodu i podrže održivi razvoj.
Nedjelovanje je preskupo. Ali brzo i učinkovito djelovanje ima ekonomskog smisla. Svaki dolar uložen u obnovu ekosustava stvara do trideset dolara ekonomskih koristi.
Mi smo generacijska restauracija. Zajedno, izgradimo održivu budućnost za zemlju i za čovječanstvo, poručio je glavni tajnik UN-a António Guterres.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva. podsjeća na važnost očuvanja našeg planeta.
Ovaj datum, koji označava godišnjicu Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu u Stockholmu 1972. godine, prilika je da se istakne kako svatko od nas može doprinijeti održivom razvoju i zaštiti okoliša.
Suočeni s posljedicama klimatskih promjena, poput ekstremnih vremenskih uvjeta i prirodnih katastrofa, jasno je da odgovornost za zaštitu okoliša ne leži samo na politikama zemalja i nevladinim organizacijama. Industrije, rudarstvo i energetski sektor, kao glavni proizvođači štetnih stakleničkih plinova, moraju također preuzeti svoj dio odgovornosti. No, ne smijemo zaboraviti ni pojedinačnu ulogu svakog građanina u promicanju ekološki osviještenog ponašanja.
Ovogodišnja tema “Misli – Jedi – Štedi” usmjerava pažnju na problem bacanja hrane i njezin utjecaj na okoliš. Velike količine neiskorištene hrane ne samo da predstavljaju gubitak resursa, već i dodatno opterećuju okoliš. Stoga, pozivamo sve da razmisle o svojim navikama vezanim uz hranu, smanje otpad i time doprinesu očuvanju zdravog okoliša za buduće generacije.
Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Za to smo uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, ljudski rad, vodu, zemlju, gnojiva ali i gorivo iz transporta, kojim hranu donosimo do naših dućana i tržnica.
Svatko može pomoći. Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova doprinose rješavanju ovog problema. Planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže k smanjenju stvaranja otpada od hrane.
Mislite prilikom planiranja obroka i kupnje namirnica. Pripremajte i jedite dnevne količine hrane koje su dovoljne za vas i vaše ukućane. Na taj način štedite, ne samo vrijeme, već i novac kojim namirnice kupujete.
Svjetski dan okoliša prilika je da se ujedinimo u nastojanjima za očuvanje naše planete. Zajedničkim djelovanjem možemo postići značajne promjene i osigurati zdraviji svijet za sve nas.
Sve to radite za vlastito zdravlje, zdravlje svojih najmilijih i naše planete, poručuje mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja diljem svijeta, a ove godine porukom #OnlyOneEarth poziva se na zajedničko djelovanje na globalnoj razini kako bi se zaštitio i obnovio naš planet. Prije točno 50 godina, održana je Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). No, dugogodišnje ljudsko djelovanje ostavilo je posljedice na okoliš, a njihov “popravak” nije nimalo jednostavan ni kratkoročan.
Države diljem svijeta donose razne mjere i ulažu u zaštitu okoliša. U Hrvatskoj, ukupne investicije u zaštitu okoliša u 2020. iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 2,1%, ali u odnosu na 2018. povećanje za 6,8%. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini zemalja Europske unije iznosili su 5,6% ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 8,9%.
Posebna pozornost pridaje se potrošnji energije i korištenju obnovljivih izvora energije. U Hrvatskoj, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020., 31,0% energije koristilo se iz obnovljivih izvora, dok je na razini Europske unije obnovljiva energija činila 21,1% finalne potrošnje energije.
Borba protiv nagomilanog otpada također je ključna. U Europskoj uniji se u 2020. proizvodilo 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio 418 kg po stanovniku. Pravilno skladištenje otpada, recikliranje i ponovna uporaba mogu pomoći okolišu. Na razini EU, čak 47,8% komunalnog otpada reciklirano je u 2020., dok je u Hrvatskoj ta brojka bila manja i iznosila 34,3%.
Naglasak je i na recikliranju biootpada. U EU se tijekom 2020. recikliralo 90 kg biootpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj ta vrsta otpada reciklirana mnogo manje – 23 kg po stanovniku.
Osim recikliranja, sve više ljudi odlučuje se za korištenje vozila s nultom emisijom. Na razini EU, takva vozila činila su 5,3% svih novoregistriranih osobnih automobila u 2020., dok je u Hrvatskoj udio manji i iznosio 1,5%.
Netaknuta priroda, šumske površine i bioraznolikost također su važni. U Hrvatskoj, više od trećine (37,8%) ukupne površine bilo je zaštićeno područje u 2020., dok je na razini EU zaštićenim područjem bilo proglašeno 26,4% njezine ukupne površine.
Zajedničkim koracima, čak i malim, možemo doprinijeti zaštiti okoliš, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku.
