Tog ljetnog utorka 1991. godine, otpor u Zagrebu pokazao je nesalomljivi duh građana koji su stali pred tenkove JNA. Saznajte kako je počeo rat na ulicama metropole i tko je prva civilna žrtva koja je životom branila svoj grad.
Krajem lipnja 1991. godine, zrak u Hrvatskoj mogao se rezati nožem. Povijesna odluka Hrvatskog sabora o suverenosti bila je okidač za otvoreno svrstavanje Jugoslavenske narodne armije (JNA) na stranu velikosrpskih pobunjenika. Dok su politički vrhovi raspravljali o tome kako izbjeći frontalni rat, ratni vihor nezaustavljivo se prelio na ulice hrvatske metropole. Drugi dan srpnja zauvijek će ostati upisan crnim, ali i ponosnim slovima u povijest Novog Zagreba.
Dramatična noć ispred “Maršalke”
Tog 2. srpnja, dok se u državnom vrhu vodila oštra rasprava između predsjednika Franje Tuđmana, koji je zagovarao diplomatsko rješenje, i generala Martina Špegelja, koji je tražio opći napad na vojarne, u Novom Zagrebu odvijala se prava drama. Vojarna “Maršal Tito”, u narodu poznata kao zloglasna “Maršalka”, počela je zagrijavati vojne motore.
Oko 17:30 sati, kolona od sedam borbenih tenkova i više oklopnih transportera krenula je prema izlazima. No, vojska nije računala na građanski prkos.
“Čim smo čuli buku motora, nismo ni sekunde razmišljali. Izašli smo na ulice, blokirali ceste vlastitim automobilima i kamionima. Znali smo da tim grdosijama ne smijemo dopustiti izlazak na zagrebački asfalt,” prisjeća se danas jedan od tadašnjih stanovnika naselja Travno, koji je s još dvije tisuće sugrađana stao pred naoružanu vojsku.
Uz podršku pripadnika ZNG-a i policije, građani su preventivno minirali Most mladosti i Most slobode, a oklopnjake su zasuli kamenjem i improviziranim Molotovljevim koktelima.
Krvavi epilog i prva civilna žrtva
Suočeni s masovnim otporom, zapovjednici JNA donijeli su odluku koja je tu vojsku trajno obilježila kao agresorsku – naredili su otvaranje vatre bojevim streljivom po nezaštićenim civilima. U kaosu i pucnjavi koja je trajala više od sat vremena, prolivena je prva krv na zagrebačkim ulicama.
U unakrsnoj vatri smrtno je pogođen Raveno (Josip) Čuvalo, tridesetdvogodišnji obiteljski čovjek i apsolvent Fakulteta strojarstva. Čuvalo nije bio tek slučajni prolaznik; on je bio svjesni branitelj svoga grada. Preminuo je na putu do bolnice, postavši tako prva civilna žrtva agresije JNA u Zagrebu. U ovom vatrenom okršaju ranjeno je devet civila te dvojica pripadnika ZNG-a, ali su živote izgubila i dvojica devetnaestogodišnjih ročnika JNA, Zoran Mirković i Halil Cucak, što je naglasilo svu tragediju regrutne vojske pod kontrolom radikaliziranih časnika.
“Dugo u noć slušali smo samo zavijanje sirena hitne pomoći. Te noći shvatili smo da JNA više nije mirotvorna sila, već naš otvoreni neprijatelj,” dodaje jedan od svjedoka krvavog zagrebačkog utorka.
Rađanje pobjedničkih postrojbi
Dok je Zagreb vidao rane, 2. srpnja 1991. godine postao je i datum rođenja snaga koje će obraniti domovinu. Tog su dana službeno osnovane dvije iznimno važne vojne formacije: 104. brigada ZNG-a iz Varaždina i 111. brigada ZNG-a iz Rijeke.
Varaždinska 104. brigada odigrat će ključnu ulogu u rujnu iste godine kada su prisilili na predaju Komandu 32. korpusa JNA.
Osvajanje vojarne ‘Kalnički partizani’ bio je logistički spas za cijelu Hrvatsku. To naoružanje odmah je poslano od Vukovara do Dalmacije i promijenilo je tijek rata.
S druge strane, riječka 111. brigada, poznata kao “Zmajevi”, spriječila je prodor 13. korpusa JNA prema Gorskom kotaru, čime je zaustavljeno fizičko presijecanje sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Svoj ratni put obje su brigade slavno okrunile sudjelovanjem u operaciji “Oluja”, ostavivši iza sebe stotine ranjenih i desetke poginulih vitezova.
Prva krila hrvatske obrane
U isto vrijeme, daleko od očiju javnosti, rađalo se i hrvatsko zrakoplovstvo. Koristeći protupožarno izviđanje kao savršenu krinku, piloti Samostalne zrakoplovne grupe pri Aeroklubu Zadar letjeli su u civilnim sportskim zrakoplovima “Utva-75”. Leteći na svega 600 metara visine, naoružani samo pješačkim oružjem, ovi su hrabri letači snimali strateške položaje JNA u Dalmaciji. Njihove fotografije bile su od neprocjenjive važnosti za ranu obranu sjeverne Dalmacije.
Drugi dan srpnja 1991. godine tako nije donio samo tragediju i suze. On je bio jasan pokazatelj da će sloboda biti plaćena visokom cijenom, ali i dokaz da snaga volje, građanski prkos i brzina organizacije mogu zaustaviti i najmoćniju mehanizaciju.
- Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
Kada je na dnevnom redu otpad u Gospiću, političari nude svađu umjesto sanacije. Zato su građani napustili lakrdiju od sjednice. Saborski odbori i razna povjerenstva… Pročitaj više: Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu! - Dušica Radojčić prekinula sjednicu u Gospiću: “Boje se pitanja građana o otrovnom otpadu!”
Sjednica Odbora za zaštitu okoliša, koja se održala s ciljem rješavanja gorućeg problema koji predstavlja otrovni otpad u Gospiću, naglo je prekinuta nakon što su… Pročitaj više: Dušica Radojčić prekinula sjednicu u Gospiću: “Boje se pitanja građana o otrovnom otpadu!” - Od “Vukova s Drave” do malene Larise: U Belišću otkriveno spomen-obilježje koje nikoga ne prepušta zaboravu
Jutros je svečano otkriven spomenik u Belišću koji jedinstveno odaje počast braniteljima, civilima i hrabrim radnicima Kombinata. Jutros je u Parku hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata,… Pročitaj više: Od “Vukova s Drave” do malene Larise: U Belišću otkriveno spomen-obilježje koje nikoga ne prepušta zaboravu - Razotkrivena mračna pozadina dalmatinskih požara: Je li Hrvatska pod udarom terorista?
Ljeto 2026. godine pamtit će se po tragediji i vatri. Namjerni požari diljem hrvatske obale pretvorili su ekstremnu klimatsku krizu u prvorazredno sigurnosno pitanje, ostavljajući… Pročitaj više: Razotkrivena mračna pozadina dalmatinskih požara: Je li Hrvatska pod udarom terorista? - Kapela sv. Roka u Bankovcima dobila novi križni put slikara Franje Molnara
Akademski slikar Franjo Molnar dovršio je monumentalno sakralno djelo – 14 unikatnih postaja za novi križni put u kapeli Sv. Roka u Bankovcima. Na blagdan… Pročitaj više: Kapela sv. Roka u Bankovcima dobila novi križni put slikara Franje Molnara - Kolumna: Hrvatsko srce kuca jače od birokracije – Dok Vlada važe, građani daruju sve
Dok državni aparat tek razmišlja o opcijama i formira povjerenstva, obični ljudi iz svih krajeva regije još jednom dokazuju svoju istinsku veličinu. Kroz društvene mreže… Pročitaj više: Kolumna: Hrvatsko srce kuca jače od birokracije – Dok Vlada važe, građani daruju sve - Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!”
Svetkovina uznesenja Marijina, Velika Gospa, okupila je u Mariji Bistrici mnoštvo hodočasnika kojima je nadbiskup Kutleša uputio snažne poruke. Rijeke hodočasnika, molitve koje odjekuju zagorskim… Pročitaj više: Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!” - VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote!
Najnoviji katastrofalni požari u Dalmaciji pretvorili su vrhunac turističke sezone u pravu noćnu moru. Vatrena stihija koja je krenula iz Lokve Rogoznice progutala je područje… Pročitaj više: VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote! - Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva
Na svečanom euharistijskom slavlju koje je okupilo tisuće branitelja i vjernika, Velika Gospa u Aljmašu bila je središte molitve za domovinu uz oštru osudu korupcije… Pročitaj više: Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva - Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika
I ove je godine Velika Gospa u Aljmašu okupila tisuće hodočasnika iz cijele regije koji su u marijansko Svetište Gospe od Utočišta pristigli pješice. U… Pročitaj više: Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika
