Tog ljetnog utorka 1991. godine, otpor u Zagrebu pokazao je nesalomljivi duh građana koji su stali pred tenkove JNA. Saznajte kako je počeo rat na ulicama metropole i tko je prva civilna žrtva koja je životom branila svoj grad.
Krajem lipnja 1991. godine, zrak u Hrvatskoj mogao se rezati nožem. Povijesna odluka Hrvatskog sabora o suverenosti bila je okidač za otvoreno svrstavanje Jugoslavenske narodne armije (JNA) na stranu velikosrpskih pobunjenika. Dok su politički vrhovi raspravljali o tome kako izbjeći frontalni rat, ratni vihor nezaustavljivo se prelio na ulice hrvatske metropole. Drugi dan srpnja zauvijek će ostati upisan crnim, ali i ponosnim slovima u povijest Novog Zagreba.
Dramatična noć ispred “Maršalke”
Tog 2. srpnja, dok se u državnom vrhu vodila oštra rasprava između predsjednika Franje Tuđmana, koji je zagovarao diplomatsko rješenje, i generala Martina Špegelja, koji je tražio opći napad na vojarne, u Novom Zagrebu odvijala se prava drama. Vojarna “Maršal Tito”, u narodu poznata kao zloglasna “Maršalka”, počela je zagrijavati vojne motore.
Oko 17:30 sati, kolona od sedam borbenih tenkova i više oklopnih transportera krenula je prema izlazima. No, vojska nije računala na građanski prkos.
“Čim smo čuli buku motora, nismo ni sekunde razmišljali. Izašli smo na ulice, blokirali ceste vlastitim automobilima i kamionima. Znali smo da tim grdosijama ne smijemo dopustiti izlazak na zagrebački asfalt,” prisjeća se danas jedan od tadašnjih stanovnika naselja Travno, koji je s još dvije tisuće sugrađana stao pred naoružanu vojsku.
Uz podršku pripadnika ZNG-a i policije, građani su preventivno minirali Most mladosti i Most slobode, a oklopnjake su zasuli kamenjem i improviziranim Molotovljevim koktelima.
Krvavi epilog i prva civilna žrtva
Suočeni s masovnim otporom, zapovjednici JNA donijeli su odluku koja je tu vojsku trajno obilježila kao agresorsku – naredili su otvaranje vatre bojevim streljivom po nezaštićenim civilima. U kaosu i pucnjavi koja je trajala više od sat vremena, prolivena je prva krv na zagrebačkim ulicama.
U unakrsnoj vatri smrtno je pogođen Raveno (Josip) Čuvalo, tridesetdvogodišnji obiteljski čovjek i apsolvent Fakulteta strojarstva. Čuvalo nije bio tek slučajni prolaznik; on je bio svjesni branitelj svoga grada. Preminuo je na putu do bolnice, postavši tako prva civilna žrtva agresije JNA u Zagrebu. U ovom vatrenom okršaju ranjeno je devet civila te dvojica pripadnika ZNG-a, ali su živote izgubila i dvojica devetnaestogodišnjih ročnika JNA, Zoran Mirković i Halil Cucak, što je naglasilo svu tragediju regrutne vojske pod kontrolom radikaliziranih časnika.
“Dugo u noć slušali smo samo zavijanje sirena hitne pomoći. Te noći shvatili smo da JNA više nije mirotvorna sila, već naš otvoreni neprijatelj,” dodaje jedan od svjedoka krvavog zagrebačkog utorka.
Rađanje pobjedničkih postrojbi
Dok je Zagreb vidao rane, 2. srpnja 1991. godine postao je i datum rođenja snaga koje će obraniti domovinu. Tog su dana službeno osnovane dvije iznimno važne vojne formacije: 104. brigada ZNG-a iz Varaždina i 111. brigada ZNG-a iz Rijeke.
Varaždinska 104. brigada odigrat će ključnu ulogu u rujnu iste godine kada su prisilili na predaju Komandu 32. korpusa JNA.
Osvajanje vojarne ‘Kalnički partizani’ bio je logistički spas za cijelu Hrvatsku. To naoružanje odmah je poslano od Vukovara do Dalmacije i promijenilo je tijek rata.
S druge strane, riječka 111. brigada, poznata kao “Zmajevi”, spriječila je prodor 13. korpusa JNA prema Gorskom kotaru, čime je zaustavljeno fizičko presijecanje sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Svoj ratni put obje su brigade slavno okrunile sudjelovanjem u operaciji “Oluja”, ostavivši iza sebe stotine ranjenih i desetke poginulih vitezova.
Prva krila hrvatske obrane
U isto vrijeme, daleko od očiju javnosti, rađalo se i hrvatsko zrakoplovstvo. Koristeći protupožarno izviđanje kao savršenu krinku, piloti Samostalne zrakoplovne grupe pri Aeroklubu Zadar letjeli su u civilnim sportskim zrakoplovima “Utva-75”. Leteći na svega 600 metara visine, naoružani samo pješačkim oružjem, ovi su hrabri letači snimali strateške položaje JNA u Dalmaciji. Njihove fotografije bile su od neprocjenjive važnosti za ranu obranu sjeverne Dalmacije.
Drugi dan srpnja 1991. godine tako nije donio samo tragediju i suze. On je bio jasan pokazatelj da će sloboda biti plaćena visokom cijenom, ali i dokaz da snaga volje, građanski prkos i brzina organizacije mogu zaustaviti i najmoćniju mehanizaciju.
- Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 12. studenoga 1991. izgledala obrana Dubrovnika, najkrvaviji dan opsade uz pad Komolca, borbe na Strinčjeri i razaranje grada.… Pročitaj više: Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao! - Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Pad Saborskog 12. studenoga 1991. bio je brutalan ratni zločin. Saznajte više o herojskoj obrani mjesta, masakru civila i genocidnoj namjeri… Pročitaj više: Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti” - Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 1920. godine potpisan Rapalski ugovor, zašto je Ante Trumbić dao ostavku te kako je Hrvatska izgubila ključne dijelove… Pročitaj više: Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale - Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Zastupnik Krešimir Čabaj poručio je da novi zakon o registru birača donosi tek površinske promjene te je zatražio uvođenje obveznog glasanja… Pročitaj više: Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru - Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Saborski zastupnik Josip Dabro danas je u Hrvatskom saboru u ime kluba Domovinskog pokreta održao oštar govor. Upozorio je na pokušaje… Pročitaj više: Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!” - Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oporba upozorava: Prijedlog zakona o registru birača samo “šminka” stvarnost. Fiktivna prebivališta, niska izlaznost i netočni podaci ostaju stvarni problemi izbornog… Pročitaj više: Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!” - Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oštra saborska rasprava o Zakonu o registru birača. Oporba prozvala ministra Habijana zbog fiktivnih prebivališta u Obrovcu. Pročitajte reakciju Marijane Puljak.… Pročitaj više: Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice - Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Danas je u Podstrani svečano otkrivena spomen-bista. Vladimir Vuković Vata time je dobio trajno priznanje 35 godina nakon herojske pogibije na… Pročitaj više: Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu - „Naša je sveta dužnost ponavljati istinu“: Virovitica u Domovinskom ratu od prvih barikada do pobjedničke Oluje
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Virovitica u Domovinskom ratu bila je prvo oslobođeno područje RH. Donosimo kronologiju otpora JNA, ratni put 127. brigade, Otkos-10 i 81.… Pročitaj više: „Naša je sveta dužnost ponavljati istinu“: Virovitica u Domovinskom ratu od prvih barikada do pobjedničke Oluje - Burno u Saboru zbog ovlasti Vlade: “Postali smo javni bilježnik!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Rasprava o zakonu koji definira ovlasti Vlade za donošenje uredbi izazvala je žestoke kritike oporbe u Saboru: “Postali smo javni bilježnik… Pročitaj više: Burno u Saboru zbog ovlasti Vlade: “Postali smo javni bilježnik!”


