Saborska govornica danas je, umjesto mjesta za ozbiljnu raspravu o nacionalnoj sigurnosti, postala još jedan poligon za stranačke obračune. Izvješće o obrani za 2025. godinu palo je u drugi plan, a stvarno stanje u vojsci ostalo je u sjeni najnovije epizode prepucavanja na relaciji Plenković-Milanović.
U ime kluba nezavisnih zastupnika, Nino Raspudić iznio je oštru i detaljnu kritiku vojno-obrambenog sustava, upozorivši na zabrinjavajuće trendove politizacije, netransparentnog trošenja ogromnih sredstava te, ono najvažnije, dramatičnog odljeva ljudstva.
Izgubljena cijela jedna postrojba
Jedan od najšokantnijih podataka iznesenih u Saboru odnosi se na kadrovsku strukturu Oružanih snaga. Sustav trenutno gubi znatno više ljudi nego što ih uspijeva privući. Samo u 2025. godini, djelatna vojna služba prestala je za 751 osobu, dok je primljeno tek 538 novih vojnika.
“U razdoblju od 2021. do 2025. godine broj djelatnih vojnih osoba pao je s 15.008 na 13.732. Izgubili smo cijelu jednu postrojbu od preko 1200 ljudi u četiri godine! Ako uvozimo vojnu opremu vrijednu milijarde eura, a gubimo ljude koji njome trebaju upravljati, mi ugrožavamo nacionalnu sigurnost,” oštro je upozorio Raspudić, pitajući vladajuće postoji li uopće plan za zadržavanje kadrova.
Milijarde u zraku i brodovi na suhom
Hrvatska se obvezala do 2035. godine povećati izdvajanja za obranu na 5% BDP-a, no postavlja se pitanje fiskalne održivosti takvog skoka u već nategnutom državnom proračunu. Raspudić je izrazio i otvorenu sumnju u mogućnost korupcije pri ovako velikim nabavama, povlačeći paralele s nedavnim uhićenjima u zdravstvu i državnom inspektoratu.
Problemi su vidljivi u svim granama vojske:
- Obalni ophodni brodovi (HRM): Projekt koji traje nevjerojatnih 12 godina pretvorio se u prvorazredni skandal. Brodogradilište Brodosplit zatražilo je predstečaj, a država je nedovršene brodove preuzela tek početkom 2026. godine, bez jasnog plana gdje će i za koji iznos biti dovršeni. Uz to, povrat školskog broda “Jadran” iz Crne Gore i dalje je mrtvo slovo na papiru.
- Kopnena vojska (HKV): Dinamika isporuke oklopnih vozila Bradley kasni, a nedavno ugovoreni sustavi HIMARS stižu tek krajem 2028. godine, čime se stvara opasan “obrambeni jaz” od preko dvije godine.
- Zračne snage (HRZ): Iako je flota od 12 Rafalea kompletirana, javnost nije bila obaviještena da plaćenih 1,2 milijarde eura predstavlja samo prvu ratu, jer nadogradnja na standard F4 (nužan za suvremeno ratište) iziskuje dodatne, ogromne troškove.
Ranjivost zbog nepromišljenosti?
Poseban naglasak stavljen je na strateške propuste. Nabavka šest turskih bespilotnih letjelica Bayraktar odrađena je, tvrdi Raspudić, bez jasne strategije. Smještene su na najprometniju civilnu zračnu luku u Zagrebu, što stvara probleme kontroli leta.
Također, ignorira se NATO-ova doktrina raspršivanja aviona (ACE – Agile Combat Employment). Naši novi, skupo plaćeni Rafalei nagomilani su na Plesu, čime postaju izuzetno ranjivi na potencijalne udare, dok planovi za njihovo brzo premještanje na alternativne aerodrome u slučaju opasnosti navodno ne postoje.
“Žalosno je da umjesto da dobijemo odgovore na ova ključna pitanja, mi se partijski prepucavamo,” zaključio je Raspudić, apelirajući da vojska mora biti temelj države, a ne polje za partikularne političke sukobe.
Što vi mislite? Smatrate li da političke svađe vrha države izravno ugrožavaju nacionalnu sigurnost i razvoj Hrvatske vojske? Tko bi trebao odgovarati za kašnjenje opreme i odlazak vojnika? Podijelite svoje mišljenje s nama u komentarima ispod članka! Vaš glas je bitan.
