Srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ove je godine iz državnog proračuna, putem Savjet za nacionalne manjine, dobila 2.584.100 eura za programe kulturne autonomije. Riječ je o zakonski utemeljenim sredstvima koja proizlaze iz ustavnih jamstava i modela zaštite manjinskih prava. No, legitimno je pitanje – što se točno tim novcem financira?
Jedan od najistaknutijih projekata povezanih s Srpsko narodno vijeće jest portal i tjednik Novosti. Prema svojoj formalnoj ulozi, riječ je o mediju koji bi trebao informirati o životu srpske zajednice, njezinoj kulturi, identitetu i društvenim problemima.
No, pregled recentnih objava pokazuje drugačiju sliku.
O čemu Novosti zapravo pišu?
Naslovi poput „Korda na čelu HZZO-a: što može proći krivo“, „Politička jeka dočeka“, „Politika diktira Savjet – penalizira“ ili kolumne poput „Bečka rola“, „Kokoši, guske i par konja“ i „Rukometna endehazija“ jasno ukazuju na dominantno političko-komentatorski karakter portala.
Radi se o tekstovima koji:
- komentiraju imenovanja u državnim institucijama,
- analiziraju aktualne političke procese,
- koriste satiru i ironiju u društvenim temama,
- polemiziraju s odlukama državnih tijela.
To samo po sebi nije sporno. U demokratskom društvu politička kritika, pa i oštra satira, legitimni su oblici javnog izražavanja. Problem nastaje tek kada se takav sadržaj financira sredstvima predviđenima za kulturnu autonomiju.
Kulturna autonomija – što ona podrazumijeva?
Model kulturne autonomije u Hrvatskoj temelji se na Ustav Republike Hrvatske i zakonima o pravima nacionalnih manjina. On podrazumijeva:
- očuvanje jezika i pisma,
- promicanje kulturne baštine i tradicije,
- izdavaštvo vezano uz identitet manjine,
- informiranje o problemima i položaju zajednice.
Kulturna autonomija nije zamišljena kao financiranje općepolitičkog portala koji se dominantno bavi dnevnom politikom Republike Hrvatske.
Gdje je granica?
U praksi, Novosti funkcioniraju kao političko-društveni medij s izraženim kolumnističkim profilom. Tematski raspon daleko nadilazi pitanja identiteta i kulture srpske manjine. Često je riječ o polemikama koje nemaju izravnu vezu s manjinskim pravima, već s općim političkim procesima u zemlji.
Time se otvara ključno pitanje:
Treba li porezni novac namijenjen kulturnoj autonomiji financirati političku satiru i dnevno-političke obračune?
Nitko ne osporava pravo uredništvu i kolumnistima da izražavaju stavove. Sloboda medija je temelj demokracije. No sloboda izražavanja nije isto što i pravo na javno financiranje bez jasne veze s ciljem zbog kojeg su sredstva dodijeljena.
Odgovornost prema javnosti
Kada sredstva dolaze iz državnog proračuna, postoji i obveza transparentnosti i svrhovitosti. Ako je svrha očuvanje kulture i identiteta manjine, tada bi kulturni sadržaji trebali biti u fokusu.
U suprotnom, javna rasprava o kriterijima financiranja postaje neizbježna.
Jer pitanje nije treba li srpska manjina imati svoja prava i institucionalnu podršku – to je neupitno. Pitanje je jesu li svi projekti koji se financiraju doista u funkciji kulturne autonomije ili dio sredstava završava u političkom aktivizmu.
U demokratskom društvu upravo je ta rasprava znak političke zrelosti.
- ZTC pripremio pola protupožarne flote
U jeku priprema za protupožarnu sezonu 2026. godine, Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) 19. veljače predao je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dva obnovljena i tehnički spremna protupožarna zrakoplova… Pročitaj više: ZTC pripremio pola protupožarne flote - Državni inspektorat zabranio Sniffit
Državni inspektorat Republike Hrvatske donio je rješenje o zabrani stavljanja na tržište proizvoda Sniffit, bijelog aromatičnog praha koji se prodavao kao brzi energetski stimulans, a… Pročitaj više: Državni inspektorat zabranio Sniffit - Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) uputila je oštar poziv nadležnoj ministrici tražeći hitnu zabranu prodaje energetskog praha za ušmrkavanje, koji se na hrvatskom… Pročitaj više: Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje - Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Boška Ban glasala za ministra Ružića, poručila da nije dio većine te da joj je prioritet zaštita najranjivijih skupina u… Pročitaj više: Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu - Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a
U Nadbiskupijskom vikarijatu u Osijeku u četvrtak, 19. veljače 2026. godine, održana je premijera dokumentarnog filma „Hrvati BiH i HVO u stvaranju hrvatske države“, redatelja… Pročitaj više: Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a - Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja se neumornim procesom rasvjetljavanja sudbina nestalih iz Domovinski rat. Nakon što je 18. veljače na Medicinskom… Pročitaj više: Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata - HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva
U četvrtak je u Zagreb održana konferencija za medije na kojoj je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić predstavio izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et… Pročitaj više: HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva - Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića
Na mjesnom groblju u Čepinu danas su se okupili brojni prijatelji, suborci, članovi obitelji i mještani kako bi se posljednji put oprostili od Ante Topića… Pročitaj više: Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića - Mirotvorac ili ideološki narativ?
Kada kultura i film postanu prostor političke borbe, tada više ne govorimo samo o umjetnosti, nego o interpretaciji povijesti – i to one najosjetljivije. Dokumentarni… Pročitaj više: Mirotvorac ili ideološki narativ? - Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
Ministarstvo branitelja poručuje da su prijedlozi Možemo! parcijalni i politički motivirani te ističe sustavne mjere Vlade za zaštitu branitelja. Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja na inicijativu… Pročitaj više: Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
DOMOVINSKI RAT
