Na Županijskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak 13. srpnja 2026. godine, okončan je još jedan krak korupcijske hobotnice poznate kao afera Sport i glazba. Bivši član Uprave HEP-a, Saša Dujmić, sporazumno je osuđen nakon priznanja da je, pod političkim pritiskom tadašnje državne tajnice Josipe Pleslić, nezakonito zaposlio njezinu sestru u šibenskoj Elektri unatoč nepostojanju potrebe za novim kadrovima.
Na Županijskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak 13. srpnja 2026. godine, postignut je jedan od najznačajnijih pravosudnih raspleta u novijoj hrvatskoj pravnoj povijesti vezanoj uz zlouporabu položaja u javnom sektoru. Bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Saša Dujmić sporazumno je osuđen na temelju priznanja krivnje za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te nezakonitog posredovanja. Dujmić je pred sudom eksplicitno priznao da je, na izravan poticaj tadašnje državne tajnice u Ministarstvu uprave i bivše gradonačelnice Knina Josipe Pleslić (tada Rimac), osigurao stalno zaposlenje njezinoj sestri Biserki Vujić u šibenskoj Elektri, podružnici HEP-Operatora distribucijskog sustava (HEP-ODS). Zapošljavanje je provedeno unatoč činjenici da u tom specifičnom trenutku u šibenskoj Elektri uopće nije bilo otvorenih radnih mjesta niti stvarne kadrovske potrebe.
Temeljem sporazuma s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), Saši Dujmiću izrečena je kazna od 10 mjeseci zatvora, koja je zamijenjena radom za opće dobro, uz dodatnu obvezu podmirivanja 1.500 eura sudskih troškova. Ovaj dogovoreni pravosudni epilog predstavlja tek jedan operativni segment znatno šireg i kompleksnijeg predmeta koji je u medijskom i istraživačkom diskursu kolokvijalno nazvan afera “Sport i glazba”.
Naziv afere posjeduje zanimljivu etimologiju i kulturnu pozadinu. “Sport i glazba” izvorno je kultna radijska emisija Hrvatskog radija koja se neprekidno emitira od 1955. godine (prvotno pod nazivom “Sport, muzika, sport” pod uredništvom Mladena Delića, a od 1968. pod današnjim imenom), prepoznatljiva po prijenosima nogometnih utakmica i sportskih događaja.
U kontekstu ove uskočke istrage, termin “Sport i glazba” usvojen je kao neformalni naziv za ovaj specifični krak masivne korupcijske hobotnice “Vjetroelektrane”, referirajući se na lakoću, gotovo zabavnu rutinu kojom su visoki državni dužnosnici međusobno “dodavali” usluge i rješavali privatne probleme državnim resursima, ali i na činjenicu da su u namještanju ispita sudjelovali razni profili kandidata iz različitih domena javnog života.
Optužnica “Sport i glazba” isprva je, prilikom službenog podizanja u veljači 2022. godine, obuhvaćala čak 27 okrivljenika, formirajući tako jedan od najopsežnijih predmeta u povijesti hrvatskog pravosuđa. Do sredine srpnja 2026. godine, taj se broj dramatično prepolovio uslijed masovnog priznavanja krivnje i sklapanja sporazuma s USKOK-om. Dujmić je postao 17. okrivljenik koji je odabrao institut nagodbe, pridruživši se tako nizu visokih državnih i javnih dužnosnika koji su priznali sustavno trgovanje utjecajem. Detaljna i stručna analiza ovog slučaja ne ograničava se na puko prepričavanje izoliranog incidenta nepotizma, već pruža forenzički i sociološki uvid u strukturnu zarobljenost hrvatskih javnih poduzeća, normalizaciju klijentelističkih obrazaca te učinkovitost aktualne penalne politike u procesuiranje korupcije takozvanog “bijelog ovratnika”
Podaci iz dostupne dokumentacije nedvosmisleno pokazuju kako je Saša Dujmić u Upravu HEP-a instaliran kao istaknuti kadar Hrvatske narodne stranke (HNS), tadašnjeg koalicijskog partnera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Dujmićev uspon u HEP-u nije bio slučajan. Njegov profesionalni angažman započeo je 1996. godine u Elektrodalmaciji Split, gdje je od inženjera u Službi za vođenje pogona, a potom u Službi za razvoj i investicije, napredovao sve do mjesta direktora Elektrodalmacije Split 2012. godine. Njegov primarni ulazak u Upravu HEP-a zabilježen je 2014. godine, a mandat mu je, uz snažan politički blagoslov, obnovljen u siječnju 2018. godine. Unutar Uprave HEP-a bio je specifično i ciljano zadužen za nadzor nad HEP-Operatorom distribucijskog sustava (HEP-ODS), poduzećem unutar sustava koje zapošljava tisuće radnika diljem Hrvatske i raspolaže enormnim operativnim i investicijskim budžetima.
Financijski i imovinski profil Saše Dujmića ukazuje na privilegirani status. U imovinskoj kartici prijavio je neto plaću u iznosu od “okruglo” 23.000 kuna (podatak s početka mandata), no procjenjuje se da su stvarna primanja, uključujući bonuse, bila znatno viša. Njegova imovinska slika uključivala je stan u Splitu od 92,5 četvornih metara procijenjen na 1,8 milijuna kuna, koji je stečen pod iznimno povoljnim uvjetima kroz sustav poticane stanogradnje (POS) na splitskom predjelu Brodarica, u vremenu kada je program nadgledala Vlada Ive Sanadera. Zabilježeni su i krediti u Splitskoj banci (jedan od 90.000 eura iz 2006. te drugi od 120.000 kuna iz 2017. godine korišten za kupnju automobila marke Audi). Osim Dujmića, u Upravi su sjedili i drugi pojedinci sumnjivog podrijetla imovine i umreženosti u privatne tvrtke (poput Tomislava Šambića, povezanog s tvrtkama T Kapital i Fungus Panonia).
Proces politizacije HEP-a bio je predmetom oštrih kritika od strane samih zaposlenika. Interna pisma i sindikalna upozorenja grupe “Mi radnici HEP” detaljno su opisivala provođenje sumnjivog projekta restrukturiranja kodnog imena “TESLA”, započetog krajem 2015. godine. Taj je projekt, prema svjedočanstvima radnika, služio isključivo kao paravan za ukidanje neovisnih rukovodećih mjesta po distribucijskim područjima i njihovo popunjavanje kadrovima bliskim HNS-u. Pisma su izravno prozivala istaknute figure poput Zlatka Koračevića, Tomislava Šerića, te niz operativaca instaliranih na ključne pozicije isključivo na temelju stranačke iskaznice – među kojima su Natalija Žetko (referentica bliska Radimiru Čačiću), Mladen Ružman (direktor Sektora za sigurnost), Petar Budiša, Vesna Moškon, te sam Saša Dujmić, tadašnji čelnik splitsko-dalmatinskog HNS-a. U prosincu 2019. godine Dujmić je izabran i za predsjednika splitske podružnice HNS-a, a bio je i kandidat na stranačkoj listi za Sabor u X. izbornoj jedinici, što potvrđuje njegov visok politički profil.
U takvom visoko kontaminiranom, ispolitiziranom miljeu, dolazak zahtjeva od strane HDZ-ove državne tajnice Josipe Pleslić nije bio percipiran kao anomalija, već kao standardna međustranačka transakcija. Pleslić je djelovala iz pozicije neformalne političke nadmoći. Iako Ministarstvo uprave nije imalo nikakve izravne ingerencije nad HEP-om, njezin status unutar vladajuće stranke činio ju je centrom moći. Interakcija između nje i čelnika HEP-a klasičan je primjer “trgovine utjecajem”, gdje se javna tvrtka eksploatira kao resursni bazen za rješavanje privatnih obiteljskih problema visokih dužnosnika.
Prva faza: Neuspjeh, politički pritisak i prijetnje
Inicijalni pokušaj zapošljavanja Biserke Vujić koncem 2018. godine neočekivano je propao. Biserka Vujić prijavila se na redovni natječaj u HEP-ODS-u, no nije uspjela ostvariti potreban rezultat te su odabrani drugi kandidati. Komunikacija koja je uslijedila između Josipe Pleslić i tadašnjeg direktora HEP-ODS-a Nikole Šulentića otkriva visok stupanj arogancije, osjećaja vlasništva nad javnim poduzećem i potpunog ignoriranja pravnih procedura.
Dana 3. prosinca 2018. godine, Pleslić šalje Šulentiću izravnu poruku s fotografijom službenog dopisa koji je njezina sestra dobila iz Sektora za pravne poslove i upravljanje ljudskim resursima HEP ODS-a, obavještavajući ju da nije prošla na natječaju. Pleslić uz fotografiju postavlja lakonski, ali ultimativni upit: “Šta ćemo?”. Šulentićev odgovor demonstrira instinktivni podanički mentalitet i spremnost na hitnu manipulaciju sustavom: “Ide novo. Ovaj tjedan.”.
Međutim, birokratska aparatura HEP-a očito nije reagirala željenom brzinom. Sredinom prosinca Pleslić se opetovano raspituje o detaljima novog natječaja, koeficijentima i potrebnoj dokumentaciji, a 14. prosinca šalje ljutitu poruku navodeći da njezinu sestru “opet zajebavaju”, ističući kako osobno na dnevnoj bazi prati dinamiku objave natječaja u HEP-ODS-u. Šulentić pokušava smiriti situaciju navodeći da je “Šibenik na potezu” te da “sve ide po dogovoru”.
Kulminacija ovog političkog pritiska i demonstracija gole moći događa se 28. prosinca 2018. godine. Frustrirana izostankom trenutnih rezultata, Pleslić šalje Šulentiću izravno prijeteću poruku: “Kako su me zajebali, krvi ću im se napit” i dodaje jasnu ucjenu: “Imam i ja konja za utrku”. Ovi transkripti nadilaze status pukog dokaznog materijala u kaznenom postupku; oni predstavljaju sociološki i kriminološki artefakt koji svjedoči o dubokoj degradaciji institucionalne kulture. Politički moćnici natječajne procese u državnim tvrtkama ne percipiraju kao propisane procedure već kao privatna bojišta, a odbijenicu tretiraju kao osobnu uvredu.
Druga faza: Organizirana falsifikacija natječajnog postupka
Suočen s otvorenim prijetnjama iznimno utjecajne državne tajnice, vrh HEP-ODS-a promptno kapitulira. Dana 30. siječnja 2019. godine, HEP-ODS ciljano raspisuje natječaj za radno mjesto referenta u Odjelu s korisnicima u Elektri Šibenik, s predviđenim zaposlenjem na određeno vrijeme od godinu dana.
Kako bi se izbjegao ponovni “incident” u kojem Biserka Vujić ne bi ostvarila najbolji rezultat uslijed nedostatka kompetencija, primijenjen je izravni koruptivni mehanizam: krađa i distribucija povjerljivih ispitnih materijala. Pet dana prije planiranog pisanog testiranja, direktor HEP-ODS-a Nikola Šulentić fotografira test s pitanjima i šalje ga osobno Josipi Pleslić. Pleslić te kompromitirane materijale prosljeđuje svojoj sestri koja povratno odgovara s odobravanjem: “O.K. Super za pripremiti se i odgovoriti”.
Na službenom testiranju održanom 25. veljače 2019. godine sudjelovalo je ukupno 13 kandidata. Dok je preostalih 12 kandidata testu pristupilo u dobroj vjeri, Biserka Vujić je na temelju ukradenih pitanja ostvarila visok rezultat od 14,5 od maksimalnih 16 bodova. S tim rezultatom našla se među troje najboljih kandidata koji su pozvani na usmeni razgovor.
Završni čin ove manipulacije zbio se 4. ožujka 2019. godine, kada Emil Živković, opunomoćenik za Elektru Šibenik, donosi unaprijed zacrtanu odluku kojom se Biserka Vujić odabire kao “najbolji kandidat”. S njom je samo dva dana kasnije, 6. ožujka 2019., formalno zaključen ugovor o radu. Analiza ovog obrasca ukazuje na složenu tehniku korupcije u kojoj se zadržava čvrst privid legalnosti – provedeno je javno testiranje i izabran je kandidat s najboljim brojem bodova – dok cijeli proces suštinski predstavlja eklatantnu i organiziranu prevaru preostalih građana koji su se javili na natječaj.
Treća faza: Konsolidacija, uloga Saše Dujmića i prelazak na neodređeno
Korupcijski aranžman privremenog zaposlenja zahtijevao je finalizaciju početkom 2020. godine, ususret isteku jednogodišnjeg ugovora Biserke Vujić. Kako bi osigurala dugoročnu egzistenciju svojoj sestri, Josipa Pleslić mijenja fokus i cilja izravno na članove Uprave HEP-a, konkretno na Sašu Dujmića.
U razdoblju od siječnja do ožujka 2020. godine, Pleslić je intenzivno pritiskala Dujmića da se njezinoj sestri pod svaku cijenu osigura prijem u stalni radni odnos (ugovor na neodređeno vrijeme), eksplicitno zanemarujući činjenicu da u tom trenutku u Elektri Šibenik nije bilo otvorenih radnih mjesta niti stvarne poslovne potrebe za zadržavanjem tog kadra. Saša Dujmić ne samo da je popustio pod ovim utjecajem, već je proaktivno preuzeo operativnu ulogu. Prema priznanju i optužnici, Dujmić je osobno pribavio sve interne suglasnosti potrebne za otvaranje radnog mjesta, a zatim je i sam potpisao konačnu suglasnost kojom se Biserka Vujić za stalno zapošljava u šibenskoj Elektri.
Razina perverzne srdačnosti i međusobne klijentelističke ovisnosti u ovom transakcijskom odnosu najbolje se očituje u kasnijoj privatnoj komunikaciji. Nakon što je Vujić 4. ožujka 2020. dobila ugovor na neodređeno, ona šalje poruku Josipi Pleslić: “Uslikala sam potpisani ugovor i poslala Saši. Rekla sam da je premalo reći hvala, da zahvaljujem na svemu što je napravio, da znam tko je što napravio”. U istoj korespondenciji, Saša Dujmić se emotivno zahvaljuje moćnoj državnoj tajnici, nazivajući je svojim “anđelom čuvarom”, što nedvojbeno ukazuje na to da je on za ovu protuzakonitu uslugu očekivao ili već primao političku zaštitu i protuusluge s njezine strane.
Zanimljiv aspekt ove faze je imperativ tajnosti zabilježen u obiteljskim razgovorima. Sestri Biserki strogo je naloženo da nikome u šibenskoj Elektri ne smije govoriti ništa o svom novom statusu na neodređeno vrijeme. Motiv za ovu “omertu” bio je strah da se ostali radnici na određeno, koji taj privilegirani status nisu uspjeli ostvariti usprkos dugogodišnjem radu, ne bi masovno pobunili protiv uprave.
Zataškavanje, ucjene i zlouporaba medijskog prostora
Afera “Sport i glazba” u ovom pod-segmentu otkriva i opasnu dimenziju aktivnog zataškavanja medijskih istraga putem zlouporabe državnih institucija. Kada je iskusni novinar i glavni urednik portala Nacionalno.hr, Dražen Prša, doznao za suspektne okolnosti zapošljavanja sestre Josipe Pleslić, uputio je službeni novinarski upit upravi HEP-a tražeći očitovanje i pojašnjenje procedura.
Umjesto da HEP na upit odgovori transparentno, štiteći zakonitost poslovanja, Saša Dujmić o Pršinom upitu istog trena, mimo svih propisa, alarmira Josipu Pleslić. Pleslić reagira promptno i izrazito agresivno, koristeći svoju poziciju za izravnu ucjenu medija. U periodu između 5. i 16. ožujka 2020. godine, Pleslić kontaktira novinara Pršu i nudi mu nečasnu trgovinu. U zamjenu za neobjavljivanje već pripremljenih istraživačkih članaka o korupciji u Elektri Šibenik, nudi mu da će svojim utjecajem osigurati zaposlenje njegovog sina u ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Otočcu.
Pleslić je operativno otišla toliko daleko da je organizirala i koordinirala fizički sastanak “na kavi” između Dujmića i novinara Prše 9. ožujka 2020. Na tom sastanku Dujmić je, prema vlastitim riječima, objašnjavao “zajedničkom prijatelju” kako se u HEP-u zapošljava “bez obzira na to tko je u kojoj političkoj opciji”, čime su pokušali neutralizirati priču dezinformacijama i ponuđenim mitom. Dražen Prša je navodno pokleknuo pred ovim pritiskom i odustao od objave tekstova. Slučaj zapošljavanja njegova sina u HZZ-u u Otočcu ostao je nedorečen; HZZ je kasnije službeno opovrgnuo da je u toj ispostavi bilo ikakvih novih zapošljavanja još od 2003. godine, ostavljajući istražitelje u sumnji je li tadašnji šef HZZ-a zaista planirao provesti uslugu ili je samo ignorirao pritiske državne tajnice. Zbog sudjelovanja u ovom lancu prikrivanja, novinar Dražen Prša također je završio na optuženičkoj klupi. Znakovito je da se ni on, slično kao glavnooptužena Pleslić, nije pojavio na početku suđenja 13. srpnja 2026., uslijed čega je sudsko vijeće donijelo odluku o njegovom prisilnom policijskom dovođenju na iduće ročište zakazano za rujan.
- Krvava bitka za opstanak: Kako je nenaoružana Hrvatska preživjela najteže ljeto
U mjesecu koji povijest pamti kao kolovoz 1991., goloruka Republika Hrvatska našla se na rubu uništenja, grčevito se braneći od nemilosrdnih napada nadmoćnije vojske. Krajem… Pročitaj više: Krvava bitka za opstanak: Kako je nenaoružana Hrvatska preživjela najteže ljeto - Virus Zapadnog Nila: Šest zaraženih u Hrvatskoj, nadležne službe provode hitne mjere
Virus Zapadnog Nila ponovno je prisutan u Hrvatskoj, sa šest potvrđenih slučajeva krajem kolovoza, što zahtijeva brzu reakciju i pojačanu prevenciju. Hrvatski zavod za javno… Pročitaj više: Virus Zapadnog Nila: Šest zaraženih u Hrvatskoj, nadležne službe provode hitne mjere - Ćipe pita za nestale, Pupovac prijeti tužbama: Kako je traženje istine u Hrvatskoj postalo “govor mržnje”?
Evo mene opet. Neki će prevrnuti očima i reći: ‘Daj više, okrenimo se budućnosti! Pametnije je ulizati se vladajućima, uhvatiti kakav dobar posao i bez… Pročitaj više: Ćipe pita za nestale, Pupovac prijeti tužbama: Kako je traženje istine u Hrvatskoj postalo “govor mržnje”? - Pecanje na Dunavu zamalo završilo tragedijom: Umjesto ribe, naišao na smrtonosnu minu!
Jučer su na području Osječko-baranjske županije zabilježena dva odvojena slučaja u kojima su građani sasvim slučajno otkrili opasna eksplozivna sredstva. Policijska uprava osječko-baranjska ponovno apelira… Pročitaj više: Pecanje na Dunavu zamalo završilo tragedijom: Umjesto ribe, naišao na smrtonosnu minu! - KOS-ova zamka na nebu: Kako je JNA otela 19 tona oružja i umalo ubila Antona Kikaša
Krajem kolovoza 1991. godine, u trenucima kada je Hrvatska bila suočena s brutalnom agresijom i nedostatkom naoružanja za obranu, kanadski poduzetnik Anton Kikaš krenuo je… Pročitaj više: KOS-ova zamka na nebu: Kako je JNA otela 19 tona oružja i umalo ubila Antona Kikaša - Apokalipsa u Maloj Švarči: Kako je kemijska buktinja progutala Gavranović i paralizirala Karlovac
Požar Karlovac guta Malu Švarču. Saznajte kako je vatra iz Nove Chem potpuno uništila Gavranović. U rano jutro, 31. kolovoza 2026. godine, na području gospodarske… Pročitaj više: Apokalipsa u Maloj Švarči: Kako je kemijska buktinja progutala Gavranović i paralizirala Karlovac - „Slobodu smo platili zdravljem, ne tražimo milosrđe”: 25 godina borbe najtežih invalida za ljudsko dostojanstvo
Udruga HRVI u Trakošćanu slavi četvrt stoljeća borbe za dostojanstvo najtežih stradalnika, naglašavajući važnost sustavne podrške i zaštite. U Trakošćanu je danas svečano započeo 23.… Pročitaj više: „Slobodu smo platili zdravljem, ne tražimo milosrđe”: 25 godina borbe najtežih invalida za ljudsko dostojanstvo - Međunarodni dan sjećanja na nestale osobe: Hrvatska traži još 1725 žrtava iz Domovinskog rata
U Vukovaru i diljem Republike Hrvatske, u nedjelju 30. kolovoza 2026. godine, obitelji žrtava, predstavnici državnog vrha i brojni građani svečano su obilježili Međunarodni dan… Pročitaj više: Međunarodni dan sjećanja na nestale osobe: Hrvatska traži još 1725 žrtava iz Domovinskog rata - Od rutinskog poziva do vatrenog pakla: 19 godina od dana kada je Hrvatska zanijemila na Kornatima
Devetnaesta obljetnica podsjeća nas da kornatska tragedija ostaje najteža nesreća hrvatskog vatrogastva. Saznajte detalje o slomu sustava i stradalim herojima. Kornatska tragedija, koja se dogodila… Pročitaj više: Od rutinskog poziva do vatrenog pakla: 19 godina od dana kada je Hrvatska zanijemila na Kornatima - Beogradski arhivi skrivaju istinu: Iz Vukovara poslana oštra poruka o opstrukciji potrage za nestalima
U subotu je u Vukovaru, pod okriljem Odbora za ratne veterane Hrvatskoga sabora i uz nazočnost najviših državnih dužnosnika te predstavnika udruga stradalnika, održana tematska… Pročitaj više: Beogradski arhivi skrivaju istinu: Iz Vukovara poslana oštra poruka o opstrukciji potrage za nestalima
