Danas je u Hrvatskom saboru održana napeta zajednička sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode te Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, posvećena gorućem problemu odlaganja opasnog otpada u Gospiću. Sjednica, sazvana na inicijativu predsjednika Republike Hrvatske, završila je odbijanjem svih predloženih zaključaka, no otvorila je prostor za oštru debatu između vladajućih, oporbe i, što je najvažnije, zabrinutih građana Like.
Burna procedura i odbijeni prijedlozi
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Dušica Radojčić, otvorila je sjednicu na kojoj su prisustvovali ključni predstavnici Vlade, uključujući ministre Branka Bačića, Mariju Vučković, Damira Habijana i Irenu Hrstić. Na dnevnom redu našla su se tri ključna prijedloga predsjednika RH, koji su odlukom većine objedinjeni u jednu točku:
- Prva točka: Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah započeti postupak krajnje sanacije odlagališta opasnog otpada u Gospiću, te kojim se Vlada RH obvezuje osigurati stalni nadzor i kontrolu razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu povezanih s nepropisnim odlaganjem otpada, kako bi se osiguralo zdravlje ljudi i spriječila trajna šteta za ljude i okoliš. Vlada RH dalje se obvezuje izvijestiti Hrvatski sabor u roku od 15 dana od donošenja ovog zaključka o poduzetim mjerama te dobivenim nalazima razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu. Vlada RH dalje se obvezuje podnositi Hrvatskom saboru izvješće na ovu temu svakih 30 dana. Predlagatelj je predsjednik Republike Hrvatske.
- Druga točka: Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 3 dana primiti predstavnike građana i građanskih inicijativa, detaljno ih izvijestiti o stanju i planiranim mjerama te im dati sve druge informacije vezane uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Također, Vlada RH obvezuje se kontinuirano obavještavati javnost o svim relevantnim podacima vezanim uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Predlagatelj je predsjednik Republike Hrvatske.
- Treća točka: Prijedlog zaključka kojim se Državni inspektorat obvezuje odmah započeti nadzor i kontrolu nad svim odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj, za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan otpad ili otpad odlagan na nezakonit način, te se obvezuje podnijeti izvješće Hrvatskom saboru o rezultatima nadzora u roku od tri mjeseca.
Samo objedinjavanje točaka izazvalo je proceduralne iskre. Zastupnik Marin Miletić oštro se usprotivio, naglasivši da su to “odvojene stvari koje trebaju zasebno dobiti svoje vrijeme”, što je dovelo do verbalnog okršaja sa zastupnikom Hrvojem Zekanovićem uz obostrane optužbe za laži i političko licemjerje, zbog čega su obojici izrečene opomene.
Apel građana: “Ovo je ekološka katastrofa i apokalipsa!”
Središnji dio sjednice pripao je predstavnicima građanskih inicijativa iz regije, koji su iznijeli dramatična upozorenja o stanju na terenu. Ante Franić iz Grupe građana za spas Like upozorio je na apsurdnu situaciju u kojoj se, s jedne strane, 60% prostora Like štiti kroz Natura 2000 mrežu, dok se istovremeno izdaju dozvole za deponiranje otpada.
“Ja sam Ante Franić, jedan sam od ljudi koji dolazi iz te inicijative. Sve vas lijepo pozdravljam i zahvaljujem što ste nam dali mogućnost da govorimo. Iskreno ću reći, mi smo očekivali, kao i zadnji put, da će to tako biti i da nećemo imati puno mogućnosti. Dakle, oprostite, samo nisam čuo koliko mi imamo vremena za raspravu? Znači, nema ograničenja?
Što se tiče Ličko-senjske županije, smatramo da je stanje katastrofalno loše. Tko je za to odgovoran? Je li gradonačelnik, je li župan ili je Vlada Republike Hrvatske? Ja u to ne bih ulazio. Znači, svi oni imaju obvezu očitovanja.
Ono što je bitno za reći – evo, da se vežem opet na ministričinu početnu komunikaciju – mi smo surađivali nekih sedam godina kroz Ministarstvo poljoprivrede. Strategija koju smo zagovarali dolje za Liku u proteklih sedam godina bila je da je Lika ekološka destinacija. I to iz dva razloga: 60 % prostora Like zaštićeno je kroz Naturu 2000, parkove prirode i nacionalne parkove. Znači, samom definicijom, Lika je zaštićeno područje.
Što je nama problem? Kako je moguće da se u istom zakonodavnom tijelu – to je možda pitanje za ministra Habijana na koje bi se mogao očitovati – dakle, kako je moguće da u isto vrijeme možemo štititi prostor, ponašati se prema nama i ljudima koji žive na tom prostoru tako da živimo pod posebnim ograničenjima, a onda se u tom istom ministarstvu izdaju suglasnosti na temelju kojih se može deponirati otpad? Pritom ne mislim na nelegalne deponije, jer mi je jasno da su kriminalci iskoristili situaciju – budući da nema stanovništva i da su sela napuštena – da to naprave. Nego da imamo situacije poput ove s tvrtkom (op.a. spominje se slučaj tvrtke Šincek), gdje dođe tvrtka koja legalno dobije pravo na oporabu otpada na prostoru koji je možda najzaštićeniji u EU. E to je ono što je tragedija!
Dakle, ja smatram da danas govorimo pred Saborom, iako ste vi samo saborski Odbor, i predstavljamo našu problematiku. Mi smatramo da je zakonska regulativa potpuno krivo postavljena. Isto tako smatramo, što smo već i govorili, da je problem nastao – i zašto je došlo do ovoga – zato što naši građani nisu shvatili što znači ulazak u Europsku uniju. A očito to nije shvatila ni politika, ako se na takav način ponaša, jer mi smo duboko integrirani u europske integracije.
Natura 2000 nije zafrkancija, kako to ljudi zamišljaju. Znam kako se to radilo u Ličko-senjskoj županiji. U tom trenutku zaštita okoliša nikoga nije interesirala; dali su nekom uredu da nacrta karte i vi sad imate problem. Da vam je odlagalište otpada Rakitovac pod Naturom 2000. Da je cijela industrijska zona u Gospiću pod Naturom 2000. Jesu li naknadno izdavane dozvole ili nisu izdavane, mi opet nemamo komunikaciju tko je izdavao, kada, kome i kakve dokumente. Ali događa se situacija da se tvornica litija pojavi u Gospiću, u zaštićenom području.
Praktično ovaj otpad koji je deponiran… Mislim, ja znam problematiku, bavim se stočarstvom. Nama se praktično svaki mjesec provodi monitoring nad poljoprivrednim zemljištem u tom zaštićenom području. A netko izveze otpad i nitko ga ne vidi! E sad, to možda i nije izravan problem Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša ili Ministarstva pravosuđa, ali mi smatramo da su to gorući problemi. Smatramo da problem nije samo sanacija – to jest hitan postupak – nego se nakon toga mora pristupiti izmjeni zakonske regulative da bi se zaštićena područja stvarno zaštitila.
Drugi problem koji sad imamo je izgradnja vjetroparkova. To je opet zaštićeno područje u kojem se domicilnom stanovništvu ne daje prioritet za upravljanje i korištenje zemljišta na kojem se nalazimo. I sad, tko izdaje, pod kojim uvjetima i kakve suglasnosti? Znam da mi, recimo, imamo problem s Ministarstvom poljoprivrede, gdje lokalni poljoprivrednici ne mogu dobiti zemljište na korištenje za stočarstvo, ali kad se pojave ljudi iz “visokog biznisa” za vjetroelektrane, oni za to isto poljoprivredno zemljište dobiju koncesijsko odobrenje za dugoročnu gradnju na sto godina. I to je stvarni problem Like.
Ako se ovakva politika prema Lici nastavi, postat ćemo u potpunosti svjesni da nas netko od tamo tjera. Tko? Ja ne znam. I to je ono što bismo mi htjeli iskomunicirati. Uglavnom, nismo zadovoljni ni stavom gradonačelnika, a nismo zadovoljni ni stavom župana. Ljudi, mi imamo ozbiljne probleme! Ako naš gradonačelnik (ili župan) dođe kao liječnik pod Hipokratovom zakletvom, i u trenutku kad je ugrožena egzistencija i zdravlje građana kaže da mi nemamo pravo govora niti da se bunimo za svoja prava, smatramo da je to ozbiljan problem i u političkom sustavu, a ne samo u njegovoj izjavi. Preuzima li on odgovornost, pa i onu kaznenu, u slučaju da neki ljudi obole, s obzirom na to da je preuzeo kompletnu odgovornost za komunikaciju i upravljanje gradom?
To su stvarno ozbiljni problemi. I prioritetno jesu politički. Ja sam svjestan toga, ali budimo realni, i ovo ovdje tijelo je političko tijelo. Mi smo došli kao zabrinuti građani razgovarati o tome. Evo, to je ukratko ono što smatramo da se treba reći. “
Mihajlo Podnar iz Grupe građana za spas Like : “Evo, pozdrav od mene koji sam prvi započeo ove prosvjede. Znam da vam to možda nije drago, ali nas to i te kako zabrinjava. I zato imam jedno najvažnije pitanje: koji su planovi Ministarstva za što kraći mogući rok sanacije, što Ministarstvo tu točno poduzima? Gledajte, vi ste ipak odgovorni, da se razumijemo, vi ste ministrica. Je li tako? Molim, Mihajlo Podnar je ovdje. Stoga, to bih volio istaknuti, radi bolje komunikacije – kao što je i kolega Franić rekao – da znamo, jer to je gorući problem.
Samo ću se nadovezati na pitanje ministrici zdravstva, gospođi Hrstić, da nam izlista, hajmo reći, sve moguće posljedice, da ljudi još konkretnije znaju što će se dogoditi ako ovaj otpad ostane. Od ovoga što je trenutno ostalo, koje su posljedice? Imamo ovdje naše prijatelje iz Gacke doline, a također napominjem i prijatelje iz grada Senja, koji doduše nisu ovdje prisutni, ali navodno postoji velika epidemija raka gušterače na tim područjima. Evo, ja vas zaista molim samo za mir, nekako pošto ja vas ne znam…
Evo, još jedna stvar. Da nam samo to kažete, vi ste kao resorna ministrica tu također odgovorni. Ne daj Bože raka, tu ima i viših stvari, ali očito ovdje nismo dovoljno svjesni… Ne mi, nego vi. Da je ova situacija dosta ozbiljna, da je ovo ekološka katastrofa, ovo je apokalipsa! Sve su to teške riječi, znači, tu nema šale. Treba nam u najkraćem mogućem roku taj datum kada će se sanacija dogoditi i da nam kažete moguće posljedice ovoga što je sad već ostalo. To od ministrice očekujem.
A da se nadovežem na ministra pravosuđa; rekli ste da je posljednja mogućnost doživotni zatvor, pa to bi možda bilo bolje rješenje. Dugotrajne posljedice, za kada?”
Zabrinutost za krške vodne sustave iznio je i Krešimir Filipović iz udruge Prijatelji Gacke, naglasivši da podzemne vode ne poznaju administrativne granice.:” Prije svega, hvala na prilici da se pridružimo ovom Odboru, da postavimo neka pitanja i iznesemo svoja mišljenja. S obzirom na kratko vrijeme, ne bih ponavljao već rečeno. Ja sam Krešimir Filipović iz udruge Prijatelji Gacke, da to ne zaboravim napomenuti. Neću ponavljati već iznesena pitanja, nego bih samo dodao još neka.
Naš fokus kao udruge Prijatelji Gacke su Gacka dolina i rijeka Gacka. Većina vas zna da je rijeka Gacka jedan od strateških izvora, odnosno krških sustava s pitkom vodom. Nas ova situacija u Gospiću zabrinjava u kontekstu toga što krški i vodni sustavi ne poznaju administrativne granice. Mogući utjecaji nas jako zabrinjavaju. U tom kontekstu, jedno od pitanja koje imamo jest: hoće li Hrvatske vode – ili Ministarstvo koje bi moglo potaknuti Hrvatske vode – napraviti novu hidrogeološku studiju o potencijalnim utjecajima i povezanosti tog krškog sustava, koji je zapravo jedan jedinstven sustav? Mi ne želimo pametovati, nego želimo upravo suprotno – da se na znanstvenim temeljima umiri javnost koja je trenutno lokalno zabrinuta.
Vezano uz situaciju s vodom, odlična je informacija da je, prema zadnjim nalazima, voda u Otočcu – tu mislim na Tonković vrilo i druga izvorišta – zdravstveno ispravna, i voljeli bismo da tako naravno i ostane. Ono što očekujemo od Ministarstva, a što je ministrica već spomenula, jest učestaliji monitoring na što više mjesta te, najvažnije, transparentna komunikacija odmah po dobivanju rezultata. Mislim da je to jako važno. Godinama se pričalo, a mnogi još uvijek u to vjeruju, da je rijeka Gacka jedna od najčišćih rijeka u Europi. Mi bismo voljeli da tako i ostane.
Jedino dodatno pitanje koje možda još nije spomenuto jest odlagalište otpada koje imamo u Podumu, dakle kraj Otočca. Ono što znamo jest da se i tamo dovozi otpad iz drugih županija. Zanima nas hoće li Državni inspektorat ili neke druge nadležne službe i tamo provesti uzorkovanje otpada i tla te procijeniti moguće rizike? U tom kontekstu postoji zabrinutost lokalnog stanovništva. S obzirom na vrijeme, ne bih dodavao nova pitanja, ali se kao udruga veselimo dodatnim prilikama za nastavak ove rasprave i iznošenje konkretnih prijedloga koje imamo.”
Odgovori Vlade: Izmjene zakona, uvođenje “ekocida” i sigurna voda
Predstavnici izvršne vlasti pokušali su primiriti situaciju navodeći konkretne poteze i rezultate dosadašnjih mjerenja. Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković naglasila je da spornu dozvolu nije izdalo Ministarstvo, već Županija (i to dva puta), te je najavila novi zakon.
“Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom već je bio dva puta u javnom savjetovanju… U tijeku je izrada Plana obnove prirode koji će biti dostavljen Europskoj komisiji u narednim mjesecima,” navela je Vučković, dodavši da se trenutno po drugi put provodi javna nabava za zbrinjavanje najopasnijeg, rasutog dijela otpada.
Ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je drastično postrožavanje kaznene politike kroz uvođenje novog kaznenog djela “osobito teškog kaznenog djela protiv okoliša” (ekocida).
“Naš će prijedlog biti da najmanja kazna bude najmanje 10 godina zatvora, uz mogućnost izricanja i dugotrajnog zatvora, što znači do 40 godina… Predlažemo da takvo kazneno djelo ne zastarijeva,” najavio je Habijan, potvrdivši da je USKOK već pokrenuo istragu protiv 14 fizičkih i 4 pravne osobe.
U pogledu javnog zdravlja, ministrica zdravstva Irena Hrstić kategorički je ustvrdila da trenutno ne postoji opasnost.
“Sva ispitivanja koja su provedena od veljače 2025. pa sve do danas… urednih su nalaza! Voda na području grada Gospića i Ličko-senjske županije je zdravstveno ispravna. Ja to odgovorno tvrdim,” poručila je Hrstić, odbacivši tvrdnje o nadprosječnoj incidenciji malignih oboljenja u Lici, ali i najavila testiranje individualnih bunara te plan za uzorkovanje hrane.
Ministrica Marija Vučković u nastavku je rekla: “Što se tiče sustavnog monitoringa voda i tla, učestalosti, načina objavljivanja rezultata – vjerujem da će kolegica to potvrditi – mi ćemo, kao i uvijek do sada, prihvatiti sve zahtjeve koji se odnose na transparentnost objavljivanja, na potpunu dostupnost, pravodobnost i dodatno informiranje kroz javno dostupne izvore. To što se nas tiče, a vjerujem da govorim i u ime Ministarstva zdravstva, sve ćemo zahtjeve prihvatiti.
Hitna izrada procjene rizika – o tome se neću očitovati, tu više vjerujem kolegici. I ovdje naposljetku, govorimo o šestom zahtjevu. To više nije upit, nego deklaracija. U tom deklaratornom dijelu govori se o prijenosu onečišćenja zbog nepravodobne reakcije. Mislim da se to treba dokumentirati stručno ili znanstveno. Naime, na primjer PFAS – nalaz koji obuhvaća zbroj PFAS spojeva i tvari, rađen je u dopuni vještačenja. Ja sam jučer na sastanku, s obzirom na to da sam vidjela tu tezu u javnom prostoru, pitala stručnjake jesu li oni to možda radili prije vještačenja. Znači, stoji li teza da se to proširilo u posljednjim mjesecima? Ne, ne stoji. Nema za to dokaza! Ali tko misli da je tako, neka pokuša to znanstveno dokazati.”
7 zahtjeva inicijative i konačni epilog
Tijekom sjednice pročitano je i sedam jasnih zahtjeva inicijative Gospić je naš dom, koji ostaju trajni podsjetnik na očekivanja građana:
- Zahtijevamo neodgodivu sanaciju, ex situ uklanjanje i zbrinjavanje opasnog otpada s lokacija na području Gospića, uz transparentno, stručno i znanstveno utemeljeno postupanje te jasno određene rokove, odgovornosti i javno dostupne rezultate svih provedenih mjera.
- Zahtijevamo da se u postupak uključi multidisciplinarni tim neovisnih stručnjaka i znanstvenika s relevantnim znanjima i iskustvom u području zaštite svih sastavnica okoliša. To osobito uključuje stručnjake za zaštitu okoliša, geologe i hidrogeologe, toksikologe i ekotoksikologe, stručnjake za remedijaciju te stručnjake iz svih drugih područja vezanih uz ovu temu.
- Zahtijevamo podatke o stručnjacima koji su uključeni u raspisivanje modela po kojem se traže rješenja po Europi, kao i o lokacijama na koje su upiti poslani, a vezano uz odlagališta opasnog otpada iz talionica, na kojima bi se, prema navodima Ministarstva zaštite okoliša, zakopani otpad iz Gospića mogao zbrinuti.
- Zahtijevamo javnu objavu svih podataka, uključujući datume i mjesta uzorkovanja, rezultate laboratorijskih analiza te nalaze i druga relevantna saznanja prikupljena u postupcima nadležnih institucija, kao i u okviru istražnih radnji povezanih s podnesenom kaznenom prijavom. Zabrinjava činjenica da se navedena lokacija i dalje nesmetano koristi kao komunalno odlagalište otpada, bez mjera kojima bi se isključila mogućnost daljnjeg utjecaja odloženog opasnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi. Podsjećamo da je na ovoj lokaciji u rujnu 2025. godine izbio požar. Lokaciju Rakitovac nužno je uključiti u cjelovitu sanaciju i primijeniti sve druge mjere potrebne za sigurno zbrinjavanje opasnog otpada.
- Zahtijevamo uspostavu dugotrajnog i sustavnog monitoringa tla, podzemnih i površinskih voda te zraka na lokacijama odlagališta i u njihovom neposrednom i širem utjecajnom okruženju. Monitoring mora biti zasnovan na utvrđenim onečišćenjima, identificiranim prijetnjama za okoliš i zdravlje ljudi te svim potencijalnim putevima širenja onečišćujućih tvari. Potrebno je jasno definirati lokacije i dubine uzorkovanja, parametre, učestalost, metodologiju i standarde uzorkovanja i laboratorijskih nalaza, kriterije za procjenu, način javnog objavljivanja rezultata, kao i odgovornost nadležnih tijela za provedbu i nadzor monitoringa. Rezultati monitoringa moraju biti javno dostupni, razumljivi i usporedivi kroz vrijeme.
- Zahtijevamo hitnu izradu neovisne multidisciplinarne procjene rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Dosadašnji tijek postupanja nedvojbeno ukazuje na izostanak konkretnih i dostatnih mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi, što već sada ima za posljedicu prijenos onečišćenja iz tijela otpada u tlo, biljke i podzemne vode, pa čak i izvan područja same lokacije odlagališta. U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska nije pravodobno poduzela sve potrebne i učinkovite mjere radi sprječavanja moguće štete za zdravlje ljudi i okoliš, unatoč činjenici da je postojanje opasnog otpada na području Gospića bilo poznato nadležnim tijelima od travnja 2024. godine, a prema nedavnim javnim izjavama Državnog inspektorata RH čak i od 2023. godine. Predmetna lokacija nalazi se u krškom području koje predstavlja jedno od strateški najvažnijih područja podzemnih voda u Republici Hrvatskoj. Stoga rizik daljnjeg onečišćenja nije potrebno promatrati isključivo u lokalnom kontekstu Gospića, već on potencijalno obuhvaća šire područje Like i Hrvatskog primorja, uključujući područje Otočca, Senja i Karlobaga, te otoke Pag i Rab, koji su hidrogeološki povezani kroz krške vodonosnike karakterizirane izrazitom ranjivošću na onečišćenje.
- Zahtijevamo procesuiranje svih odgovornih osoba.
Unatoč iscrpnoj raspravi i jasnim apelima s terena, sjednica je zaključena glasanjem na kojem prijedlozi zaključaka predsjednika RH nisu dobili potreban broj glasova. Problem opasnog otpada u Gospiću tako ostaje otvorena rana, a građani i dalje iščekuju konkretne poteze, bagere na terenu i obećanu brzu sanaciju.
Koji od iznesenih aspekata ove saborske rasprave – strože kaznene mjere, obećanja o sanaciji ili zaštita podzemnih voda – smatrate najvažnijim za daljnje istraživanje i praćenje?
NAJNOVIJE OBJAVE
- “Zar to tebi treba?” Uspješna odvjetnica i novo lice HSP-a Morisa Mikić otkrila zašto ulazi u političku arenu
Poznata osječka odvjetnica Morisa Mikić, koja je svoj profesionalni put izgradila samostalno i bez stranačkih iskaznica, objavila je video u kojem odgovara na pitanje koje… Pročitaj više: “Zar to tebi treba?” Uspješna odvjetnica i novo lice HSP-a Morisa Mikić otkrila zašto ulazi u političku arenu - EKSKLUZIVNO IZ SABORA: Odbijeni zaključci o opasnom otpadu u Gospiću, Vlada tvrdi da nema ugroze, a građani Like upozoravaju na ekocid
Danas je u Hrvatskom saboru održana napeta zajednička sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode te Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, posvećena gorućem… Pročitaj više: EKSKLUZIVNO IZ SABORA: Odbijeni zaključci o opasnom otpadu u Gospiću, Vlada tvrdi da nema ugroze, a građani Like upozoravaju na ekocid - Buldožerima su pokušali sakriti žrtve: Dan kada je svijet saznao pravu istinu o Ovčari
Istina o Ovčari izašla je na vidjelo u kolovozu 1992. Saznajte kako je hrabro svjedočanstvo branitelja razotkrilo strašan zločin i etničko čišćenje. Svijet je mjesecima… Pročitaj više: Buldožerima su pokušali sakriti žrtve: Dan kada je svijet saznao pravu istinu o Ovčari - Bitka u kojoj se nije povlačio ni metar: Sjećanje na operaciju ‘Lijeskovca 92’ i cijenu posavske slobode
Saznajte kako je Akcija Lijeskovac 92 promijenila tijek rata. Obilježena je 34. obljetnica junačkog pothvata i sjećanja na žrtve posavskih branitelja. GREBNICE/BIH– U srijedu, 19.… Pročitaj više: Bitka u kojoj se nije povlačio ni metar: Sjećanje na operaciju ‘Lijeskovca 92’ i cijenu posavske slobode - Pakao u Baranji: Kako je šačica hrvatskih heroja vlastitim tijelima branila Dardu od oklopnog udara JNA
U kolovozu 1991. godine, dok je Osijek trpio teška razaranja, odvijala se ključna Bitka za Dardu. Malobrojni branitelji svojim su životima štitili civile od agresorske… Pročitaj više: Pakao u Baranji: Kako je šačica hrvatskih heroja vlastitim tijelima branila Dardu od oklopnog udara JNA - Tragedija Osijeka: Smrt vozačice Nezide Tojčić i neuništivi duh grada
Tragedija Osijeka u kolovozu 1991. godine ostavila je neizbrisiv trag u povijesti grada. Smrt vozačice tramvaja Nezide Tojčić postala je bolan podsjetnik na svakodnevna razaranja,… Pročitaj više: Tragedija Osijeka: Smrt vozačice Nezide Tojčić i neuništivi duh grada - Kako je osmanska inženjerija 20. kolovoza 1566. zapečatila sudbinu Sigeta
Opsada Sigeta 1566. godine nije samo priča o neviđenom junaštvu branitelja, već i o presudnom turskom inženjerijskom pothvatu 20. kolovoza koji je izbrisao prirodnu zaštitu… Pročitaj više: Kako je osmanska inženjerija 20. kolovoza 1566. zapečatila sudbinu Sigeta - Zaboravljena lekcija iz 1991.: Zašto je obrana Daruvara ključni trenutak Domovinskog rata koji ne smijemo ignorirati?
Na današnji dan, snažna obrana Daruvara podsjeća nas na ključne trenutke kada su hrvatski policajci i građani oružano stali pred neprijatelja. Saznajte sve o svečanom… Pročitaj više: Zaboravljena lekcija iz 1991.: Zašto je obrana Daruvara ključni trenutak Domovinskog rata koji ne smijemo ignorirati? - Umjetnost ili čisti vandalizam? Kako je grb Tigrova postao žrtva lažnog pacifizma
Pod krinkom pacifizma i moderne umjetnosti, legendarni grb Tigrova postao je meta neshvatljivog performansa na zidu bivše vojarne u Sinju, ostavljajući braniteljsku populaciju i širu… Pročitaj više: Umjetnost ili čisti vandalizam? Kako je grb Tigrova postao žrtva lažnog pacifizma - Ekološka bomba u Gospiću: 552 dana šutnje, 35.000 tona otrova i trag koji vodi do vrha!
Opasni otpad u Gospiću postao je središte nezapamćenog političkog i ekološkog skandala koji je kulminirao izvanrednom sjednicom Hrvatskog sabora, dok zabrinuti građani, ekološke inicijative i… Pročitaj više: Ekološka bomba u Gospiću: 552 dana šutnje, 35.000 tona otrova i trag koji vodi do vrha!
