Na današnji dan, snažna obrana Daruvara podsjeća nas na ključne trenutke kada su hrvatski policajci i građani oružano stali pred neprijatelja. Saznajte sve o svečanom obilježavanju 35. obljetnice herojske borbe.
Državna izaslanstva, preživjeli sudionici, braniteljske udruge i brojni građani svečano su obilježili 35. obljetnicu herojske obrane grada i lokalne Policijske postaje u samom središtu Daruvara, u srijedu, 19. kolovoza 2026. godine, kako bi trajno odali počast žrtvama koordiniranog oružanog napada pobunjenih srpskih snaga i očuvali sjećanje na očuvanje ustavnopravnog poretka, a sve to kroz pomno strukturiran komemorativni protokol koji je uključivao polaganje vijenaca, dostojanstvenu Kolonu sjećanja te prigodna obraćanja najviših državnih dužnosnika.
Ovaj datum odavno je prestao biti isključivo lokalnog komemorativnog karaktera; on je danas duboko i neraskidivo utkan u nacionalni kalendar sjećanja. Zahvaljujući odlukama nadležnih tijela, 19. kolovoza s ponosom se obilježava kao Dan hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara, ali i kao službeni Spomen dan Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske.
Krvava uvertira: Od ruralnih zasjeda do urbanog terorizma
Prvi ozbiljni oružani udari na hrvatske redarstvene snage na daruvarskom i širem bjelovarskom području nisu se dogodili spontano. Bili su to pomno isplanirani napadi koji su uslijedili gotovo mjesec dana prije općeg, frontalnog udara na grad, što neosporno ukazuje na pažljivo dizajniranu eskalaciju nasilja. Uvertira u ratni pakao započela je 19. srpnja 1991. godine, kada je u mjestu Purnica, unutar općine Sirač, iz zlokobne zasjede pobunjenih srpskih paravojnih postrojbi izvršen brutalan napad na pripadnike Specijalne jedinice policije “Omege”. Hrvatski specijalci tada su se nalazili na redovnoj izviđačkoj zadaći, a u tom su stravičnom napadu svoje živote izgubili Željko Cindrić i Ivica Filković, postavši tako jednim od prvih nevinih žrtava na ovom krvavom bojištu.
Nedugo nakon tog događaja, preciznije 20. srpnja 1991. godine, terorističko djelovanje zlokobno se prelijeva iz ruralnih šumskih područja izravno na gradske ulice. U samom središtu Daruvara, u Ulici Petra Svačića, tijekom redovne policijske ophodnje u kasnim večernjim satima, mučki su i kukavički, hicima s leđa, ubijena tri mlada policijska službenika Policijske postaje Daruvar: Miroslav Polak, Ivan Rončević i Robert Žili. Hrabri Polak i Žili preminuli su na samom mjestu ovog gnusnog zločina, dok je teško ranjeni Rončević uspio nadljudskim naporima doći do obližnjeg parka, gdje je naposljetku podlegao teškim ozljedama. Ovi tragični događaji nedvojbeno su indicirali jasnu strategiju urbanog terorizma pobunjenika. Njihov primarni cilj bio je širenje nezaustavljive panike među nedužnim civilnim stanovništvom i pokušaj potpunog obezglavljivanja lokalnih snaga sigurnosti, neposredno prije nego što uslijedi planirani frontalni oružani napad.
Noć koja je ispisala povijest: Otvorena agresija 18. i 19. kolovoza
Središnji, dramatični događaj koji u povijesnom i pravnom smislu definira početak otvorenog Domovinskog rata u Daruvaru, odvio se pod okriljem noći s 18. na 19. kolovoza 1991. godine. Pobunjene srpske snage tada su pokrenule masovni, orkestrirani i razorni oružani napad na samu zgradu Policijske postaje Daruvar i uže središte grada. U tom kritičnom, prijelomnom povijesnom trenutku, malobrojni i slabo naoružani pripadnici redovnog sastava policije na svoja su leđa preuzeli ulogu vojske u nastajanju. Uz iznimne, gotovo nadljudske napore i briljantnu taktičku snalažljivost, ovi su hrabri ljudi uspjeli konsolidirati svoje prorijeđene redove, odbiti nemilosrdni napad i zadržati kontrolu nad zgradom postaje. Zgrada policije u tom je kaosu predstavljala jedini preostali operativni simbol državnog suvereniteta i ustavnopravnog poretka mlade Republike Hrvatske u gradu.
Obrana grada bila je, nažalost, obilježena i teškim, nenadoknadivim stradavanjima. Tijekom tih iznimno kaotičnih i presudnih sati oružanog sukoba, neprijateljske su snage nasilno odvele trojicu hrvatskih policijskih službenika: Marijana Petrovečkog, Darka Petrovickog i Damira Rambouseka. Prema svim dostupnim obavještajnim i historiografskim saznanjima, oteti hrvatski policajci su te stravične noći prisilno odvedeni prema okupiranom selu Bijela, a nedugo potom proslijeđeni u zloglasni, nehumani logor Bučje. Unatoč brojnim istragama i višedesetljetnim naporima nadležnih državnih tijela, njihova tragična sudbina do današnjeg dana, punih 35 godina nakon mučne otmice, ostaje potpuno nepoznata, te se ovi heroji i dalje službeno vode u evidenciji kao nestale osobe.
Zajedništvo koje je slomilo propagandu: Hrvatsko-češki savez
Odgovor lokalnog, domoljubnog stanovništva na ovaj brutalan udar bio je trenutačan, nevjerojatno odlučan i od apsolutno presudne važnosti za daljnji tijek ratnih operacija u zapadnoj Slavoniji. Upravo tog 19. kolovoza, suočeni s neposrednom opasnošću od okupacije i razaranja vlastitih domova, prvi su se lokalni dragovoljci masovno odazvali i ponosno pristupili u pričuvni sastav Policijske postaje Daruvar.
Ono što obranu Daruvara čini jedinstvenim sociološkim i vojnim fenomenom jest njezina specifična etnička kompozicija. Grad Daruvar i njegova slikovita okolica povijesno su i kulturno središte češke nacionalne manjine. Kada su uslijedili teški topnički i minobacački napadi, lokalni građani češke nacionalnosti masovno su se i bez zadrške uključili u oružanu obranu. Povijesni podaci svjedoče da su u pričuvnom sastavu lokalne policije sudjelovali s izvanrednih 75 posto.
S druge strane bojišnice, neprijatelj je provodio prljavi psihološki rat. Putem radio-stanica iz četničkog uporišta Bijela, odašiljane su monstruozne prijetnje. Izvori bilježe zastrašujuće izjave pobunjenika koji su javno prijetili da će “Hrvate zakopati u zemlju do ramena i tanjuračama prijeći preko glava, a od Čeha napraviti robove koji će za njih besplatno raditi”. Također, agresori su poručivali da će, ukoliko se oružje ne preda, “ujahati na bijelom konju u centar grada, gdje će na ražnju peći dvoje ustaša”.
Ovakav čvrsti savez Hrvata i Čeha u potpunosti je dekonstruirao velikosrpski propagandni narativ o takozvanom “etničkom građanskom ratu”. Radilo se o inkluzivnoj, građanskoj obrani demokratskih institucija protiv čiste agresije, stvarajući neprobojan bedem koji neprijatelj nikada nije uspio slomiti.
Visoka cijena slobode i ponos nacije
Statistika stradavanja neumoljivo svjedoči o intenzitetu borbi. Ukupno je tijekom rata poginulo 767 pripadnika MUP-a, dok se 21 vodi kao nestao. U PU bjelovarsko-bilogorskoj poginulo je 38 pripadnika, a samo Policijska postaja Daruvar broji 13 poginulih u razdoblju od srpnja 1991. do siječnja 1992. godine, uz još osam poginulih policajaca iz drugih postaja koji su život ostavili braneći ovaj grad.
U znak dubokog poštovanja prema toj neizmjernoj žrtvi, cijela Policijska postaja Daruvar odlikovana je visokim odličjem Reda Nikole Šubića Zrinskog za junački čin, koje je prije deset godina dodijelila tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Današnji, strogo strukturirani komemorativni protokol započeo je okupljanjem ispred same zgrade MUP-a, na povijesnoj lokaciji napada. Uslijedila je impresivna Kolona sjećanja koja je uz počasne pucnje iz topa Gradske straže Požega, zvuke crkvenih zvona i dostojanstvene izvedbe Limene glazbe Češke besede Ljudevit Selo prošla gradom do Parka grofa Jankovića. Tamo su, nakon intoniranja himne i minute šutnje, održani prigodni govori, dok je policijski kapelan Damir Vrabec predvodio emotivnu molitvu.
Vijence su položili i svijeće zapalili; potpredsjednik Vlade RH, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, Saborski zastupnik Miro Totgergeli , izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, načelnik PU bjelovarsko-bilogorske, ratni zapovjednik ATJ Lučko Jakob Bukvić, izaslanik ministra unutarnjih poslova, brigadir Damir Hercigonja, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane, gradonačelnik Grada Daruvara Damir Lneniček, načelnik Policijske postaje Daruvar Dalibor Čajsa, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Daruvara ’91 Ivo Gjaić, mnogi suborci i obitelji, prijatelji te izaslanici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.
Strateške poruke i pogled u budućnost
Govori su bili snažno moralno i političko sidro. Predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Daruvara ’91, Ivo Gjaić, precizno je podsjetio na brojčane razmjere stradanja, istaknuvši kako su konkretni životi ugrađeni u temelje slobode.
Središnje obraćanje održao je potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je nedvosmisleno poručio: “Valja ponoviti činjenicu da je hrvatska policija prva oružana formacija koja je primila neprijateljski udar u obrani suvereniteta svoje domovine.” Ministar je obiteljima nestalih pružio čvrsto jamstvo: “Pronalaženje svih nestalih u Domovinskom ratu i dalje ostaje prioritet hrvatske vlade.”
Kao kruna državne brige i prepoznatog povijesnog duga, istaknuta je završna faza izgradnje monumentalnog Veteranskog centra u Daruvaru. Ovaj kapitalni projekt vrijedan 14 milijuna eura, površine 10.000 četvornih metara s 200 ležajeva, bit će najveći u Hrvatskoj. Njime država prelazi iz reaktivne skrbi u modernu, proaktivnu rehabilitaciju, osiguravajući pritom i demografsku i ekonomsku revitalizaciju bjelovarsko-bilogorskog kraja.
Komemoracija u Daruvaru tako ostaje živi institucionalni podsjetnik na snagu, otpornost i trajno savezništvo onih koji su, u najmračnijim trenucima, odabrali braniti svjetlo slobode.
NAJNOVIJE OBJAVE
- EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!”
Politički sukob oko deponija u Hrvatskoj. Saznajte kako je ilegalni otpad posvađao Sandru Benčić i Natašu Tramišak . Pitanje gospodarenja otpadom preraslo je u otvoreni… Pročitaj više: EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!” - Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje
Vlada mijenja pravila izvršavanja državnog proračuna za 2026. godinu, povećava dopušteni opseg zaduživanja lokalnih i regionalnih jedinica s pet na šest posto te mijenja planove… Pročitaj više: Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje - Na današnji dan 1991. godine okupirano je mjesto Tompojevci
Pad Tompojevaca 1991. godine donio je stradanje civila i branitelja. Pročitajte priču o herojskoj obrani, masovnom progonu i žrtvama srijemskoga sela. Pad i okupacija srijemskoga… Pročitaj više: Na današnji dan 1991. godine okupirano je mjesto Tompojevci - Osijek kreće u drugu fazu velikog geotermalnog projekta: Grijat će se bolnica, škole i vrtići
Geotermalna energija u Osijeku ulazi u drugu fazu: potpisana su bespovratna sredstva za novu bušotinu kojom će se grijati bolnica, škole i osječka kućanstva. ZAGREB… Pročitaj više: Osijek kreće u drugu fazu velikog geotermalnog projekta: Grijat će se bolnica, škole i vrtići - U Malom Lošinju započeo jubilarni 30. SŠNIDOR: Više od tisuću hrvatskih ratnih vojnih invalida na sportskim borilištima
Započeo je jubilarni 30. SŠNIDOR u Malom Lošinju. Više od 1000 natjecatelja iz 22 ekipe bori se u devet disciplina uz podršku ministra Tome Medveda.… Pročitaj više: U Malom Lošinju započeo jubilarni 30. SŠNIDOR: Više od tisuću hrvatskih ratnih vojnih invalida na sportskim borilištima - LICE HRABROSTI: Miroslav Blašković – mučeništvo vukovarskog policajca i tihi krik majke koja ne gubi nadu
U sklopu svog ciklusa „Lice hrabrosti“, u kojem svakodnevno oživljava uspomenu na istinske heroje i žrtve obrane Vukovara, novinarka, književnica i vukovarska braniteljica Tanja Belobrajdić… Pročitaj više: LICE HRABROSTI: Miroslav Blašković – mučeništvo vukovarskog policajca i tihi krik majke koja ne gubi nadu - VELIKA AKCIJA USKOK-A I POLICIJE: Uhićenja diljem Hrvatske zbog teških zločina protiv okoliša
U tijeku su uhićenja USKOK-a u Zagrebu, Čakovcu, Senju i Karlovcu. Istragom je obuhvaćeno više osoba zbog teških kaznenih djela protiv okoliša. U tijeku je… Pročitaj više: VELIKA AKCIJA USKOK-A I POLICIJE: Uhićenja diljem Hrvatske zbog teških zločina protiv okoliša - Zid šutnje srušen u kinu Urania: Kad domovina stane ispred krvnih zrnaca
Emotivna projekcija filma »Braća po oružju« u Osijeku donosi priču o Srbima koji su branili Hrvatsku kad je bilo najteže. U osječkoj kinodvorani, pred publikom… Pročitaj više: Zid šutnje srušen u kinu Urania: Kad domovina stane ispred krvnih zrnaca - Tragedija Mikluševaca: Zločin koji ne smijemo zaboraviti
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve. Kultura sjećanja, njegovanje… Pročitaj više: Tragedija Mikluševaca: Zločin koji ne smijemo zaboraviti - Sanja Bježančević poručuje : „kapljica koja je prelila čašu“ – Vlada mora otići s vlasti
Otpad iz Gospića i njegov dovoz u Našice izazvali su novu političku buru. Sanja Bježančević traži odgovornost Vlade Andreja Plenkovića. Slučaj dovoza otpada iz Gospića… Pročitaj više: Sanja Bježančević poručuje : „kapljica koja je prelila čašu“ – Vlada mora otići s vlasti
IZBOR UREDNIKA