Otpad u Gospiću

Ekološka bomba u Gospiću: 552 dana šutnje, 35.000 tona otrova i trag koji vodi do vrha!

Nove obavijesti Politika Vijesti

Opasni otpad u Gospiću postao je središte nezapamćenog političkog i ekološkog skandala koji je kulminirao izvanrednom sjednicom Hrvatskog sabora, dok zabrinuti građani, ekološke inicijative i ujedinjena oporba traže hitne odgovore, utvrđivanje odgovornosti i trenutnu sanaciju terena od nadležnih državnih institucija.

Saborska oporba, predvođena predstavnicima SDP-a i Mosta, te zabrinute građanske inicijative, danas su u Zagrebu, uoči izvanredne sjednice Hrvatskog sabora, ponovo su najoštrije osudili krizu oko ilegalnog odlaganja opasnog materijala, zatraživši hitnu sanaciju i pokretanje opsežne istrage. Skandalozni opasni otpad u Gospiću mjesecima leži netaknut, zbog čega su politički akteri javnim prozivkama usmjerenima prema Vladi Republike Hrvatske, Državnom inspektoratu i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) odlučili stati na kraj institucijskoj šutnji, upozoravajući kako su zbog tromosti sustava izravno ugroženi zdravlje, pitka voda i egzistencija lokalnog stanovništva.

Politička i društvena bura oko ekološke katastrofe u srcu Like dosegnula je svoj vrhunac. Dok se u saborskim klupama pripremaju žestoke rasprave na izvanrednom zasjedanju sazvanom na izravni zahtjev predsjednika Republike Hrvatske, pred zgradama institucija i pred novinarskim mikrofonima odvijala se prava drama. Oporbeni zastupnici s nevjericom i ogorčenjem secirali su kronologiju događaja koja je dovela do toga da tisuće tona opasnog materijala mjesecima prijete građanima Gospića, bez ikakvog konkretnog pomaka na terenu.

Zmajlović: “Danas neću iznositi ocjene, danas ću čitati zakon”

Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu, SDP-ov Mihael Zmajlović, u svom je obraćanju javnosti i novinarima oštro kritizirao dosadašnje (ne)postupanje državnog aparata, stavljajući u fokus najranjivije – same građane koji su ostavljeni na milost i nemilost ekološkoj bombi. Zmajlović je upozorio kako se u javnom prostoru posljednjih dana namjerno stvara buka kako bi se zamaglila osnovna, porazna istina.

“Evo, sutra se održava sjednica Hrvatskog sabora, izvanredna sjednica na zahtjev predsjednika Republike Hrvatske, i to zbog opasnog otpada u Gospiću. Prije svega, želim maknuti iz ove priče sve ono što je posljednjih dana zamaglilo jednu jako važnu činjenicu, a ta činjenica je da je otpad u Gospiću još uvijek na istom mjestu,” istaknuo je Zmajlović na samom početku, ocrtavajući tragičnu stvarnost s kojom se suočavaju Ličani.

Opisujući svakodnevicu ljudi u neposrednoj blizini odlagališta, Zmajlović je naglasio emotivnu i egzistencijalnu težinu situacije. “U Gospiću žive obitelji koje ne znaju smiju li djetetu dati vodu iz vlastitog bunara ili iz vodovoda. Ljudi koji su ugradili cijeli život u svoje kuće ne znaju vrijede li im one išta više,” kazao je, podsjetivši na nemili događaj od ponedjeljka kada je građanima uskraćeno pravo govora na sjednici nadležnog Odbora.

Umjesto političkog prepucavanja, Zmajlović je najavio birokratsku i pravnu ofenzivu, javno postavljajući osam ključnih pitanja na koja, kako tvrdi, ministarstvo i Vlada moraju imati jasne dokumente. “Pitat ću tko je ovlašteni procjenitelj koji je procijenio štetu, kojeg je datuma angažiran i gdje je njegov ispunjeni obrazac sukladno Uredbi o odgovornosti za štete u okolišu. Pitat ću koji je rok Ministarstvo odredilo za izradu sanacijskog programa i koji ga ovlaštenik izrađuje,” nabrajao je Zmajlović, inzistirajući na transparentnosti i uključivanju građana u proces sanacije.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da nakon 552 dana, odnosno punih 18 mjeseci, država još uvijek raspravlja o modelima javne nabave. “To izgleda toliko nestvarno – kao da vam kuća gori, imate situaciju gdje morate odmah početi gasiti požar, a mi ovdje pričamo o izboru modela javne nabave,” slikovito je opisao apsurdnost situacije, otvoreno pitajući štiti li se nekoga u ovom procesu s obzirom na to da je netko na ovom kriminalu uzeo ozbiljan novac. Zmajlović je direktno prozvao i Državni inspektorat, optužujući sustav za korumpiranost i poroznost propisa koji su Hrvatsku pretvorili u europsku oazu za ovakav tip kriminala.

Troskot: Trag vodi do Hrvatske gospodarske komore

Da priča o otpadu ima i dublju, institucionalnu pozadinu, uvjereni su saborski zastupnici Mosta, Zvonimir Troskot i Marin Miletić, koji su svoju konferenciju za novinare simbolično održali ispred sjedišta Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Njihove optužbe idu u smjeru organiziranog umrežavanja privatnih interesa i državnih institucija.

Trag cijelog otpadnog biznisa i slučaja Gospić nalazi se pod krovom još jedne državne institucije, a to je Hrvatska gospodarska komora,” izjavio je Troskot. Posebno je apostrofirao Udruženje za sekundarne sirovine, skupljanje i za preradu pri HGK-u, iznijevši šokantne tvrdnje kako su vodstvo i članovi tog udruženja zapravo kompanije koje se nalaze “na uskočkom protokolu“, izdvojivši pritom tvrtke Cezar i Kemis Thermoclean.

Mostovci su zatražili hitnu istragu kako bi se utvrdilo jesu li privatni lobiji preko HGK-a krojili Zakon o gospodarenju otpadom iz 2021. godine, kojim je liberaliziran prekogranični promet otpadom. “Danas umjesto povećane reciklaže imamo nova divlja odlagališta i opasni otpad na lokacijama u Gospiću, Benkovcu i drugim dijelovima Hrvatske,” upozorio je Troskot.

Njegov je stav jasan – istraga se ne smije zaustaviti na “sitnim ribama”, odnosno neposrednim izvršiteljima i vozačima kamiona. Potrebno je, tvrdi Troskot, pročešljati i digitalnu infrastrukturu HGK-a, takozvanu Burzu otpada. Postavio je otvoreno pitanje postoje li zabilježene transakcije preko kojih su kompanije povezane s Josipom Šincekom, glavnim osumnjičenikom za deponiranje enormnih 35.000 tona otpada, poslovale sa sumnjivim talijanskim tvrtkama poput Stena, Zoffilli i drugih.

Miletić oštro po Vladi: “Andrej Plenković je ‘capo di tutti capi'”

Njegov stranački kolega Marin Miletić otišao je korak dalje, uputivši teške optužbe izravno na račun premijera Andreja Plenkovića i vrh državne vlasti. Prisjetio se kako se Most od samog početka protivio usvajanju spornog Zakona o gospodarenju otpadom, predviđajući upravo ovakav crni scenarij uvoza otrova u zemlju.

Svaka država u Europi, nažalost, ima svoju mafiju, a u Hrvatskoj mafija ima državu. I zato cijelo vrijeme govorim, Andrej Plenković je ‘capo di tutti capi’. Plenković je imenovao Mikulića, glavnog državnog inspektora koji je sudjelovao u organiziranju i dopuštao trovanje Hrvatske,” ustvrdio je Miletić u oštrom istupu.

Miletić je javno pozvao Državno odvjetništvo (DORH) da preispita sve financijske aranžmane, obuhvaćajući i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR), te ulogu aktualne ministrice Marije Vučković koja je u to vrijeme bila članica Nadzornog odbora. Najavio je daljnje raskrinkavanje afere, poručivši Vladi: “Spremamo nove informacije s kojima ćemo izaći u hrvatsku javnost i ne postoji sapun na ovome svijetu kojim se Andrej Plenković može oprati od ove izdaje.

Poseban naglasak Miletić je stavio na ljudski aspekt, apelirajući da se predstavnicima građanskih inicijativa s područja Like i Gospića omogući izlaganje pred nadležnim saborskim Odborom. Objasnio je kako ti ljudi mjesecima upozoravaju na pogubne posljedice za zdravlje i okoliš te da je demokratski minimum omogućiti im neposredno sudjelovanje, s obzirom na to da na samoj plenarnoj sjednici nemaju pravo glasa. “Kada raspravljamo o pitanju koje se izravno tiče njihova zdravlja, sigurnosti, vode, tla i budućnosti kraja u kojem žive, najmanje što možemo učiniti jest omogućiti njihovim predstavnicima da pred nadležnim Odborom kažu što misle,” poručio je Miletić.

Ekspresni odgovor Hrvatske gospodarske komore

Nakon teških prozivki od strane Mostovih zastupnika, Hrvatska gospodarska komora nije dugo čekala s odgovorom. U opširnom priopćenju pokušali su demistificirati ulogu svojih strukovnih udruženja te odbaciti optužbe o pogodovanju.

Strukovna udruženja su oblik strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK radi unaprjeđivanja rada i poslovanja tvrtki koje obavljaju određenu djelatnost,” pojasnili su iz HGK, naglašavajući da članovi i predsjednici udruženja nisu djelatnici Komore niti primaju naknadu za svoj rad. Ističu kako udruženja nemaju pravnu osobnost te da struka sama bira svoje predstavnike.

Odbacujući insinuacije o sudjelovanju u nečasnim radnjama, iz Komore navode kako su aktivno pokušavali pomoći u rješavanju krize. “S ciljem bržeg rješavanja situacije u Gospiću i pronalaska adekvatnog ponuđača, HGK je zahtjev Fonda za iskaz interesa za zbrinjavanje otpada poslao i na sve članice europskog udruženja komora Eurochambres,” tvrde u priopćenju, dodajući da su višekratno tražili bolju kontrolu obrade u sortirnicama.

Kada je riječ o famoznoj Burzi otpada, iz HGK objašnjavaju da je ona ustrojena temeljem Vladinog Plana gospodarenja otpadom te da funkcionira isključivo kao neobvezni “specijalizirani oglasnik“. “Za sadržaj objavljenih oglasa odgovorni su poslovni subjekti koji su ih objavili. Na Burzi otpada nisu evidentirani oglasi tvrtki koje su povezane s Josipom Šincekom,” rezolutno su zaključili iz Komore, demantirajući tako izravne sumnje koje je iznio Zvonimir Troskot.

Dok institucije pišu priopćenja, a političari pripremaju replike za nadolazeću sjednicu Sabora, otpad u Gospiću – mračni spomenik administrativne sporosti i potencijalne korupcije – i dalje stoji na istom mjestu. Hoće li izvanredna sjednica napokon pokrenuti bagere i donijeti olakšanje stanovnicima Like, ili će se sve završiti na još jednoj rundi političkih okršaja, ostaje za vidjeti u danima koji slijede. Jedno je sigurno: povjerenje građana u sustav odavno je sanirano – ispod tisuća tona smeća.


NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori