Umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo u podcastu Radio Mrežnice upozorava javnost da je pitka voda najvažniji geostrateški resurs današnjice te detaljno objašnjava zašto se Hrvatska hitno mora proglasiti ekološkim dobrom kako bi se obranila od rasprodaje.
Umirovljeni admiral Hrvatske vojske, istaknuti vojni strateg, geopolitičar i publicist Davor Domazet-Lošo, gostujući nedavno u podcastu Radio Mrežnice, javnosti je izložio zapanjujuću viziju hrvatske budućnosti, pojasnivši pritom ključnu ulogu zaštite naših prirodnih resursa. Kroz detaljnu geostratešku analizu, admiral je upozorio na opasnosti rasprodaje nacionalnog blaga te je objasnio zašto je hitno proglašenje Hrvatske ekološkim dobrom jedini mehanizam obrane od globalističkih posezanja za hrvatskom pitkom vodom. Kroz prizmu nacionalne sigurnosti, Lošo detaljno opisuje kako se upravo u kontroli vodnih resursa krije ključ hrvatskog biološkog i državnog opstanka u 21. stoljeću.
Hrvatska, prema stručnim analizama iznesenima u ovom razgovoru, leži na jednom od najvrjednijih prirodnih blaga današnjice, o kojem se u javnom diskursu nedovoljno govori. Ono što se često shvaća zdravo za gotovo, zapravo je temelj naše nacionalne sigurnosti.
“Najveći bazen pitke vode u Europi nalazi se na dubini od 50 do 250 metara, a proteže se od Gorskog kotara i Like, preko cijele južne Dalmacije, Lašvanske doline pa sve do Dubrovnika, odnosno rijeke Omble,” naglasio je Lošo, ukazujući na neizmjerne podzemne kapacitete. Upravo je rijeka Ombla, kako objašnjava ovaj vojni strateg, fenomen svjetskih razmjera – radi se o najkraćoj rijeci na svijetu koja bilježi nevjerojatno velik protok vode u jedinici vremena.
Govoreći o Ombli, admiral se prisjetio i ne tako davnih, dramatičnih društvenih previranja kada su se građani Dubrovnika i okolice organizirano ustali u obranu planine Srđ od masovne izgradnje takozvanih golf-igrališta. Iako se taj građanski otpor javnosti često prezentirao isključivo kao ekološki bunt protiv betonizacije, Lošo upozorava da se u pozadini krila puno opasnija igra. Takvi bi megaprojekti enormno trošili vodu, a krajnji cilj bila je, u biti, izravna kontrola nad rijekom Omblom i njezinim neprocjenjivim vodnim resursima.
Geostrateška prednost: Hrvatska u toplom pojasu
Kada se sagleda šira geopolitička i europska slika, Hrvatska se nalazi na nevjerojatno visokom, trećem mjestu po zalihama pitke vode. Zanimljivo je istaknuti da se pritom govori isključivo o teritoriju Republike Hrvatske, iako je susjedna Bosna i Hercegovina dio istog, velikog vodnog bazena koji seže sve do Lašvanske doline. Ispred naše domovine po vodnom bogatstvu nalaze se tek dvije sjeverne države, Island i Norveška, uz iznimku Rusije, koja se zbog svoje goleme euroazijske prostranosti logično promatra u znatno drugačijem, kontinentalnom kontekstu.
Međutim, admiral Lošo ukazuje na jednu presudnu klimatsku i geostratešku prednost kojom naša zemlja dominira nad spomenutim europskim sjeverom: “Ogromna je razlika između Islanda, Norveške i Hrvatske. Island i Norveška nalaze se u hladnom pojasu, dok se Hrvatska nalazi u toplom pojasu. Uz to imamo sunce, kao neiscrpan izvor energije i života.” Ova dobitna kombinacija – obilje pitke vode upareno s iznimno povoljnom klimom – čini Hrvatsku jedinstvenim draguljem, ne samo u europskim, već i u globalnim razmjerima.
Ono što nas dodatno izdvaja jesu naše granice, koje Lošo izrazito slikovito naziva “plavim granicama“. Unatoč tome što Hrvatska u geopolitičkom smislu nije klasična otočna država poput Velike Britanije, Irske ili mediteranske Malte, naš je državni teritorij potpuno okružen i premrežen golemim vodenim tokovima.
“Mura, Drava, Dunav, Sava, Una, a zatim i Jadran te četiri dalmatinske rijeke ljepotice – ne znaš koja je od koje ljepša,” nabraja Lošo s neskrivenim ponosom. To golemo bogatstvo izravno je povezano i s našim zaštićenim područjima. Hrvatska se može pohvaliti s osam nacionalnih parkova, a admiral smatra da bi i postojeće parkove prirode trebalo prekategorizirati u nacionalne parkove. Znakovito je da su gotovo svi naši parkovi neraskidivo vezani uz vodu, s Plitvičkim jezerima kao najpoznatijim svjetskim primjerom. Jedino zaštićeno područje u kojem voda nije u prvom planu jest Risnjak, no čak je i on smješten u regiji koja obiluje oborinama i vlagom.
Domoljublje, pjesma i Velebit kao europski fenomen
Uz vodu, neizostavan element hrvatskog nacionalnog identiteta su i naše planine, a prvenstveno Velebit. Admiral iznosi fascinantan biološki podatak o kojem se rijetko uči u školama: upravo se na Velebitu nalazi najveća količina endemskih vrsta po četvornom metru u cijeloj Europi. Štoviše, Velebit je u svjetskim razmjerima svrstan među pet najljepših planina.
Povezujući ekologiju s nacionalnim bićem, poviješću i domoljubljem, admiral je podsjetio na olovna vremena kada se zbog pjevanja domoljubne pjesme “Vila Velebita” završavalo u zatvorima. Povukao je paralelu s današnjicom, primijetivši kako se slični napadi i pokušaji zabrana danas događaju i s nekim novijim domoljubnim pjesmama, poput “Bojne Čavoglave“. Zanimljivo je, ističe Lošo, da se i ta legendarna pjesma iz Domovinskog rata ponovno tematski veže uz vodu – uz izvor rijeke Čikole, male, ali predivne rječice koja teče Petrovim poljem.
S obzirom na sve te geografske, biološke i povijesne činjenice, Davor Domazet-Lošo izlazi s jasnim i nedvosmislenim prijedlogom koji je detaljno razradio u svojoj najnovijoj knjizi – strategiji napisanoj kao vizija države do sredine 21. stoljeća. Njegov je zaključak kristalno jasan: jedino Hrvatska, od svih europskih zemalja, ima apsolutno sve preduvjete da se i službeno proglasi ekološkim dobrom.
U ozbiljnoj geopolitici, nacionalni interesi dijele se na četiri razine: interese održivog opstanka, vitalne (životne) interese, važne interese i periferne interese. U admiralovoj doktrini, proglašenje Hrvatske ekološkim dobrom, zajedno s hitnim rješavanjem demografske katastrofe, spada u prvu i najvišu kategoriju – pitanje čistog održivog opstanka nacije.
Država provodila tajna mjerenja izvora ispod kuća građana
Proglašenje države ekološkim dobrom u praksi bi značilo pretvaranje Hrvatske u golemi, zaštićeni nacionalni park. To nije nikakva utopijska zelena floskula, već jedini pravni štit koji bi donio trajnu zabranu privatizacije izvora pitke vode u nadolazećim globalističkim vremenima. “Proglašenje ekološkim dobrom važno je jer tada više neće biti privatizacije. Ne može se dogoditi da ti prodaješ izvore pitke vode,” upozorava Lošo, podsjećajući na greške iz prošlosti s privatizacijom tvrtki poput Jamnice.
Koliko je opasnost od tihe okupacije naših resursa stvarna, Lošo je ilustrirao šokantnim informacijama s terena. Prisjetio se događaja od prije tri godine kada su, u potpunoj medijskoj tišini, nepoznati akteri dolazili bušiti i mjeriti podzemne zalihe vode na području ratom stradale Banovine i Moslavine.
“Donijeli su mi tada certifikat s potpisom hrvatske Vlade, pitajući me što ja to prigovaram. Taj im certifikat omogućuje da dođu u bilo koju kuću, na bilo čiju zemlju u Banovini i Moslavini,” otkriva Lošo. Objasnio je kako su ti ljudi mjerili ogromne količine vode koje se nalaze duboko ispod zemlje, a domaći čovjek ih sa svog ognjišta nije mogao otjerati jer je iza tog “istraživanja” formalno stajala država. Ovaj mučan primjer zorno dokazuje kako se tajni planovi i mapiranja resursa pomno pripremaju godinama unaprijed, te kako su globalni igrači odavno bacili oko na hrvatsko bogatstvo, dok mi sami o tome ne vodimo gotovo nikakvu brigu.
Zaključak admirala Loše izrazito je dramatičan i ne ostavlja mjesta ravnodušnosti. U nadolazećem vremenu globalnih klimatskih i gospodarskih kriza, voda postaje daleko vrjednija od nafte. “Voda znači život, a budući ratovi vodit će se upravo za nju,” rezolutan je Lošo. Kao dokaz ovoj tezi, povukao je paralelu s državom Izrael, napomenuvši kako su od svog osnutka 1948. godine vodili nekoliko teških ratova, pri čemu su sukobi, poput onoga za Golansku visoravan, u svojoj suštini bili vođeni isključivo zbog apsolutne kontrole nad vodom.
Vode je u svijetu svakim danom sve manje, resursi se suše, a globalni pritisci rastu. Ako Hrvatska hitno ne prepozna svoje ključne nacionalne interese, ako ne zaštiti svoje “plave granice” i goleme podzemne bazene proglašenjem ekološkog dobra, u bliskoj bi budućnosti mogla postati žrtva u nemilosrdnim globalnim preslagivanjima moći. Zaštita vode danas, upozorava admiral, jedina je garancija hrvatskog suvereniteta sutra.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Ustavni sud Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio otvoriti sjednice za medije te usvojio novi Pravilnik o tonskom snimanju radi veće transparentnosti… Pročitaj više: Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije! - Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Počelo je zimsko održavanje cesta u OBŽ. Cesting je spremio 68 vozila i 6.300 tona soli, a policija podsjeća na obveznu… Pročitaj više: Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni! - Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Braniteljska udruga biciklista „VBR“ Virovitičko-podravske… Pročitaj više: Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“ - Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Saborski zastupnici Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i Tomislav Josić održali su u Vukovaru konferenciju za novinare ispred Doma hrvatskih branitelja na… Pročitaj više: Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta - Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991.
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Bitka za Vukovar kroz autentična svjedočanstva heroja s Trpinjske ceste, Sajmišta i Mitnice. Pročitajte potresne priče vukovarskih branitelja iz 1991. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991. - Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Obrana Splita 15. studenoga 1991. godine predstavlja ključni trenutak Domovinskog rata kada su hrabri branitelji s Kašjuna porazili JRM. U povijesti… Pročitaj više: Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru - Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Vlasnik DIV Grupe i splitskog Brodosplita, Tomislav Debeljak, u iskrenom je i emotivnom intervjuu u podcastu Dnevnik Nove TV s voditeljicom… Pročitaj više: Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak - Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Hrvatska stranka prava održala je sjednicu. Usvojeni su važni planovi, a stranka nastavlja s jačanjem organizacije. U Zagrebu je u subotu,… Pročitaj više: Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini - ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2026., u povijesnom prostoru rodne kuće nobelovca Lavoslava Ružičke održana je… Pročitaj više: ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja - Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/11/2026Operacija Uran 1991 bila je prva velika napadna akcija HV-a i MUP-a kod Petrinje 14. studenoga 1991. Donosimo detaljan tijek bitke… Pročitaj više: Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu


