Umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo u podcastu Radio Mrežnice upozorava javnost da je pitka voda najvažniji geostrateški resurs današnjice te detaljno objašnjava zašto se Hrvatska hitno mora proglasiti ekološkim dobrom kako bi se obranila od rasprodaje.
Umirovljeni admiral Hrvatske vojske, istaknuti vojni strateg, geopolitičar i publicist Davor Domazet-Lošo, gostujući nedavno u podcastu Radio Mrežnice, javnosti je izložio zapanjujuću viziju hrvatske budućnosti, pojasnivši pritom ključnu ulogu zaštite naših prirodnih resursa. Kroz detaljnu geostratešku analizu, admiral je upozorio na opasnosti rasprodaje nacionalnog blaga te je objasnio zašto je hitno proglašenje Hrvatske ekološkim dobrom jedini mehanizam obrane od globalističkih posezanja za hrvatskom pitkom vodom. Kroz prizmu nacionalne sigurnosti, Lošo detaljno opisuje kako se upravo u kontroli vodnih resursa krije ključ hrvatskog biološkog i državnog opstanka u 21. stoljeću.
Hrvatska, prema stručnim analizama iznesenima u ovom razgovoru, leži na jednom od najvrjednijih prirodnih blaga današnjice, o kojem se u javnom diskursu nedovoljno govori. Ono što se često shvaća zdravo za gotovo, zapravo je temelj naše nacionalne sigurnosti.
“Najveći bazen pitke vode u Europi nalazi se na dubini od 50 do 250 metara, a proteže se od Gorskog kotara i Like, preko cijele južne Dalmacije, Lašvanske doline pa sve do Dubrovnika, odnosno rijeke Omble,” naglasio je Lošo, ukazujući na neizmjerne podzemne kapacitete. Upravo je rijeka Ombla, kako objašnjava ovaj vojni strateg, fenomen svjetskih razmjera – radi se o najkraćoj rijeci na svijetu koja bilježi nevjerojatno velik protok vode u jedinici vremena.
Govoreći o Ombli, admiral se prisjetio i ne tako davnih, dramatičnih društvenih previranja kada su se građani Dubrovnika i okolice organizirano ustali u obranu planine Srđ od masovne izgradnje takozvanih golf-igrališta. Iako se taj građanski otpor javnosti često prezentirao isključivo kao ekološki bunt protiv betonizacije, Lošo upozorava da se u pozadini krila puno opasnija igra. Takvi bi megaprojekti enormno trošili vodu, a krajnji cilj bila je, u biti, izravna kontrola nad rijekom Omblom i njezinim neprocjenjivim vodnim resursima.
Geostrateška prednost: Hrvatska u toplom pojasu
Kada se sagleda šira geopolitička i europska slika, Hrvatska se nalazi na nevjerojatno visokom, trećem mjestu po zalihama pitke vode. Zanimljivo je istaknuti da se pritom govori isključivo o teritoriju Republike Hrvatske, iako je susjedna Bosna i Hercegovina dio istog, velikog vodnog bazena koji seže sve do Lašvanske doline. Ispred naše domovine po vodnom bogatstvu nalaze se tek dvije sjeverne države, Island i Norveška, uz iznimku Rusije, koja se zbog svoje goleme euroazijske prostranosti logično promatra u znatno drugačijem, kontinentalnom kontekstu.
Međutim, admiral Lošo ukazuje na jednu presudnu klimatsku i geostratešku prednost kojom naša zemlja dominira nad spomenutim europskim sjeverom: “Ogromna je razlika između Islanda, Norveške i Hrvatske. Island i Norveška nalaze se u hladnom pojasu, dok se Hrvatska nalazi u toplom pojasu. Uz to imamo sunce, kao neiscrpan izvor energije i života.” Ova dobitna kombinacija – obilje pitke vode upareno s iznimno povoljnom klimom – čini Hrvatsku jedinstvenim draguljem, ne samo u europskim, već i u globalnim razmjerima.
Ono što nas dodatno izdvaja jesu naše granice, koje Lošo izrazito slikovito naziva “plavim granicama“. Unatoč tome što Hrvatska u geopolitičkom smislu nije klasična otočna država poput Velike Britanije, Irske ili mediteranske Malte, naš je državni teritorij potpuno okružen i premrežen golemim vodenim tokovima.
“Mura, Drava, Dunav, Sava, Una, a zatim i Jadran te četiri dalmatinske rijeke ljepotice – ne znaš koja je od koje ljepša,” nabraja Lošo s neskrivenim ponosom. To golemo bogatstvo izravno je povezano i s našim zaštićenim područjima. Hrvatska se može pohvaliti s osam nacionalnih parkova, a admiral smatra da bi i postojeće parkove prirode trebalo prekategorizirati u nacionalne parkove. Znakovito je da su gotovo svi naši parkovi neraskidivo vezani uz vodu, s Plitvičkim jezerima kao najpoznatijim svjetskim primjerom. Jedino zaštićeno područje u kojem voda nije u prvom planu jest Risnjak, no čak je i on smješten u regiji koja obiluje oborinama i vlagom.
Domoljublje, pjesma i Velebit kao europski fenomen
Uz vodu, neizostavan element hrvatskog nacionalnog identiteta su i naše planine, a prvenstveno Velebit. Admiral iznosi fascinantan biološki podatak o kojem se rijetko uči u školama: upravo se na Velebitu nalazi najveća količina endemskih vrsta po četvornom metru u cijeloj Europi. Štoviše, Velebit je u svjetskim razmjerima svrstan među pet najljepših planina.
Povezujući ekologiju s nacionalnim bićem, poviješću i domoljubljem, admiral je podsjetio na olovna vremena kada se zbog pjevanja domoljubne pjesme “Vila Velebita” završavalo u zatvorima. Povukao je paralelu s današnjicom, primijetivši kako se slični napadi i pokušaji zabrana danas događaju i s nekim novijim domoljubnim pjesmama, poput “Bojne Čavoglave“. Zanimljivo je, ističe Lošo, da se i ta legendarna pjesma iz Domovinskog rata ponovno tematski veže uz vodu – uz izvor rijeke Čikole, male, ali predivne rječice koja teče Petrovim poljem.
S obzirom na sve te geografske, biološke i povijesne činjenice, Davor Domazet-Lošo izlazi s jasnim i nedvosmislenim prijedlogom koji je detaljno razradio u svojoj najnovijoj knjizi – strategiji napisanoj kao vizija države do sredine 21. stoljeća. Njegov je zaključak kristalno jasan: jedino Hrvatska, od svih europskih zemalja, ima apsolutno sve preduvjete da se i službeno proglasi ekološkim dobrom.
U ozbiljnoj geopolitici, nacionalni interesi dijele se na četiri razine: interese održivog opstanka, vitalne (životne) interese, važne interese i periferne interese. U admiralovoj doktrini, proglašenje Hrvatske ekološkim dobrom, zajedno s hitnim rješavanjem demografske katastrofe, spada u prvu i najvišu kategoriju – pitanje čistog održivog opstanka nacije.
Država provodila tajna mjerenja izvora ispod kuća građana
Proglašenje države ekološkim dobrom u praksi bi značilo pretvaranje Hrvatske u golemi, zaštićeni nacionalni park. To nije nikakva utopijska zelena floskula, već jedini pravni štit koji bi donio trajnu zabranu privatizacije izvora pitke vode u nadolazećim globalističkim vremenima. “Proglašenje ekološkim dobrom važno je jer tada više neće biti privatizacije. Ne može se dogoditi da ti prodaješ izvore pitke vode,” upozorava Lošo, podsjećajući na greške iz prošlosti s privatizacijom tvrtki poput Jamnice.
Koliko je opasnost od tihe okupacije naših resursa stvarna, Lošo je ilustrirao šokantnim informacijama s terena. Prisjetio se događaja od prije tri godine kada su, u potpunoj medijskoj tišini, nepoznati akteri dolazili bušiti i mjeriti podzemne zalihe vode na području ratom stradale Banovine i Moslavine.
“Donijeli su mi tada certifikat s potpisom hrvatske Vlade, pitajući me što ja to prigovaram. Taj im certifikat omogućuje da dođu u bilo koju kuću, na bilo čiju zemlju u Banovini i Moslavini,” otkriva Lošo. Objasnio je kako su ti ljudi mjerili ogromne količine vode koje se nalaze duboko ispod zemlje, a domaći čovjek ih sa svog ognjišta nije mogao otjerati jer je iza tog “istraživanja” formalno stajala država. Ovaj mučan primjer zorno dokazuje kako se tajni planovi i mapiranja resursa pomno pripremaju godinama unaprijed, te kako su globalni igrači odavno bacili oko na hrvatsko bogatstvo, dok mi sami o tome ne vodimo gotovo nikakvu brigu.
Zaključak admirala Loše izrazito je dramatičan i ne ostavlja mjesta ravnodušnosti. U nadolazećem vremenu globalnih klimatskih i gospodarskih kriza, voda postaje daleko vrjednija od nafte. “Voda znači život, a budući ratovi vodit će se upravo za nju,” rezolutan je Lošo. Kao dokaz ovoj tezi, povukao je paralelu s državom Izrael, napomenuvši kako su od svog osnutka 1948. godine vodili nekoliko teških ratova, pri čemu su sukobi, poput onoga za Golansku visoravan, u svojoj suštini bili vođeni isključivo zbog apsolutne kontrole nad vodom.
Vode je u svijetu svakim danom sve manje, resursi se suše, a globalni pritisci rastu. Ako Hrvatska hitno ne prepozna svoje ključne nacionalne interese, ako ne zaštiti svoje “plave granice” i goleme podzemne bazene proglašenjem ekološkog dobra, u bliskoj bi budućnosti mogla postati žrtva u nemilosrdnim globalnim preslagivanjima moći. Zaštita vode danas, upozorava admiral, jedina je garancija hrvatskog suvereniteta sutra.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Krvlju obranjena kota iznad Vrbovskog: Spomen-obilježje Mirkovica kao vječni podsjetnik na žrtvu hrvatskih policajaca
Svečano je otkriveno Spomen-obilježje Mirkovica kod Vrbovskog u čast poginulim policajcima Zlatku Petrušiću, Alenu Krizmaniću i Marijanu Vučiću. Vjetar koji briše planinskim vrhovima Gorskog kotara… Pročitaj više: Krvlju obranjena kota iznad Vrbovskog: Spomen-obilježje Mirkovica kao vječni podsjetnik na žrtvu hrvatskih policajaca - Nova policijska vozila stižu na hrvatske ceste: Kako će 522 moderne Škode promijeniti svakodnevicu ljudi u plavom i tko dobiva najviše?
Nova policijska vozila stigla su u postaje diljem Hrvatske. Doznajte kako su raspoređene 522 moderne Škode Octavia i kakvu naprednu opremu skrivaju u kabini. Kada… Pročitaj više: Nova policijska vozila stižu na hrvatske ceste: Kako će 522 moderne Škode promijeniti svakodnevicu ljudi u plavom i tko dobiva najviše? - Krvavi listopad u Ceriću: Dan kada je presječen „Kukuruzni put“, a slavonska ravnica natopljena krvlju heroja i mučenika
Pad Cerića 2. listopada 1991. presjekao je Kukuruzni put prema Vukovaru. Donosimo potresnu priču o herojskoj obrani, stradanju civila i Crvenoj kući. Svaki put kada… Pročitaj više: Krvavi listopad u Ceriću: Dan kada je presječen „Kukuruzni put“, a slavonska ravnica natopljena krvlju heroja i mučenika - Sokol živi vječno: U Vinkovcima svečano obilježena 34. obljetnica ustroja legendarne 5. gardijske brigade „Sokolovi“
Legendarna 5. gardijska brigada Sokolovi svečano je u Vinkovcima obilježila 34. obljetnicu svog ustroja. Uz duboku emociju, ponos i molitvu, obitelji poginulih, suborci i visoki… Pročitaj više: Sokol živi vječno: U Vinkovcima svečano obilježena 34. obljetnica ustroja legendarne 5. gardijske brigade „Sokolovi“ - Vojno čudo 1. listopada 1991.: Dan kada je JNA napala Dubrovnik i doživjela šok u Čepikućama
Opći napad na Dubrovnik i njegovo zaleđe, koji je započeo u zoru 1. listopada 1991. godine, ostaje zabilježen kao jedan od najdramatičnijih i najvažnijih prijelomnih… Pročitaj više: Vojno čudo 1. listopada 1991.: Dan kada je JNA napala Dubrovnik i doživjela šok u Čepikućama - Banski dvori prelomili: Više od 5,6 milijuna eura za novi početak – Hrvatska vojska vraća se u Beli Manastir!
Vojarna u Belom Manastiru ulazi u ključnu operativnu etapu svoje temeljite obnove i modernizacije nakon što je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 1. listopada… Pročitaj više: Banski dvori prelomili: Više od 5,6 milijuna eura za novi početak – Hrvatska vojska vraća se u Beli Manastir! - PETROVCI: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“
Okupacija Petrovaca 1991. ostavila je duboke rane. Donosimo izvještaj s 35. obljetnice, kronologiju Plavog podruma i potragu za nestalima. Koraci su nam danas spori, teški… Pročitaj više: PETROVCI: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“ - Đeletovci: 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema
Đeletovci su danas, 35 godina nakon krvave jeseni 1991. godine, ponovno bili mjesto gdje se bol miješa s neizmjernim ponosom, a tišina srijemske ravnice govori… Pročitaj više: Đeletovci: 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema - Pad Marinaca: Bitka koja je zapečatila sudbinu Vukovara
Pad Marinaca 1. listopada 1991. godine bio je jedan od najkritičnijih trenutaka u obrani istočne Slavonije i prijelomnica bitke za Vukovar. Ovim strateškim prodorom JNA… Pročitaj više: Pad Marinaca: Bitka koja je zapečatila sudbinu Vukovara - Prognali su 849 mještana, minirali crkvu i ukrali crno zlato: Neispričana kronika o pet godina terora i herojskoj žrtvi za spas Đeletovaca
Okupacija Đeletovaca od 1991. do 1996. otkriva istinu o herojskoj obrani, progonu Hrvata, krađi nafte i bazi zloglasnih Škorpiona pod kontrolom Beograda. Okupacija Đeletovaca od… Pročitaj više: Prognali su 849 mještana, minirali crkvu i ukrali crno zlato: Neispričana kronika o pet godina terora i herojskoj žrtvi za spas Đeletovaca