Danas je u ranim jutarnjim satima uhićen Dario Šimić, proslavljeni bivši nogometni reprezentativac, u sklopu opsežne USKOK-ove antikorupcijske akcije. Pod sumnjom na teške malverzacije i ilegalno ishođenje dozvola za privatni kamp na Murteru, uz Šimića su slobode lišeni i bivša županijska službenica Neda Livljanić te istaknuti lokalni političar Marin Mikšić.
Dana 14. srpnja 2026. godine, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), u bliskoj koordinaciji s Ravnateljstvom policije, realizirao je opsežnu antikorupcijsku akciju na području grada Zagreba i Šibensko-kninske županije. Ova operacija rezultirala je uhićenjem troje istaknutih aktera iz različitih sfera hrvatskog javnog života, čime je ponovno aktualiziran duboko ukorijenjen problem klijentelizma, institucionalne korupcije i netransparentnog upravljanja javnim prostorom na jadranskoj obali. Središnja figura ove pravosudne istrage je Dario Šimić, proslavljeni bivši hrvatski nogometni reprezentativac, dugogodišnji sportski dužnosnik i poduzetnik. Njega se tereti za ilegalno ishođenje rješenja za rad privatnog kampa u Tisnom na otoku Murteru, pri čemu se sumnja da je svjesno zaobilazio urbanističke i prostorno-planske regulative.
Uz prvoosumnjičenog Šimića, slobode je lišena Neda Livljanić, bivša voditeljica Odjela za turizam pri Službi za gospodarstvo i imovinskopravne poslove Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije, osoba koja je već od ranije poznata pravosudnim tijelima zbog serije identičnih malverzacija s turističkim zemljištima. Treći osumnjičenik, čija uloga osvjetljava spregu politike i kapitala na lokalnoj razini, jest Marin Mikšić, istaknuti vodički poduzetnik, sportski djelatnik te potpredsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS), za kojeg se osnovano sumnja da je operativno djelovao kao glavni posrednik i takozvani “fixer” između Šimića i lokalne administracije.
Sama akcija uhićenja provedena je u ranim jutarnjim satima 14. srpnja 2026. godine, simultano na više lokacija koje uključuju zagrebačko područje te teritorij Šibensko-kninske županije, prvenstveno grad Vodice i okolicu. Dario Šimić uhićen je u svom prebivalištu u Zagrebu, nakon čega je, u pratnji policijskih službenika i s lisicama na rukama, prepraćen u središte USKOK-a u Vlaškoj ulici radi provođenja prvog formalnog ispitivanja u svojstvu osumnjičenika.
Prema javnim potvrdama Šimićevih branitelja, odvjetnika Nikole Mandića i Ivana Stanića, nad njihovim su klijentom opsežne pretrage poslovnih i privatnih prostora obavljene znatno ranije, točnije u svibnju 2026. godine. Nadalje, obrana je potvrdila da je Šimić već dva puta prethodno bio pozivan na obavijesne razgovore i ispitivanja na istu temu prije samog dana formalnog uhićenja. Ova praksa ukazuje na metodološki oprez USKOK-a; istražitelji su evidentno prvo prikupili kritičnu masu materijalnih dokaza, digitalnih tragova i potencijalnih iskaza svjedoka, te su mjeru lišavanja slobode aktivirali tek kada su procijenili da su procesni preduvjeti za to neosporni i kada je postalo nužno spriječiti daljnju koluziju među osumnjičenicima.
Pravna kvalifikacija i razmatranje istražnog zatvora
Nakon što se provedu prva ispitivanja u prostorijama tužiteljstva, nadležni tužitelji USKOK-a suočavaju se s odlukom o podnošenju prijedloga sucu istrage Županijskog suda za određivanje mjere istražnog zatvora. Iako u trenutku inicijalnih izvještaja USKOK nije izdao detaljno službeno priopćenje o točnim člancima Kaznenog zakona, priroda inkriminiranih radnji sugerira složeni splet koruptivnih kaznenih djela. Očekuje se teret za zlouporabu položaja i ovlasti (u slučaju javne službenice), poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti (u slučaju investitora) te protuzakonito posredovanje ili trgovinu utjecajem (u slučaju posrednika).
Prijedlog za određivanje istražnog zatvora u ovakvim predmetima najčešće se temelji na dvije ključne zakonske osnove. Prva je opasnost od utjecaja na svjedoke, vještake ili supočinitelje, poznata kao koluzijska opasnost. S obzirom na to da se koruptivna mreža u ovom slučaju oslanja na interakciju između investitora, posrednika, lokalnih dužnosnika i podređenih referenata u uredu državne uprave, tužiteljstvo ima snažan interes spriječiti osumnjičenike da naknadno usklađuju svoje iskaze ili vrše pritisak na osobe koje su tehnički provodile izdavanje sporne dokumentacije. Druga osnova jest opasnost od ponavljanja kaznenog djela (iteracijska opasnost). Iako je prvookrivljena Neda Livljanić trenutno u statusu umirovljenice, te de facto više ne posjeduje službene ovlasti koje bi mogla zlouporabiti, iteracijska opasnost može se argumentirati za druge sudionike, posebice ako su i dalje aktivni u srodnim poslovnim ili političkim poduhvatima koji uključuju ishođenje javnih dozvola.
Istražni napori USKOK-a fokusirani su na specifičan turistički objekt smješten u općini Tisno, na otoku Murteru, preciznije lociran na adresi Put Jazine 330. Za razliku od masovnih turističkih resorta, ovdje je riječ o relativno manjem privatnom, obiteljskom kampu projektiranom s namjenom komercijalne eksploatacije. Objekt raspolaže s maksimalnim kapacitetom od 10 smještajnih parcela, koje su predviđene za boravak približno 30 gostiju u jednom trenutku. Geografska pozicioniranost kampa iznimno je atraktivna; smješten je u mirnom priobalnom pojasu blizu samog ulaza na otok Murter, tik do mora te na udaljenosti od približno dva i pol kilometra od urbanog centra Tisnog. Njegova neposredna blizina poznatom, znatno većem autokampu Jazine, koji je u većinskom javnom odnosno općinskom vlasništvu, dodatno podiže komercijalni potencijal lokacije.
Mehanika birokratske manipulacije i zlouporabe prostornih planova
Središnji pravni problem ovog slučaja nije sama namjera obavljanja turističke djelatnosti, već radikalno kršenje urbanističkih preduvjeta. Temeljni preduvjet za legalno poslovanje svakog kampa u Republici Hrvatskoj jest usklađenost s prostornim planovima jedinice lokalne samouprave te posjedovanje adekvatne građevinske namjene. Prema dostupnim saznanjima proizašlim iz istrage, značajan dio parcela na kojima je Šimić planirao, projektirao i u konačnici realizirao postavljanje kamperske infrastrukture nalazio se striktno izvan granica građevinske zone. To u praksi znači da navedeno zemljište nije posjedovalo zakonom propisanu građevinsku niti ugostiteljsko-turističku namjenu, što svaku komercijalnu gradnju ili postavljanje infrastrukturnih objekata na tom prostoru čini nezakonitim.
Unatoč postojanju ove nepremostive pravne barijere, tijekom administrativnog razdoblja od 2020. do 2021. godine, Šimiću su izdana rješenja o ispunjavanju takozvanih minimalnih tehničkih uvjeta (MTU) za pružanje ugostiteljskih usluga. Dozvole su izdane u specifičnoj podkategoriji “kampa u domaćinstvu”. Istraga duboko sumnjiči Nedu Livljanić da je, djelujući s pozicije moći unutar nadležnog Ureda državne uprave, svjesno i namjerno ignorirala relevantnu prostorno-plansku dokumentaciju Općine Tisno. Sumnja se da je ishodila i potpisala ključne dozvole za rad bez provođenja obveznog terenskog očevida, ili pak uz sastavljanje i prilaganje potpuno falsificiranih zapisnika s terena koji su lažno sugerirali da su zakonski uvjeti ispunjeni.
Ono što ovom slučaju daje dodatnu dimenziju pravne kompleksnosti jest podatak, za sada plasiran iz neslužbenih istražnih izvora, koji navodi kako Neda Livljanić u ovom konkretnom predmetu možda uopće nije primila izravno novčano mito od strane investitora. Umjesto klasične koruptivne transakcije “novac za uslugu”, sugerira se da su rješenja donošena uslijed intenzivnog “urgiranja”, odnosno posredovanja treće strane. Ova teza otvara širok prostor za sociološku i pravnu analizu fenomena trgovine utjecajem. U tranzicijskim društvima i visoko centraliziranim lokalnim administracijama, protuzakonite usluge i ustupci često se ne plaćaju gotovinom, već se baziraju na razmjeni društvenog kapitala, dugova, političkih pritisaka ili osobnih poznanstava. U takvom ekosustavu, lokalni moćnik s odgovarajućim poznanstvima predstavlja najvrjedniju valutu za svakog investitora koji se susretne s nepremostivim birokratskim ili zakonskim preprekama.
Murterski arhipelag kao paradigma urbanističke anarhije
Slučaj Daria Šimića i njegovog spornog kampa na adresi Put Jazine ne može se i ne smije promatrati kao izolirani incident u prostornom vakuumu. Šire geografsko područje općine Tisno i otoka Murtera već je dulje vrijeme poprište teških urbanističkih devijacija. Samo susjedno područje, odnosno veliki kamp Jazine, mjesecima je bilo predmetom medijskih i institucionalnih istraga zbog nalaza Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH). Državni je inspektorat, nakon obavljenih terenskih nadzora, izdao rigorozna rješenja o nužnom uklanjanju i rušenju brojnih mobilnih kućica postavljenih od strane podzakupaca, proglasivši ih potpuno ilegalnima, što je u konačnici dovelo i općinsku tvrtku koja upravlja kampom na sam rub stečaja uslijed pravne i financijske neizvjesnosti.
Otok Murter i njegova okolica time su postali paradigmatski primjer urbanističkog kaosa, hiperkomercijalizacije obale i “divljeg” kamping turizma u Dalmaciji. U tom specifičnom okruženju, Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, a posebice njegov Odjel za turizam, godinama je funkcionirao ne kao brana nezakonitostima, već kao ključni generator i legitimizator tog istog kaosa, provodeći masovnu legalizaciju nezakonitih poduzetničkih pothvata kroz mrežu fiktivnih procedura, krivotvorenih papira i zlouporabe administrativnih ovlasti.
Dario Šimić: Od simbola nacionalnog ponosa do USKOK-ovog osumnjičenika
Dario Šimić, rođen 12. studenoga 1975. godine u Zagrebu, u hrvatskoj je javnosti prije svega etabliran kao jedan od najvažnijih i najuspješnijih hrvatskih sportaša svoje generacije. Njegov sportski pedigre je impresivan; kao neizostavni obrambeni igrač i stoper legendarne “brončane” reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. godine, te kao prvi hrvatski nogometaš koji je ostvario impresivnu brojku od 100 službenih nastupa za nacionalnu vrstu, Šimić je godinama uživao praktički neupitan ugled i status nacionalnog heroja. Njegova klupska karijera bila je jednako blistava. Započevši put u zagrebačkom Dinamu, nastavio ga je u europskim gigantima poput Intera, AC Milana (s kojim je dosegao vrhunac klupskog nogometa osvojivši dvije Lige prvaka 2003. i 2007. godine, uz brojne druge trofeje) te francuskog Monaca. Ovakva karijera osigurala mu je ne samo globalnu prepoznatljivost, već i iznimno velik financijski kapital.
Nakon što je 2010. godine službeno objesio kopačke o klin, Šimić je pokazao visoku razinu poslovne inteligencije i agilnosti te se prometnuo u serijskog poduzetnika. Njegova poslovna tranzicija bila je strukturirana u nekoliko paralelnih pravaca, čime je nastojao osigurati i oploditi stečeni kapital:
Industrija distribucije pića i ugostiteljstvo
Još 2002. godine, tijekom aktivne igračke karijere u Italiji, inicirao je osnivanje tvrtke Živa voda d.o.o. i lansiranje brenda flaširane vode Aquaviva. Ovaj poslovni pothvat, koji su u početnim fazama operativno vodili i strukturirali njegova majka Matija te brat Josip Šimić, pokazao se iznimno lukrativnim. Prema vlastitim tvrdnjama, obitelj je u jednom trenutku ovladala s oko 70 posto cjelokupnog hrvatskog tržišta distribucije aparata za vodu u uredskim i privatnim prostorima. No, poslovne ambicije nisu stale na vodi. U strateškoj suradnji s riječkim poduzetnikom i stručnjakom za kavu Nikolom Žigantom iz Matulja, Šimić je pokrenuo i stvorio brend Vivas Caffe. Medijski najavljivan kao ambiciozan pokušaj stvaranja “hrvatskog Starbucksa”, ovaj je projekt rezultirao otvaranjem više od 15 popularnih Vivas barova diljem države, uz impresivnu distribucijsku mrežu koja je opskrbljivala oko 400 nezavisnih ugostitelja.
Sektor poslovanja nekretninama i turizam
Razumijevajući sigurnost ulaganja u nekretnine, Šimić je kontinuirano širio svoje interese. Osnivao je ili preuzimao udjele u nizu poslovnih subjekata registriranih za upravljanje nekretninama (kao što su tvrtke F&D RE Zagreb d.o.o. i 3D Real Estates No. 1), dok se putem tvrtki poput APT-servis d.o.o. i Dulcedo pokušao etablirati u hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima. Upravo taj ekstenzivni prelazak u turistički sektor, obilježen kupnjom zemljišta i pokušajima monetizacije istog putem kamping turizma, u konačnici ga je i doveo do inkriminirajućih poteza u općini Tisno na otoku Murteru. Također je vrijedno napomenuti kako je Šimić godinama bio aktivan i utjecajan sudionik unutar Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu (Hureka), obnašajući visoke funkcije dopredsjednika i osobe ovlaštene za zastupanje.
Povremeni izleti u bankarstvo i sportski menadžment
Osim navedenog, Šimić je imao kratkotrajne, iako ne uvijek uspješne, investicijske epizode u financijskom sektoru (npr. član Nadzornog odbora Karlovačke banke). Uz to, pokušao se trajno zadržati u strukturama profesionalnog nogometa. Djelovao je kao konzultant u talijanskom Palermu (u praktičnoj ulozi sportskog direktora kod kontroverznog vlasnika Maurizija Zamparinija), a najsnažniji medijski odjek imao je njegov povratak u GNK Dinamo. U ožujku 2023. godine, tijekom kulminacije institucionalnih previranja i sukoba frakcija u Maksimiru, Šimić postaje član Uprave Dinama zadužen za sportski sektor. Međutim, suočen s operativnim ograničenjima i internim opstrukcijama, na toj se funkciji zadržava svega sedam mjeseci, nakon čega u listopadu iste godine podnosi neopozivu ostavku, frustrirano izjavljujući da posjeduje odgovornost bez ikakve stvarne moći odlučivanja.
Neda Livljanić: Personifikacija institucionalne truleži u “Aferi kampovi”
Neda Livljanić predstavlja savršen arhetip kompromitiranog i korumpiranog lokalnog državnog službenika čije djelovanje omogućava devastaciju javnih resursa. Kao dugogodišnja voditeljica Odjela za turizam pri Službi za gospodarstvo i imovinskopravne poslove u Uredu državne uprave Šibensko-kninske županije, posjedovala je nevjerojatnu diskrecijsku moć. Njezin potpis na komadu papira predstavljao je granicu između propalog investicijskog projekta i legalizacije višemilijunskih turističkih prihoda na zaštićenom obalnom pojasu. Njezino današnje uhićenje, međutim, nije nikakva novost u pravosudnim krugovima, već samo bolan kontinuitet i novi rukavac njezine opsežne kriminalne sage.
Livljanić je, naime, javnosti postala poznata u studenome 2023. godine kada je spektakularno uhićena u sklopu kapitalne USKOK-ove operacije. U tom je početnom i znatno širem predmetu bila obuhvaćena dubinskom istragom zajedno s nekoliko iznimno profiliranih poduzetnika. Glavna imena te istrage uključivala su Zorana Pripuza (jednog od najutjecajnijih zagrebačkih poduzetnika), Darija Filipija, Borisa Kulušića te Eduarda Maržića, bivšeg predsjednika Hrvatske udruge kampova koji je s Livljanić, prema medijskim saznanjima, bio povezan i privatnim, odnosno intimnim vezama.
Utvrđeni administrativni Modus Operandi
U optužnici koja je protiv Nede Livljanić formalno potvrđena u ožujku 2026. godine pred Županijskim sudom (koja se dominantno odnosila na fiktivni kamp Zorana Pripuza i drugih), USKOK je do najsitnijih detalja dekonstruirao i ogolio njezinu operativnu i administrativnu metodologiju:
- Fiktivni i fabricirani terenski očevidi: Temelj njene zlouporabe ležao je u kreiranju paralelne stvarnosti na papiru. Izdavala je službena rješenja za rad kampova potkrepljujući ih potpuno lažiranim zapisnicima. Najdrastičniji primjer utvrđen je na projektu Pripuzovog kampa; Livljanić je službeno odobrila rad navodeći da sporni objekt posjeduje svu potrebnu infrastrukturu i funkcionalne sanitarne čvorove. Naknadna kontrola Državnog inspektorata otkrila je šokantnu istinu – na predmetnom terenu nije bilo apsolutno nikakvih naznaka kampa, nije bilo zahoda, a cjelokupna čestica nalazila se strogo izvan građevinske zone.
- Apsurdni alibi putem lažnog bolovanja: Istražitelji su precizno dokumentirali kronologiju po kojoj je Livljanić donosila i potpisivala službene zapisnike o navodno obavljenim terenskim očevidima na području Murtera točno u danima kada se ona, prema službenoj evidenciji i mobilnim signalima, nalazila na bolovanju i fizički boravila stotinama kilometara dalje, u Zagrebu ili u Tuheljskim toplicama.
- Krivotvorenje službenih sudionika postupka: U nastojanju da svojim postupcima pruži privid kolegijalnog nadzora i legitimnosti, Livljanić je u službene spise drsko umetala imena svojih podređenih kolegica (uglavnom turističkih inspektorica) kao tobože prisutnih na tim istim fiktivnim očevidima. Tijekom kasnijih informativnih razgovora, te su službenice USKOK-u svjedočile pod punom odgovornošću da nikada nisu kročile na navedene lokacije, te da su njihovi potpisi u dosjeima flagrantno krivotvoreni.
- Tajni sastanci, restorani i kafići kao zamjena za urede: Kriminalna komunikacija s investitorima rijetko se odvijala unutar službenih zidova. Operativni poslovi i primopredaja dokumentacije prebačeni su u restorane i kafiće, uz posredovanje trećih osoba (poput spomenutog Eduarda Maržića). Istražitelji su pretraživanjem mobilnih uređaja rekonstruirali sastanke u popularnim zagrebačkim kafićima (npr. ‘Plazza bar’ na Kvaternikovom trgu), gdje je dogovaranje koruptivnih usluga praćeno šifriranim presretnutim porukama posrednika prema glavnim investitorima poput: “Jutro, dostavija gospođi traženu dokumentaciju” i “OK. Super”.
Posebno je zanimljiv i gotovo tragičan podatak dobiven od lokalnog stanovništva s otoka Murtera i iz Vodica. Intervjuirani mještani često su za Nedu Livljanić znali reći kako je ona “dobra osoba koja svima voli pomoći” i da “izlazi u susret i kad papiri nisu do kraja čisti”. Takva percepcija razotkriva katastrofalnu devijaciju u kolektivnoj svijesti; javna službenica koja sustavno devastira ustavni poredak, zakone i okoliš zlouporabom položaja, u lokalnoj se sredini ne percipira kao kriminalac, već kao lokalna dobročiniteljka koja “sređuje stvari” i pridonosi turističkom “razvoju”. Nakon prisilnog umirovljenja pod teretom USKOK-ovih optužnica, mediji su otkrili da se Livljanić zaposlila u opatijskoj privatnoj tvrtki, koja se indikativno nalazi u vlasništvu Eduarda Maržića, njezinog bivšeg suoptuženika iz iste afere.
Marin Mikšić: Struktura političko-sportskog posredništva
Treća ključna uhićena figura u ovom pravosudnom trileru je Marin Mikšić, ugledni poduzetnik iz Vodica, čija bogata biografija služi kao savršen, gotovo školski presjek patološke umreženosti lokalnog sporta, političkih stranaka i krupnog biznisa. Mikšić nije nasumični prolaznik u ovom procesu; on je dugogodišnji i iznimno utjecajni politički funkcioner na platformi Hrvatske seljačke stranke (HSS) s dubokim vezama unutar županijske upravne arhitekture.
Njegov politički uspon i lokalni autoritet gradili su se sustavno:
- Godine 2013. Mikšić je postigao značajan uspjeh na lokalnim izborima (kao nositelj koalicijske liste HSS – HSP Ante Starčević – BUZ), što ga je lansiralo na funkciju zamjenika gradonačelnika grada Vodica.
- Njegov politički pragmatizam doživljava vrhunac 2017. godine kada biva izabran za predsjednika Gradskog vijeća Vodica. Ono što tu epizodu čini paradigmatičnom za lokalnu politiku jest činjenica da je na tu funkciju izabran zahvaljujući dogovorenoj potpori i glasovima vijećnika HDZ-a, čime je formirana nova interesna većina, dokazujući Mikšićevu sposobnost plivanja preko ideoloških granica radi zadržavanja utjecaja.
- U trenucima neposredno prije uhićenja u srpnju 2026. godine, Mikšić je obnašao prestižne političke funkcije; bio je predsjednik cjelokupne šibensko-kninske organizacije HSS-a te aktivni potpredsjednik HSS-a na nacionalnoj razini, usmjeravajući politiku stranke u toj regiji.
Osim što je kontrolirao političke procese, Mikšić je bio neprikosnoveni autoritet i “alfa i omega” lokalnog sportskog života. Dugi niz godina obnašao je funkciju predsjednika Nogometnog kluba Vodice, koristeći klub kao platformu za širenje društvenog utjecaja. Međutim, u svibnju 2026. godine (samo dva mjeseca prije uhićenja od strane USKOK-a), Mikšić je doživio neviđen pad nakon skandaloznog i nasilnog incidenta na sportskom terenu. Tijekom napete utakmice 3. Nogometne lige Jug između domaćeg NK Vodice i gostujućeg Neretvanca, Mikšić je potpuno izgubio samokontrolu. Na samom poluvremenu utakmice, preskočio je zaštitne ograde, utrčao na teren, fizički nasrnuo na glavnog suca Antu Buzova uhvativši ga za vrat, te ga gurao prema svlačionici uz udarac nogom. Incident, koji je prekinuo utakmicu i zahtijevao intervenciju policije, rezultirao je promptnom reakcijom disciplinskih tijela. Mikšić je priznao nedjelo te je kažnjen drastičnom jednogodišnjom suspenzijom i strogom zabranom obavljanja svih administrativnih i sportskih funkcija u hrvatskom nogometu.
Veza Marina Mikšića i prvookrivljenog Daria Šimića ne svodi se na povremene poslovne susrete, već je duboko ukorijenjena u desetljećima starom prijateljstvu. Sam Mikšić je još 2021. godine, tijekom intervjua za lokalne medije, Šimića s ponosom nazivao “starim prijateljem Vodica”. U tom je kontekstu Mikšić otkrio kako mu je upravo Šimićeva sportska i društvena aura prije dvadesetak godina otvorila najteža vrata omogućivši mu ekskluzivni susret s tadašnjim moćnim predsjednikom UEFA-e, Lennartom Johanssonom.
U arhitekturi ove USKOK-ove optužnice, Mikšić nije percipiran kao formalni donositelj odluka, već kao nezaobilazni operativni kotačić – takozvani “fixer”. Tužiteljstvo ga osnovano sumnjiči da je upravo on iskoristio svoj snažno razvijen lokalni politički aparat, dugogodišnja intimna poznanstva unutar uskih hodnika županijske administracije i osobni autoritet kako bi svoga prijatelja Šimića “spojio” s Nedom Livljanić. Njegova zadaća, prema sumnjama, bila je podmazivanje birokratskog stroja i osiguravanje glatkog, povlaštenog rješavanja spornih dozvola za turistički kamp u Tisnom, preskačući zakonske barijere o kojima je prethodno bilo riječi.
- Kraj urbanističke anarhije? Uhićen Dario Šimić i korumpirana šefica zbog ilegalnog kampa u Tisnom!
Danas je u ranim jutarnjim satima uhićen Dario Šimić, proslavljeni bivši nogometni reprezentativac, u sklopu opsežne USKOK-ove antikorupcijske akcije. Pod sumnjom na teške malverzacije i… Pročitaj više: Kraj urbanističke anarhije? Uhićen Dario Šimić i korumpirana šefica zbog ilegalnog kampa u Tisnom! - Znate li zašto je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sjedio u drugom redu, a predsjednik Srbije A. Vučić u prvom?
Na vojnoj paradi u Parizu, Plenković i Vučić privukli su pažnju neobičnim rasporedom sjedenja. Dok pripadnici hrvatske Antiterorističke jedinice marširaju, premijer sjedi u drugom redu,… Pročitaj više: Znate li zašto je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sjedio u drugom redu, a predsjednik Srbije A. Vučić u prvom? - Macronov povijesni spektakl ili prikrivanje bankrota? Francuska pokazala vojnu silu pod strogim nadzorom.
Danas, 14. srpnja 2026. godine, na pariškoj aveniji Champs-Élysées održana je tradicionalna vojna parada u Parizu povodom Dana pada Bastille, manifestirajući krovnu temu “Strateškog buđenja… Pročitaj više: Macronov povijesni spektakl ili prikrivanje bankrota? Francuska pokazala vojnu silu pod strogim nadzorom. - Kremlj bjesni na “ratnohuškače”: Što se krije iza novog moćnog saveza koji će braniti Europu?
Sastanak u Parizu potvrdio je novi smjer obrane Europe. Koalicija voljnih preuzima ključnu ulogu u zaštiti Ukrajine i stvaranju suverenog europskog štita pred ruskim prijetnjama.… Pročitaj više: Kremlj bjesni na “ratnohuškače”: Što se krije iza novog moćnog saveza koji će braniti Europu? - NOVI LIST NA KLUPI VATRENIH: Slaven Bilić ponovno preuzima hrvatsku reprezentaciju!
Hrvatska nogometna reprezentacija ulazi u novu eru nakon što je službeno potvrđeno da je Slaven Bilić izbornik koji će ponovno preuzeti vođenje Vatrenih. Izvršni odbor… Pročitaj više: NOVI LIST NA KLUPI VATRENIH: Slaven Bilić ponovno preuzima hrvatsku reprezentaciju! - Neobičan prizor u Virovitici: Restaurirani MiG-21 traktorom prevezen kroz centar grada do svog trajnog doma
Nesvakidašnji i povijesni prizor privukao je poglede i izmamio uzdahe građana Virovitice. Legendarni borbeni zrakoplov MiG-21, nakon zahtjevne i mukotrpne restauracije pod palicom domaćeg stručnjaka… Pročitaj više: Neobičan prizor u Virovitici: Restaurirani MiG-21 traktorom prevezen kroz centar grada do svog trajnog doma - Pad u aferi Sport i glazba: Za namješteni posao i zataškavanje kazna od samo 10 mjeseci rada za opće dobro
Na Županijskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak 13. srpnja 2026. godine, okončan je još jedan krak korupcijske hobotnice poznate kao afera Sport i glazba. Bivši… Pročitaj više: Pad u aferi Sport i glazba: Za namješteni posao i zataškavanje kazna od samo 10 mjeseci rada za opće dobro - Zlatni klasovi, moba i slavonski ponos: Petrijevci oživjeli zaboravljenu čaroliju starinske žetve
Tisuće posjetitelja okupile su se u nedjelju kako bi proslavile 32. žetvene svečanosti. Petrijevci su još jednom oživjeli bogatu slavonsku tradiciju, pjesmu i zajedništvo. Općina… Pročitaj više: Zlatni klasovi, moba i slavonski ponos: Petrijevci oživjeli zaboravljenu čaroliju starinske žetve - Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
