povijesni 1. srpnja

Završetak rata i UNTAES: Uspostava prijelazne policije 1996.

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Hrvatska je kroz svoju modernu povijest prošla iznimno zahtjevan put od obrane i oslobađanja teritorija do konačne integracije u zapadne asocijacije. U tom procesu, povijesni 1. srpnja ističe se kao datum koji je dvaput nepovratno promijenio smjer naše domovine. Od uspostave Prijelaznih policijskih snaga 1996. godine – sigurnosno najrizičnijeg, ali ključnog poteza za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja – pa sve do ponosnog ulaska u Europsku uniju 2013. godine, ovaj dan simbolizira pobjedu hrvatske diplomacije, sigurnosti i državnosti.

Bljesak i Oluja 1995. godine slomili su glavninu velikosrpske paradržave u Hrvatskoj. Preostalo je pitanje okupiranog istoka – hrvatskog Podunavlja. Kako bi izbjeglo nova vojna stradanja i destrukciju, hrvatsko je državno vodstvo pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana, u suradnji s Ujedinjenim narodima, dogovorilo proces mirne reintegracije kroz misiju UNTAES.

Najosjetljiviji sigurnosni aspekt procesa bilo je preuzimanje kontrole nad teritorijem. Erdutskim sporazumom dogovorena je potpuna demilitarizacija koja je formalno zaključena u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996.. Odmah nakon toga, 1. srpnja 1996. godine, s radom su započele Prijelazne policijske snage.

Ovaj je korak bio presedan međunarodne diplomacije, ali i ogroman sigurnosni rizik za Hrvatsku. U sustav prijelazne policije integrirano je oko 1.600 policajaca – od toga 1.200 aboliranih Srba (bivših pripadnika milicije Krajine), te 400 Hrvata uz pripadnike civilne policije UN-a (UNCIVPOL). Pitanje lojalnosti onih koji su do jučer ratovali protiv hrvatske države bilo je iznimno napeto, a hrvatske su obavještajne službe morale pažljivo provjeravati svaki dosje kako ratni zločinci ne bi obukli novu policijsku odoru.

Unatoč strahovima javnosti i izoliranim opstrukcijama, proces je uspio. Prijelazne policijske snage osigurale su fizički nadzor teritorija, što je omogućilo povratak prvih prognanika te uspješnu integraciju u redovni sastav MUP-a RH polovicom prosinca 1997. godine. Službeni kraj procesa proglašen je 15. siječnja 1998., čime je mirna reintegracija ušla u anale kao jedan od najuspješnijih mirovnih pothvata u Europi.

Ulazak u Europsku uniju: Povijesni povratak u zapadni civilizacijski krug (2013.)

Konačno, najznačajniji događaj moderne hrvatske povijesti u geopolitičkom smislu vezan uz ovaj datum je 1. srpanj 2013. godine, dan kada je Republika Hrvatska postala 28. punopravna članica Europske unije.

Nakon mučnih iskustava balkanskih ratova, komunističkog totalitarizma i imperijalnih hegemonija u prošlosti, Hrvatska je uspješno završila proces političke i ekonomske konsolidacije započet podnošenjem zahtjeva za članstvo još 2003. godine. Dugotrajni pregovori (otvoreni 2005.) bili su obilježeni suradnjom s Haškim sudom, opsežnim ustavnim reformama, te blokadama zbog bilateralnog graničnog spora sa Slovenijom (što je ujedno kulminiralo ostavkom premijera Ive Sanadera točno na dan 1. srpnja 2009.). Hrvatski je Sabor ususret ulasku u Uniju 28. lipnja 2013. donio potpuno novi Poslovnik koji je stupio na snagu 1. srpnja, usklađujući rad parlamenta s procesima Europske unije.

U noći s 30. lipnja na 1. srpnja, Zagreb i ostali gradovi veličanstveno su proslavili pristupanje. Intoniranjem “Lijepe naše”, te bogatim kulturnim programom koji je podsjetio na doprinos hrvatskih velikana europskoj i svjetskoj baštini (od znanstvenika Nikole Tesle do Gundulićeve Himne slobodi i Gotovčeve opere), Hrvatska se simbolički vratila svome prirodnom političkom, pravnom i gospodarskom ambijentu.

Ulaskom u Uniju, 1. srpanj postao je u modernoj Hrvatskoj tradicionalni datum stupanja na snagu mnogih usklađenih zakonskih propisa i smjernica EU, utječući na svakodnevni život građana (npr. zakoni o digitalnim uslugama, uvođenje ekološki prihvatljivih materijala u zdravstvo i novi porezni tretmani). Time se dokazuje kako povijesni značaj ovog datuma nije zaleđen u ratovima prošlosti, već dinamično oblikuje modernu državnu upravu.




IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori