Hrvatska je kroz svoju modernu povijest prošla iznimno zahtjevan put od obrane i oslobađanja teritorija do konačne integracije u zapadne asocijacije. U tom procesu, povijesni 1. srpnja ističe se kao datum koji je dvaput nepovratno promijenio smjer naše domovine. Od uspostave Prijelaznih policijskih snaga 1996. godine – sigurnosno najrizičnijeg, ali ključnog poteza za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja – pa sve do ponosnog ulaska u Europsku uniju 2013. godine, ovaj dan simbolizira pobjedu hrvatske diplomacije, sigurnosti i državnosti.
Bljesak i Oluja 1995. godine slomili su glavninu velikosrpske paradržave u Hrvatskoj. Preostalo je pitanje okupiranog istoka – hrvatskog Podunavlja. Kako bi izbjeglo nova vojna stradanja i destrukciju, hrvatsko je državno vodstvo pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana, u suradnji s Ujedinjenim narodima, dogovorilo proces mirne reintegracije kroz misiju UNTAES.
Najosjetljiviji sigurnosni aspekt procesa bilo je preuzimanje kontrole nad teritorijem. Erdutskim sporazumom dogovorena je potpuna demilitarizacija koja je formalno zaključena u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996.. Odmah nakon toga, 1. srpnja 1996. godine, s radom su započele Prijelazne policijske snage.
Ovaj je korak bio presedan međunarodne diplomacije, ali i ogroman sigurnosni rizik za Hrvatsku. U sustav prijelazne policije integrirano je oko 1.600 policajaca – od toga 1.200 aboliranih Srba (bivših pripadnika milicije Krajine), te 400 Hrvata uz pripadnike civilne policije UN-a (UNCIVPOL). Pitanje lojalnosti onih koji su do jučer ratovali protiv hrvatske države bilo je iznimno napeto, a hrvatske su obavještajne službe morale pažljivo provjeravati svaki dosje kako ratni zločinci ne bi obukli novu policijsku odoru.
Unatoč strahovima javnosti i izoliranim opstrukcijama, proces je uspio. Prijelazne policijske snage osigurale su fizički nadzor teritorija, što je omogućilo povratak prvih prognanika te uspješnu integraciju u redovni sastav MUP-a RH polovicom prosinca 1997. godine. Službeni kraj procesa proglašen je 15. siječnja 1998., čime je mirna reintegracija ušla u anale kao jedan od najuspješnijih mirovnih pothvata u Europi.
Ulazak u Europsku uniju: Povijesni povratak u zapadni civilizacijski krug (2013.)
Konačno, najznačajniji događaj moderne hrvatske povijesti u geopolitičkom smislu vezan uz ovaj datum je 1. srpanj 2013. godine, dan kada je Republika Hrvatska postala 28. punopravna članica Europske unije.
Nakon mučnih iskustava balkanskih ratova, komunističkog totalitarizma i imperijalnih hegemonija u prošlosti, Hrvatska je uspješno završila proces političke i ekonomske konsolidacije započet podnošenjem zahtjeva za članstvo još 2003. godine. Dugotrajni pregovori (otvoreni 2005.) bili su obilježeni suradnjom s Haškim sudom, opsežnim ustavnim reformama, te blokadama zbog bilateralnog graničnog spora sa Slovenijom (što je ujedno kulminiralo ostavkom premijera Ive Sanadera točno na dan 1. srpnja 2009.). Hrvatski je Sabor ususret ulasku u Uniju 28. lipnja 2013. donio potpuno novi Poslovnik koji je stupio na snagu 1. srpnja, usklađujući rad parlamenta s procesima Europske unije.
U noći s 30. lipnja na 1. srpnja, Zagreb i ostali gradovi veličanstveno su proslavili pristupanje. Intoniranjem “Lijepe naše”, te bogatim kulturnim programom koji je podsjetio na doprinos hrvatskih velikana europskoj i svjetskoj baštini (od znanstvenika Nikole Tesle do Gundulićeve Himne slobodi i Gotovčeve opere), Hrvatska se simbolički vratila svome prirodnom političkom, pravnom i gospodarskom ambijentu.
Ulaskom u Uniju, 1. srpanj postao je u modernoj Hrvatskoj tradicionalni datum stupanja na snagu mnogih usklađenih zakonskih propisa i smjernica EU, utječući na svakodnevni život građana (npr. zakoni o digitalnim uslugama, uvođenje ekološki prihvatljivih materijala u zdravstvo i novi porezni tretmani). Time se dokazuje kako povijesni značaj ovog datuma nije zaleđen u ratovima prošlosti, već dinamično oblikuje modernu državnu upravu.
- Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava - Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
