sustav SRUUK

Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života

Nove obavijesti Vijesti

Zadnja dva dana omiška rivijera pretvorila se u plamteći pakao, a višemilijunski nacionalni sustav SRUUK ostao je potpuno nijem. Istražujemo tko je odgovoran za to što upozorenja nisu poslana i zašto je državna birokracija još jednom izravno ugrozila ljudske živote.

Hrvatski državni aparat i nadležne institucije civilne zaštite pretrpjele su teški operativni debakl kada su propustile aktivirati višemilijunski Sustav za rano upozoravanje (SRUUK) tijekom katastrofalnog požara koji je poharao Omiš i okolna naselja. U noći s 13. na 14. kolovoza, dok je orkanska bura gonila vatrenu stihiju prema kućama, sustav je ostao neiskorišten zbog rigidnog, duboko birokratiziranog protokola. Taj apsurdni lanac zapovijedanja zahtijevao je od terenskih zapovjednika da usred spašavanja života ispunjavaju elektroničke obrasce, čime je strateško komuniciranje svedeno na mrtvo slovo na papiru. Rezultat ovakvog nečinjenja bio je potpuni informacijski kaos koji je desetke tisuća građana i stranih turista prepustio panici, dezinformacijama i smrtonosnoj opasnosti.

Republika Hrvatska je, prateći europske direktive, razvila Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) kao strateški infrastrukturni pothvat. Projekt je prijavilo Ministarstvo unutarnjih poslova za potrebe Ravnateljstva civilne zaštite, a od ukupne vrijednosti od 8.361.536,93 eura, čak 85 posto (7.107,306,39 eura) sufinancirano je bespovratnim sredstvima Europske unije. Sustav, službeno predstavljen u lipnju 2023. godine, trebao je biti kruna hrvatske domovinske sigurnosti – moderni alat koji putem Cell Broadcast tehnologije u nekoliko sekundi šalje ciljana upozorenja na sve mobilne uređaje unutar ugroženog područja.

No, mega-požar na omiškom području brutalno je razotkrio da najsuvremenija tehnologija ne vrijedi apsolutno ništa ako njome upravlja arhaična i dezorijentirana birokracija.

Vatrena apokalipsa i šutnja tehnologije

Razvoj događaja te kobne noći bio je zastrašujuć. Dojava o požaru otvorenog prostora na području Lokve Rogoznice zaprimljena je u četvrtak u 20:15 sati. Satelitski motrilački sustav OroraTech vrlo je rano detektirao termalnu anomaliju, a do ponoći je evidentiran masivni toplinski klaster s čak 200 aktivnih žarišnih točaka. Nošena orkanskom “fenskom burom”, vatra se nevjerojatnom brzinom širila kroz gusto raslinje, gutajući sve pred sobom u naseljima Ivašnjak, Staro Selo, Pod Vajle, Nemira, Stanići i Medići.

Do jutra, opožarena površina dosegnula je stravičnih 1.000 hektara. Plameni jezici stigli su na pedesetak metara od samog središta Omiša. Detonirale su plinske boce, električni stupovi su se urušavali, a na Jadranskoj magistrali zavladao je potpuni kolaps. U tom je trenutku, prema procjenama, na zahvaćenom području boravilo oko 15.000 stalnih stanovnika i 12.000 turista. Gotovo 27.000 ljudi našlo se u neposrednoj opasnosti. Ipak, ni jedan jedini mobilni uređaj nije zaprimio poruku upozorenja.

Tko je odgovoran? Birokracija ispred ljudskih života

Istraživanje ovog frapantnog propusta ne ukazuje na tehnički kvar. Sustav je bio ispravan. Problem leži isključivo u patologiji lanca odlučivanja. U Republici Hrvatskoj ovo je područje regulirano “Pravilnikom o postupku ranog upozoravanja stanovništva” (NN br. 91/2023), donesenim temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite. Taj dokument postavlja srž problema: SRUUK nije automatiziran. On se oslanja na rigidni, manualni sustav u kojem donositelj odluke – u ovom slučaju glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković – mora Operativnom centru Ravnateljstva civilne zaštite dostaviti odluku u elektroničkom obliku, ispunjavajući strogo propisane obrasce.

Tu dolazimo do ključnog apsurda koji postavlja pitanje odgovornosti. Hrvatska vatrogasna zajednica i njezin zapovjednik branili su se činjenicom da su se u prvim satima požara doslovno “borili prsa o prsa” za svaku kuću i organizirali evakuaciju. U tim apokaliptičnim trenucima, kada vatra topi kamenje, nije realno očekivati da terenski zapovjednik sjedne za računalo i popunjava birokratske formulare za Operativni centar 112.

Odgovornost stoga leži na autorima ovog normativnog okvira, prvenstveno na vrhu Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva civilne zaštite, koji su stratešku komunikacijsku obvezu prebacili na leđa ljudi koji drže vatrogasne cijevi. Miješanje taktičkih (gašenje požara) i strateških (masovno informiranje) prioriteta paraliziralo je sustav. Sve dok aktivacija tehnologije ovisi o čovjeku koji spašava živote na terenu, SRUUK će biti mrtvi kapital.

Političko pranje ruku i kognitivna disonanca

Reakcije izvršne vlasti na ovaj propust bile su jednako porazne kao i sama birokracija. Premijer Andrej Plenković pokušao je obraniti neaktivaciju sustava tvrdnjom da je “vatra bila brza”, da se situacija razvijala “iz minute u minutu” te dodao kako su “praktički svi građani vidjeli što se događa”. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ignorirao je temu digitalnog alarma, dok je ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio da u takvim trenucima “funkcija ne znači ništa, samo čekaš informaciju”.

Ovakva politička defleksija ukazuje na duboko nerazumijevanje kriznog menadžmenta. Sustav SRUUK dizajniran je upravo za situacije koje se razvijaju “iz minute u minutu”. Tvrdnja da su “svi vidjeli požar” predstavlja vrhunac nepoznavanja struke. Vidjeti dim u mrkloj noći, usred blokiranih prometnica i opće panike, ne predstavlja informaciju nego okidač za strah. Ljudima nije trebalo potvrditi da gori; trebale su im službene upute o tome koje su ceste prohodne, gdje su sigurni koridori za evakuaciju i gdje se nalaze prihvatni centri.

Opasnost u informacijskom vakuumu: Stranci prepušteni sami sebi

Posljedice ove komunikacijske crne rupe bile su stravične. Najsnažniji dokaz disfunkcionalnosti sustava bilo je ponašanje civilnog stanovništva i stranih posjetitelja. SRUUK posjeduje moćan modul (Intersec GeoSafe) koji prepoznaje korisnike u roamingu i automatski im šalje poruke na engleskom, njemačkom ili talijanskom jeziku. Kako sustav nije uključen, turisti su ostali potpuno odsječeni od informacija. Nisu mogli razumjeti lokalne portale, radijska izvješća, niti upute koje su domaći zapovjednici davali novinarima.

Zbog tog izostanka službene i pravodobne komunikacije, svjedočili smo kaosu na terenu. Očajni turisti donosili su krive odluke na raskrižjima, vozeći ravno prema vatrenim frontama. Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković kasnije se požalio na “neodgovorne pojedince” koji su vozili kroz plamen i nisu slušali upute. No, taj kaos izravna je posljedica šutnje državnog aparata. Građani su se ponašali iracionalno upravo zato što im pametni telefoni, umjesto spasonosnih poruka, nisu nudili ništa osim tišine.

Ovo nije bio prvi put. Već u srpnju 2023. godine, tijekom razorne oluje u Zagrebu koja je odnijela četiri života, sustav je također ostao nijem, a nadležni su se tada pravdali tehničkim prilagodbama i nesporazumima s Državnim hidrometeorološkim zavodom. Omiški požar dokazao je da lekcije nisu naučene.

Vrijeme je za hitne reforme

Mega-požar u Omišu, s preko tisuću spaljenih hektara, mnoštvom teško ozlijeđenih osoba i jednim tragično izgubljenim životom, mora postati prijelomna točka. Republika Hrvatska stvorila je tehnološki vrhunski mehanizam za rano uzbunjivanje, implementirala najnaprednije Cell Broadcast standarde i poštivala stroge regulative o zaštiti osobnih podataka (GDPR i HAKOM smjernice). Međutim, taj je tehnološki div zarobljen u kavezu arhaičnog lanca odlučivanja.

Sustav upravljanja krizama hitno treba reformu. Protokoli se moraju mijenjati na način da se strateško uzbunjivanje delegira operativnim centrima na temelju jasnih i nedvosmislenih objektivnih parametara, a ne da ovisi o terenskim zapovjednicima u trenucima njihove najveće borbe s prirodom. Građani ove zemlje, kao i milijuni turista koji je posjećuju, imaju pravo na sigurnost koja ne ovisi o tome ima li zapovjednik na požarištu vremena ispuniti elektronički obrazac. Reorganizacija doktrine civilne zaštite jedini je način da se opravdaju milijuni eura uloženi u ovaj sustav, prije nego što sljedeća kriza odnese nove žrtve.


NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori