Današnji Dan neovisnosti obilježava točno 35 godina od trenutka kada je Hrvatska donijela povijesne odluke o razdruživanju u sjeni barikada, hiperinflacije i dubokih političkih podjela koje traju i danas.
Danas, točno 35 godina nakon što su u sabornici izgovorene antologijske riječi o rođenju hrvatske države, prisjećamo se dana koji je zauvijek promijenio tijek naše povijesti. No, dok su 1991. godine iznad nas letjeli avioni agresorske vojske, danas leti teška politička retorika.
“Rođena je država Hrvatska! Neka joj je sretan i dug život!” — dr. Žarko Domljan, 25. lipnja 1991.
Tog utorka, 25. lipnja 1991. godine, Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Bio je to pravni i politički presedan, utemeljen na volji građana iskazanoj na svibanjskom referendumu. Republika Hrvatska time je službeno pokrenula proces razdruživanja od SFRJ. No, put do te odluke — kao i njezin tretman u godinama koje su uslijedile — bio je sve samo ne jednostavan.
Apsurdi svakodnevice u sjeni rata
Dok su se u Zagrebu donosile sudbonosne odluke, stvarni život građana odisao je potpunim nadrealizmom. Jugoslavenska narodna armija (JNA), koja se već mjesecima pozicionirala kao samostalni politički arbitar i provodila puzajući vojni puč, polako je palila fitilj rata.
Istovremeno, građani su se borili s galopirajućom hiperinflacijom. Upravo tog povijesnog 25. lipnja, zagrebačke vlasti najavile su drastično poskupljenje komunalija: voda je poskupjela za 40, kanalizacija za 25, a odvoz smeća za 15 posto.
Sportski tereni nudili su još bizarniju sliku raspada države. U Rimu se održavalo Europsko prvenstvo u košarci na kojem je reprezentacija Jugoslavije istog dana deklasirala Poljsku. Toni Kukoč i Dino Rađa briljirali su u dresu države od koje se njihova domovina upravo odcjepljivala. S druge strane, slovenski reprezentativac Jurij Zdovc, čuvši za tenkove JNA na ulicama svoje zemlje, istupio je iz momčadi.
Rascjep u Saboru: Samo jedna ruka ljevice
Unatoč današnjem narativu o općenacionalnom zajedništvu, sabornica je tog dana svjedočila dubokim podjelama. Klub zastupnika reformiranih komunista (SKH-SDP), predvođen Ivicom Račanom, smatrao je da je jednostrano proglašenje neovisnosti taktički promašaj.
Nakon što je saborska većina odbila njihov amandman — kojim su tražili istovremeno pokretanje udruživanja u novu konfederaciju jugoslavenskih republika — većina zastupnika SDP-a demonstrativno je napustila dvoranu. Od prisutnih ljevičara, 48 ih je glasalo protiv, a samo je Marko Vlašić Čiče, zastupnik s Korčule, podigao ruku za nezavisnost. Taj je potez ostavio dubok ožiljak u hrvatskoj politici, koji se i danas koristi u stranačkim obračunima.
Od Brijuna do podruma INA-e
Odluka Sabora nije prošla bez međunarodnih i vojnih pritisaka:
- Vojna eskalacija: Savezna vlada u Beogradu proglasila je odluke Zagreba i Ljubljane ništavnima, dajući JNA pravno pokriće za agresiju.
- Brijunski moratorij: Pod pritiskom Europske zajednice, Hrvatska i Slovenija pristale su 8. srpnja na tromjesečnu odgodu primjene svojih odluka kako bi se izbjegao krvoproliće.
- Konačni raskid: Po isteku moratorija, 7. listopada 1991., JNA je raketirala Banske dvore s ciljem likvidacije državnog vrha. Dan kasnije, u tajnosti podruma zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, Sabor je donio konačnu Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza.
Pravnu pobjedu Hrvatskoj je kasnije osigurala Badinterova arbitražna komisija, potvrdivši da se Jugoslavija raspala te primijenivši načelo uti possidetis — čime su republičke granice postale međunarodno priznate državne granice.
Kalendarski kaos i današnje bitke
Trideset i pet godina kasnije, datum 25. lipnja obilježavamo u sjeni trajnog političkog prepucavanja. Od 2001. godine prolazili smo kroz institucionalnu konfuziju mijenjanjem datuma blagdana, zbog čega je većina građana zaboravila što se točno slavi kojeg datuma.
Zakonskom reformom iz 2020. godine, 25. lipnja prestao je biti neradni Dan državnosti i postao je radni spomendan — Dan neovisnosti.
Danas, 2026. godine, dok premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković ističu impresivan put koji je Hrvatska prešla od embarga na oružje do Schengena, predsjednik Zoran Milanović oštro bojkotira novi kalendar. Milanović tvrdi da je ukidanje neradnog slavlja 25. lipnja autokratski potez te ga smatra jedinim pravim danom hrvatske neovisnosti, odbijajući sudjelovati u, kako kaže, “stranačkim dernecima” 30. svibnja.
Hrvatska je prije 35 godina znala prepoznati povijesni trenutak i izboriti se za vlastiti opstanak. Ostaje za vidjeti hoće li u budućnosti pronaći i politički konsenzus oko datuma na koje bismo to zajedništvo trebali slaviti.
- Afrička svinjska kuga: Nove mjere u Hrvatskoj
Zbog potvrđenih slučajeva afričke svinjske kuge u Virovitičko-podravskoj županiji, Ministarstvo je proširilo zone zaštite i nadziranja kako bi suzbilo daljnje širenje zaraze. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva… Pročitaj više: Afrička svinjska kuga: Nove mjere u Hrvatskoj - Spašavanje ponosa Slavonije: Milijunskim ulaganjima zaustavlja se propadanje osječke ljepotice
OSIJEK- U samom srcu grada, velika obnova konkatedrale svetog Petra i Pavla ove godine poprima puni zamah. Nakon desetljeća čekanja i propadanja uslijed teških ratnih… Pročitaj više: Spašavanje ponosa Slavonije: Milijunskim ulaganjima zaustavlja se propadanje osječke ljepotice - Od povijesnog prkosa do političkog raskola: Kako smo stvorili državu, a “izgubili” blagdan
Današnji Dan neovisnosti obilježava točno 35 godina od trenutka kada je Hrvatska donijela povijesne odluke o razdruživanju u sjeni barikada, hiperinflacije i dubokih političkih podjela… Pročitaj više: Od povijesnog prkosa do političkog raskola: Kako smo stvorili državu, a “izgubili” blagdan - Spektakl u Tvrđi: Otvoreno 26. Osječko ljeto kulture uz povijesna ulaganja i bogat program
Službeno je započelo 26. Osječko ljeto kulture, najveća i najznačajnija kulturna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj. Uz više od 60 raznovrsnih programa, osječke ulice, trgovi i… Pročitaj više: Spektakl u Tvrđi: Otvoreno 26. Osječko ljeto kulture uz povijesna ulaganja i bogat program - Milanović oduzeo odličja Branimiru Glavašu: Uslijedila šokantna reakcija kojom je spomenuo i Pavelića!
ZAGREB – Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je službenu odluku kojom se Branimiru Glavašu oduzimaju sva dodijeljena državna odlikovanja. Odluka je donesena na temelju… Pročitaj više: Milanović oduzeo odličja Branimiru Glavašu: Uslijedila šokantna reakcija kojom je spomenuo i Pavelića! - U Turnju otvorena izložba povodom 35. obljetnice 110. brigade: Trajni podsjetnik na hrabrost i žrtvu karlovačkih branitelja
U Muzeju Domovinskog rata na Turnju otvorena je izložba povodom 35. obljetnice ustrojavanja koju je obilježila 110. brigada, ključna postrojba u obrani Karlovca. KARLOVAC –… Pročitaj više: U Turnju otvorena izložba povodom 35. obljetnice 110. brigade: Trajni podsjetnik na hrabrost i žrtvu karlovačkih branitelja - Nevidljivi branitelji: Sustav ih je zaboravio
Dok Hrvatska obilježava 35. obljetnicu svoje samostalnosti, šibensko-kninska podružnica udruge Prvi hrvatski redarstvenik otkrila je poraznu statistiku koja baca sjenu na svečano ozračje. Čak 44.500… Pročitaj više: Nevidljivi branitelji: Sustav ih je zaboravio - Papa Lav XIV. iz Vatikana poručio: “Euharistija je snažan protuotrov za podjele koje razaraju naš svijet”
VATIKAN – Tijekom redovite opće audijencije održane u bazilici Svetog Petra, papa Lav XIV. obratio se tisućama okupljenih hodočasnika iz cijeloga svijeta. Središnja tema njegove… Pročitaj više: Papa Lav XIV. iz Vatikana poručio: “Euharistija je snažan protuotrov za podjele koje razaraju naš svijet” - Operacija Feniks ’72 i slom Bugojanske skupine
Godine 1972., samo devetnaestorica naoružanih ljudi uspjela su paralizirati sigurnosni aparat cijele jedne države. Njihova gerilska operacija, u obavještajnim arhivima zapamćena kao Akcija Feniks ’72,… Pročitaj više: Operacija Feniks ’72 i slom Bugojanske skupine - Plamen u noći i glas u pustinji: Tko je doista bio Ivan Krstitelj i zašto ga Hrvati toliko slave?
Tko je zapravo bio Ivan Krstitelj i zašto njegov spomendan, u narodu poznat kao Ivanje, i danas toliko svečano slavimo diljem Hrvatske? Otkrijte duboke tajne… Pročitaj više: Plamen u noći i glas u pustinji: Tko je doista bio Ivan Krstitelj i zašto ga Hrvati toliko slave?
