Kulturno-umjetničko društvo „Nikola Šubić Zrinski“ deset godina uspješno čuva tradiciju slavonskih kolača – gužvare, okupljajući zaljubljenike u starinske recepte, druženje i zajedništvo.
PETRIJEVCI, 25. listopada 2025. – Miris svježe pečenih kolača, zvuk pjesme i smijeha te živahna atmosfera ispunili su danas središte Petrijevaca, gdje je održana jubilarna deseta „Gužvarijada“, tradicionalno natjecanje u spravljanju najpoznatije slavonske slastice – gužvare.
Manifestaciju je organiziralo Kulturno-umjetničko društvo „Nikola Šubić Zrinski“ Petrijevci, pod pokroviteljstvom Općine Petrijevci, a ove je godine okupila čak 27 natjecatelja – pojedinaca i ekipa iz Petrijevaca, Josipovca, Bizovca, Čeminca, Zdenaca i Laslova.
Natjecanje je službeno otvorio predsjednik Općinskog vijeća Zvonimir Petnjarić, koji je okupljenima prenio pozdrave načelnika Ive Zelića, rekavši:
„Ovo je jedna lijepa manifestacija koja traje već deset godina, i nadam se da će se nastaviti još dugo. Drago mi je što ste došli u ovako velikom broju i što zajedno čuvamo tradiciju i duh zajedništva našega kraja.“
Čuvari slavonske tradicije
Kako bi mlađim generacijama prenijeli tajne pripreme slavonske gužvare, majstorica iz laslovačkog „Ružmarina“ otkrila je svoj recept i postupak:
„U tijesto ide brašno, mlijeko, sol, šećer i kvasac. Po želji može limunova korica, aroma, pa i jaje – svatko ima svoj način. Nadjevi su razni: sir, jabuka, mak, orasi, lješnjaci, rogač, grožđice… Gužvara mora biti ‘zgužvana’, zato se tako i zove. Kad se tijesto digne, razvalja se tanko, namaže nadjev, gužva i ponovno diže. Peče se na 180 stupnjeva, 45 minuta.“
Poseban žiri u sastavu Franka Užar, Marica Posavec, Višnja Gubica, Marica Vidanec, Nadar Andraković, Zlatica Mimica, Ana Muhar i Zlata Laslo, imao je zahtjevan zadatak – odabrati najbolju gužvaru među gotovo trideset izvrsnih uzoraka.
„Tijesto mora ‘disati’ – biti rupičasto i lagano. Ako je nadjev presladak ili ga ima previše, gužvara bude zbijena. Važan je sklad: boja, miris, tekstura i izgled. Sve mora biti u ravnoteži – to je tajna savršene gužvare“, pojasnile su članice žirija.
Rezultati natjecanja i pobjednici Gužvarijade
U proglašenju pobjednika sudjelovala je tajnica KUD-a, Anela Bogdanović, koja je istaknula kako je ovogodišnja odluka žirija bila iznimno teška:
„Između prvog i drugog mjesta imali smo isti broj bodova. Morali smo ponovno kušati gužvare. I kod trećeg mjesta bila je izjednačena situacija – četiri gužvare imale su isti broj bodova!“
Na kraju, odlučile su nijanse:
- Treće mjesto osvojila je Katarina Šorša (gužvara br. 9), koja je ispekla čak tri različite gužvare.
- Drugo i prvo mjesto pripala su istoj natjecateljici – Doris i njezinoj kćeri Marleni iz Petrijevaca, inače rodom iz Ivanova. Njihove gužvare s makom te s lješnjakom i kakaom oduševile su žiri.
„Prvi put sam se natjecala i presretna sam što sam osvojila nagradu. Bilo je prekrasno, puno sam naučila od iskusnijih gospođa,“ izjavila je skromno Doris, pobjednica 10. Gužvarijade.
Poklone pobjednicima uručio je predstavnik Općine Petrijevci, koji je ujedno bio i jedan od sponzora manifestacije.
Zajedništvo, tradicija i dobro raspoloženje
Na Gužvarijadi su sudjelovale i predstavnice Crvenog križa – Martina i Sandra, koje su mjerile tlak zainteresiranima i podržale natjecateljicu Moniku, svoju djelatnicu i sudionicu natjecanja.
„Bilo je puno zainteresiranih, a drago nam je da možemo spojiti tradiciju i zdravlje. Svim natjecateljima želimo stabilan tlak i – najbolju gužvaru!“ našalile su se predstavnice Crvenog križa.
Na samom kraju okupljenima se obratila Julijana Gerkeš, idejna začetnica Gužvarijade, koja je emotivno zahvalila svima:
„Deset godina nije malo. Ova Gužvarijada živi zahvaljujući zajedništvu i srcu naših žena. Hvala svima koji su došli, prijavili se, pomogli i vjerovali u ovu ideju. Neki se nisu stigli prijaviti, ali bit će prilike – vidimo se dogodine!“
Organizatori su zaključili da je ovogodišnja Gužvarijada nadmašila sva očekivanja – i po broju natjecatelja i po atmosferi, uz obećanje da će sljedeće godine biti još bogatija, raznolikija i slađa.
- Da li je sud donio valjanu presudu i da li će Milanović oduzeti ratna odličja Branimiru Glavašu ?
Tijekom eskalacije ratnih sukoba i bitke za Osijek, Glavaševa vojna karijera strelovito je napredovala. Dana 2. studenoga 1991. godine imenovan je pomoćnikom zapovjednika obrane Osijeka… Pročitaj više: Da li je sud donio valjanu presudu i da li će Milanović oduzeti ratna odličja Branimiru Glavašu ? - Sjećanje na heroja: Jordanac po rođenju, Hrvat po srcu i dobri duh 99. brigade
Na današnji dan, 13. lipnja, prisjećamo se iznimnog čovjeka čija životna priča svjedoči o najvišim idealima domoljublja i humanosti. Dr. Tawfig Teo Tawfig, ratni načelnik… Pročitaj više: Sjećanje na heroja: Jordanac po rođenju, Hrvat po srcu i dobri duh 99. brigade - Od bogatog plemića do “Malja heretika”: Otkrijte nevjerojatnu životnu priču, čudesa i tajne najomiljenijeg sveca u Hrvata!
Iako rođen u uglednoj i bogatoj obitelji, sveti Antun Padovanski odabrao je put siromaštva, poniznosti i duboke vjere. Njegov teološki genij i propovjednički žar ostavili… Pročitaj više: Od bogatog plemića do “Malja heretika”: Otkrijte nevjerojatnu životnu priču, čudesa i tajne najomiljenijeg sveca u Hrvata! - “Majke Hrabrost”: Psihološki, sociološki i pravni teret Anice Jurić
Postoje ratne priče koje nadilaze statistike i brojke. One ostaju trajno zapisane u kolektivnom sjećanju kao podsjetnik na cijenu rata i patnju nedužnih ljudi. Jedna… Pročitaj više: “Majke Hrabrost”: Psihološki, sociološki i pravni teret Anice Jurić - Megaprojekt Topusko: Strah i otpor mještana
Kontroverzni megaprojekt Topusko, u javnosti predstavljen kao Pantheon AI, izaziva sve veću zabrinutost lokalnog stanovništva. Iako ovu inicijativu, procijenjenu na nevjerojatnih 50 milijardi eura, prati… Pročitaj više: Megaprojekt Topusko: Strah i otpor mještana - Od tihog terora do ponosa: Kako su srijemski Hrvati preživjeli pakao i sačuvali svoj dom
Iako pošteđeni otvorenih vojnih sukoba devedesetih, Hrvati u Vojvodini prošli su kroz strašan sustavni pritisak i tihi teror, no njihova borba za opstanak i očuvanje… Pročitaj više: Od tihog terora do ponosa: Kako su srijemski Hrvati preživjeli pakao i sačuvali svoj dom - Tragedija Hrvata Kaknja koja ne smije biti zaboravljena
Sustavni napad na hrvatska sela ostavio je desetke mrtvih i tisuće prognanih KAKANJ, 13. lipnja 1993. – Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini tijekom 1993.… Pročitaj više: Tragedija Hrvata Kaknja koja ne smije biti zaboravljena - Na današnji dan ustrojena “A” satnija ZNG Orahovica
Prije 35 godina ustrojena je postrojba koja je branila slavonsku žilu kucavicu ORAHOVICA, 13. lipnja – Na današnji dan 1991. godine ustrojena je “A” satnija… Pročitaj više: Na današnji dan ustrojena “A” satnija ZNG Orahovica - Na današnji dan 13. lipnja rođeni su Antun Mažuranić i Antun Gustav Matoš
Zanimljiva povijesna podudarnost veže dva neizbrisiva imena hrvatske kulture i politike. Na blagdan svetog Antuna, točno 13. lipnja, rođena su dvojica intelektualnih gorostasa koji su… Pročitaj više: Na današnji dan 13. lipnja rođeni su Antun Mažuranić i Antun Gustav Matoš - Održan 21. Memorijal “Treći travanj” u Belišću
U Belišću održan 21. Memorijal “Treći travanj” u čast poginulim braniteljima 107. brigade, uz sportsko natjecanje i zajedništvo suboraca. Belišće – U sklopu Dana otvorenih… Pročitaj više: Održan 21. Memorijal “Treći travanj” u Belišću
