Doktorand na Sveučilištu u Oslu i istraživač nuklearne strategije Fabijan Hoffmann objavio je na specijaliziranom portalu Missile Matters analizu u kojoj upozorava da je Europa ozbiljno nespremna za prijetnje koje predstavljaju ruske bespilotne letjelice dugog dometa. Iako europske države posljednjih godina ulažu milijarde u razvoj protuzračne i proturaketne obrane, trenutni sustavi i pristupi i dalje ne mogu učinkovito zaustaviti jeftine, ali masovno korištene ruske dronove poput Shahed-136 i domaće varijante Geran-2.
Unatoč opsežnim ulaganjima u proturaketnu obranu i protuzračnu obranu, trenutni europski napori i dalje su neadekvatni za učinkovito suzbijanje jeftinih bespilotnih letjelica dugog dometa koje je Rusija u velikim razmjerima rasporedila protiv Ukrajine, kao što je jasno pokazao upad ruskih bespilotnih letjelica dugog dometa Gerbera u poljski zračni prostor prije nekoliko dana.
Ovaj članak sadrži neke smjernice o tome kako europske države mogu najbolje odgovoriti na prijetnju koju predstavljaju bespilotne letjelice dugog dometa iz Rusije.
Nedostaci Zapada
Iako je upad ruskih bespilotnih letjelica dugog dometa u Poljsku možda poslužio kao poziv na buđenje europskim donositeljima odluka – i doveo do brzih zahtjeva u Ukrajini za nabavkom tehnologije protiv dronova dugog dometa – ovaj incident nije trebao biti iznenađenje.
Budući da su ruski dronovi dugog dometa, u početku uvezeni modeli Shahed-131 i Shahed-136, a kasnije domaće varijante poput Geran-2, bombardirali ukrajinske gradove i infrastrukturu iz zraka, uvijek je bilo jasno da će se zapadnoeuropske i srednjoeuropske države suočiti s još većim izazovima za ruske bespilotne letjelice dugog dometa od Ukrajine.
Iako su europske države uložile značajna ulaganja u proturaketnu obranu i protuzračnu obranu – samo je Njemačka potrošila ili najavila kupnju više od 10 milijardi eura u nabavu sustava protuzračne i proturaketne obrane – ti napori nisu dovoljno uzeli u obzir prijetnju koju predstavljaju bespilotne letjelice dugog dometa koje Rusija predstavlja i za Ukrajinu i za Europu. Osim toga, rasprava o obrani od bespilotnih letjelica dugog dometa uglavnom je ignorirala tehnološku stvarnost modernih rješenja protuzračne obrane.
Bespilotne letjelice tipa Shahed protiv europskih obrambenih sustava
Tri vrste tehnologija obično se smatraju najprikladnijima za presretanje bespilotnih letjelica dugog dometa po niskoj cijeni: mobilni protuzračni topovi, bespilotne letjelice presretači i jeftini projektili presretači. Sva tri povezana su s izazovima.
Jedan od izazova koji je zajednički svim sustavima – i često zanemaren u javnoj raspravi – je potreba za mogućnostima otkrivanja i praćenja koje pružaju rano upozorenje i navode projektile presretače na svoje ciljeve, bilo da se radi o granatama, bespilotnim letjelicama ili projektilima.
Na primjer, dok su bespilotne letjelice presretače relativno jeftine, obično koštaju između 1.000 i 5.000 dolara, ovisno o vrsti, moraju se kombinirati s radarskim sustavima koji pružaju pravovremeno upozorenje i precizno praćenje. To je posebno kritično za tipove bespilotnih letjelica presretača koje vidimo u Ukrajini, a koje nude ograničenu izdržljivost i malu brzinu, ostavljajući samo uski prozor za presretanje. Kao rezultat toga, čak i mala pogreška u vremenu presretanja može dovesti do neuspjeha. Još jedan problem s principom bespilotnih letjelica presretača je taj što trenutno još uvijek ovisi o sposobnim pilotima. Iako su autonomni bespilotni letjelice presretači u razvoju, još nisu u potpunosti razvijeni. Zbog složenije arhitekture sustava, oni će također biti znatno skuplji.
Drugo, postoji izravan kompromis između raspona i cijene. Jeftini projektili presretači, bilo da se radi o bespilotnim letjelicama ili projektilima, obično imaju ograničen domet od samo nekoliko kilometara. Kako se veličina i složenost projektila presretača povećavaju, tako se povećavaju i troškovi. To čini jeftine bespilotne letjelice i projektile presretače, iako učinkovite za obranu točaka, neprikladnima za obranu područja u zemaljskim konfiguracijama. Isplativa obrana područja zahtijeva kombinaciju projektila presretača s visoko mobilnim platformama kao što su helikopteri ili mlaznjaci, gdje visoki troškovi po satu leta (posebno za mlažnjake) mogu utjecati na ukupnu isplativost.
Treće, izračun troškova presretanja nije uvijek jednostavan. Na primjer, protuzračni sustav Skyranger 30 često se navodi kao isplativ za borbu protiv bespilotnih letjelica dugog dometa, ali dolazi sa značajnim početnim troškovima: ovisno o konfiguraciji i količini narudžbe, troškovi u trenutnim ugovorima su dvoznamenkasti milijuni američkih dolara po sustavu.
Za usporedbu, pod pretpostavkom troškova od 20.000 do 30.000 dolara po projektilu, oko 1.000 do 1.500 jeftinih projektila presretača moglo bi se nabaviti po cijeni Skyrangera, potencijalno nudeći veću korisnost i svestranost. Osim toga, tu su i troškovi streljiva. Kaže se da jedan AHEAD uložak za Skyranger košta oko 1,000 američkih dolara; Pod pretpostavkom da je potrebno šest metaka za pouzdano uništavanje većeg drona, svako presretanje koštat će više od 6,000 dolara. To može smanjiti isplativost u usporedbi s bespilotnim letjelicama presretačima i značajno smanjiti razliku u cijeni između topovskih i raketnih sustava za presretanje.
Naravno, to ne čini Skyrangera nevažnim. Također treba uzeti u obzir da već ima vrlo učinkovit radar za rano upozoravanje i kontrolu požara te se stoga ne oslanja na vanjske i potencijalno skupe sustave. Osim toga, Skyranger je prikladan za više od puke obrane od dronova dugog dometa, što ga čini svestranijim od drugih alternativa. Ipak, ostaje relativno skupa opcija za obranu bespilotnih letjelica dugog dometa. To, u kombinaciji s niskim proizvodnim kapacitetom, sugerira da sustav nije čarobno rješenje za ovu prijetnju kao što se ponekad prikazuje.
Četvrto, jedan aspekt koji je do sada potpuno zanemaren u raspravi je civilni zračni prostor: Europa je u miru i nebo je puno civilnih zrakoplova. Obrana bespilotnih letjelica velikih razmjera koja posvuda koristi projektile, bespilotne letjelice ili projektile nosila bi značajan rizik od nanošenja kolateralne štete ili ugrožavanja civilnih zrakoplova. Političari, oružane snage i društvo stoga moraju biti svjesni da učinkovito, ali i sigurno rješenje nije isplativo niti se može provesti u kratkom roku, barem u mirnodopsko vrijeme.
Naravno, ovaj pregled nije sveobuhvatan i ne bi se trebao koristiti kao osnova za potpunu usporedbu različitih rješenja. Međutim, pokazuje da opcije o kojima se obično raspravlja kao o preferiranim rješenjima za obranu od bespilotnih letjelica dugog dometa dolaze s jedinstvenim izazovima, prednostima i potencijalnim nedostacima. Drugim riječima, ne postoji jedinstveno rješenje za sve.
Daljnji koraci
Pozitivan aspekt prijetnje koju predstavljaju bespilotne letjelice dugog dometa je taj što se protiv njih može boriti kratkoročno i srednjoročno ako se na vrijeme donesu prave odluke. Međutim, to zahtijeva od europskih vlada da usvoje pristup javnoj nabavi koji će vjerojatno odstupati od njihovih uobičajenih preferencija.
Prvo, trenutno na tržištu ne postoji zrela, jeftina tehnologija za obranu od bespilotnih letjelica dugog dometa koji se također mogu proizvoditi u velikim razmjerima. Vlade stoga moraju prihvatiti određeni rizik ulaganjem u obećavajuća tehnološka rješenja i pomaganjem proizvođačima da ubrzaju razvoj, bilo financijskom potporom ili regulatornim okvirima koji omogućuju brzo testiranje.
Drugo, s obzirom na gore navedene tehnologije, vlade i oružane snage moraju napustiti ideju da je moguća jeftina obrana područja od bespilotnih letjelica dugog dometa. Iako već postoje pristupačni sustavi točkaste obrane ili oni koji će uskoro sazrijeti, proširenje dometa sustava obrane od projektila i bespilotnih letjelica neizbježno dovodi do većih troškova. Vlade stoga moraju odlučiti je li obrana točaka dovoljna za kritične ciljeve ili je potrebna obrana većih područja. U potonjem slučaju moraju biti spremni osigurati odgovarajuća sredstva.
Iznimka bi moglo biti elektroničko ratovanje, koje može relativno jeftino pokriti veća područja, ali ima i niz nedostataka. Osjetljiva je na protumjere, nosi rizik od ometanja civilnih sustava, može biti manje učinkovita protiv ojačanih ili potpuno autonomnih bespilotnih letjelica (koje će se u budućnosti sve više upotrebljavati) i često zahtijeva stalnu prilagodbu kako protivnici mijenjaju svoje frekvencije ili taktike.
U konačnici, donositeljima odluka već je jasno da ispaljivanje 1,4 milijuna dolara vrijednih AIM-120C-7 AMRAAM iz borbenih zrakoplova F-35 na bespilotne letjelice dugog dometa koje koštaju manje od 30.000 dolara nije održivo. Ali ako tome svjedočite u stvarnom vremenu, možda će hitnost djelovanja konačno postati jasna. Ako je tako, Europa bi konačno mogla biti na putu da ozbiljno shvati izazov koji predstavljaju bespilotne letjelice dugog dometa.
- Kruna truda dugog 65 godina: Retfalačka crkva zablistala, a u četvrt stižu povijesne investicije!
Svečana obnova crkve u Retfali obilježila je 65. obljetnicu župe. Otkrijte novi izgled unutrašnjosti te koje je mega projekte najavio gradonačelnik Osijeka. U osječkom naselju Retfala,… Pročitaj više: Kruna truda dugog 65 godina: Retfalačka crkva zablistala, a u četvrt stižu povijesne investicije! - Pukovnik Miroslav Peris: 33. obljetnica tragičnog letaNa 33. obljetnicu prisjećamo se kako je pilot HRZ-a pukovnik Miroslav Peris položio život za Hrvatsku. Pročitajte priču o hrabrosti pilota iznad kordunskog neba. Na današnji… Pročitaj više: Pukovnik Miroslav Peris: 33. obljetnica tragičnog leta
- Operacija Rota: Veličanstvena pobjeda na Pelješcu ostvarena bez ijednog metkaOtkrijte kako je operacija Rota 1991. godine na Pelješcu promijenila tijek rata bez ijednog ispaljenog metka. Pročitajte sve o 35. obljetnici akcije. U ponedjeljak, 14. rujna… Pročitaj više: Operacija Rota: Veličanstvena pobjeda na Pelješcu ostvarena bez ijednog metka
- Novo gospodarenje otpadom: Vlada uvodi strogi nadzor i Znanstveni savjet za sanaciju u GospićuVlada uvodi novo gospodarenje otpadom koje donosi GPS nadzor vozila, oštrije kazne te Znanstveni savjet za sanaciju odlagališta u Gospiću. Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske… Pročitaj više: Novo gospodarenje otpadom: Vlada uvodi strogi nadzor i Znanstveni savjet za sanaciju u Gospiću
- PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne SlavonijePad osječkih vojarni ključni je trenutak obrane u rujnu 1991. Pročitajte kako su hrvatski branitelji slomili snage JNA i spasili istok Hrvatske. Združene hrvatske obrambene snage,… Pročitaj više: PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne Slavonije
- Svijet na rubu kolapsa: Nafta presušuje, cijene divljaju, a ključni tjesnaci su u plamenuGlobalna pomorska blokada tijekom 2024. i 2026. godine izazvala je tešku ekonomsku krizu, paralizirajući pomorsku logistiku i lance opskrbe. Globalna ekonomija i vodeći svjetski brodari suočavaju… Pročitaj više: Svijet na rubu kolapsa: Nafta presušuje, cijene divljaju, a ključni tjesnaci su u plamenu
- Novi Zakon o kreditiranju: Kraj kupanja u dugovima zbog novog mobitela ili samo razlog za paniku?Saznajte što građanima donosi novi zakon o kreditiranju. Nema razloga za paniku, pročitajte kako će vas država zaštititi od dugova. Posljednjih tjedana među građanima se proširio… Pročitaj više: Novi Zakon o kreditiranju: Kraj kupanja u dugovima zbog novog mobitela ili samo razlog za paniku?
- Ponos, nepravda i poruke iz Jajca: Oružje je utihnulo, ali borba za Hrvate u BiH ne prestajeOslobođenje Jajca obilježeno je na 31. obljetnicu operacije Maestral. Pročitajte kako su veterani i politički vrh odali počast i poslali poruke o miru. U kraljevskom gradu… Pročitaj više: Ponos, nepravda i poruke iz Jajca: Oružje je utihnulo, ali borba za Hrvate u BiH ne prestaje
- Trijumf HSP-a i HVIDRA-e na 14. Fišijadi: 28 ekipa ukrstilo kuhače za Dan grada Slatine!Danas je održana 14. Fišijada u Slatini koja je okupila 28 ekipa. Saznajte tko su pobjednici i kako je proslavljen Dan grada uz vrhunske specijalitete. U… Pročitaj više: Trijumf HSP-a i HVIDRA-e na 14. Fišijadi: 28 ekipa ukrstilo kuhače za Dan grada Slatine!
- Pad Hrvatske Kostajnice: Slom obrane i ratni zločiniPad Hrvatske Kostajnice 1991. godine donio je slom herojske obrane, ratne zločine i etničko čišćenje. Saznajte detalje o obrani i padu grada. U kasno ljeto i… Pročitaj više: Pad Hrvatske Kostajnice: Slom obrane i ratni zločini
