Zagreb, 27. travanj 2025.- Hrvatski medijski krajolik posljednjih je dvadeset godina doživio dramatične promjene, no podaci pokazuju da iza prividnog rasta broja poslovnih subjekata stoji fragilna stvarnost. Čak 95 posto medijskih tvrtki danas ima manje od 15 zaposlenih, dok se u kategoriju velikih poduzeća s više od 250 djelatnika ubrajaju tek četiri imena: Hrvatska radiotelevizija (HRT), RTL Hrvatska, Nova TV i Hanza media.
Ovi zabrinjavajući podaci proizašli su iz analize Jadranskog opservatorija digitalnih medija (ADMO), predstavljene ovoga tjedna u Dubrovniku. Rektor Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, predstavio je rezultate istraživanja koje je obuhvatilo razdoblje od 2002. do 2022. godine, obuhvaćajući sektore dnevnog tiska, radija, televizije, internetskih portala, novinskih agencija i press clippinga.
“Iako smo u protekla dva desetljeća svjedočili gotovo udvostručenju broja poslovnih subjekata – s 373 u 2002. na čak 791 u 2022. – struktura sektora se radikalno promijenila”, istaknuo je Stojčić.
Najveći rast bilježi sektor internetskih portala, koji je od samo šest registriranih subjekata 2002. godine narastao na impresivnih 286 dva desetljeća kasnije. Slično se događa i s tvrtkama koje pružaju usluge press clippinga, koje su skočile s 10 na 77. S druge strane, tradicionalni novinski tisak bilježi pad – broj poslovnih subjekata smanjen je sa 102 na 73.
Unatoč rastu broja subjekata, prosječan broj zaposlenih po poduzeću drastično je pao – s 21,8 na svega 9,3 zaposlenih. “Prešli smo iz faze malih poduzeća u fazu mikrostruktura”, upozorio je Stojčić.
Situacija je još alarmantnija kada se zaviri dublje u podatke: čak pedeset posto medijskih tvrtki ima samo jednog ili nijednog stalno zaposlenog djelatnika. Pritom su upravo mali subjekti ti koji su najizloženiji tržišnim izazovima – bore se s problemima likvidnosti, niskim ulaganjem, te nepovoljnim omjerom imovine i obveza. Trećina malih medijskih tvrtki, prema istraživanju, ima više dugova nego imovine.
“Ti mikro subjekti nemaju kapacitete za inovacije, tehnološku modernizaciju ni strateška ulaganja”, rekao je Stojčić, ističući kako su mogućnosti za značajnije transformacije u takvom sektoru vrlo ograničene.
S druge strane, srednja i velika poduzeća – iako otpornija – karakterizira konzervativna poslovna politika. “Oni su fokusirani na očuvanje postojećeg stanja umjesto na preuzimanje uloge lidera u inovacijama“, naglasio je.
Analiza se osvrnula i na pitanje tržišne koncentracije. Dok je opća koncentracija ocijenjena umjerenom, izuzetak predstavlja sektor novinskih agencija, gdje je do 2022. čak 95 posto prihoda ostvarila jedna agencija. No, Stojčić upozorava da to nije nužno negativno, jer u nekim djelatnostima prirodni monopol može značiti veću učinkovitost.
Zaključujući predstavljanje analize, Stojčić je upozorio da trenutačna struktura hrvatskog medijskog sektora nosi sa sobom ozbiljne rizike. “Dominantni igrači, iako trenutno stabilniji, iznimno su osjetljivi na strukturne probleme. Većina sektora je ranjiva, a budući razvoj ovisit će o sposobnosti prilagodbe i spremnosti na inovacije“, zaključio je.
Hrvatski mediji, očito, stoje pred izazovom: hoće li ostati u raljama mikrostruktura i pasivne strategije ili će pronaći put prema zdravijem, održivijem modelu poslovanja?
Izvor: Hina