Saznajte sve detalje burne rasprave: Turudić u Saboru branio izvješće DORH-a. Čitajte o aferama u Gospiću, Zagrebu te nerasvijetljenim ratnim zločinima.
Predstavljanje Godišnjeg izvješća o radu državnih odvjetništava u 2025. godini, koje je u Hrvatskom saboru iznio glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, pretvorilo se u srijedu u žustru raspravu obilježenu nizom zahtjeva za stankom. Iako samo izvješće bilježi statističke pomake i smanjenje zaostalih predmeta, saborskom su govornicom dominirale teme zataškavanja korupcije, ekološke katastrofe u Gospiću, ali i bolno pitanje neprocesuiranih ratnih zločina iz Domovinskog rata.
Pritisak oporbe: Otvaranje ladica i sankcioniranje ekocida
Zastupnici oporbe iskoristili su prisutnost glavnog državnog odvjetnika kako bi zatražili beskompromisne poteze. Nikola Grmoja (Most) apelirao je na “otvaranje svih ladica u DORH-u” i obračun s krupnim kriminalom, optuživši pritom Turudića da se zbog svoje moći ponaša kao “mali Bog”. Nino Raspudić otišao je korak dalje, istaknuvši kako slučaj otpada u Lici više nije samo korupcija, već izravan napad na živote i zdravlje građana, pozvavši čelnika DORH-a da sruši “koruptivnu piramidu” ili će se ona urušiti na puno teži način.
Na alarmantno stanje s otpadom upozorila je i Urša Raukar Gamulin (Možemo!), iznijevši podatak iz samog izvješća prema kojem je kriminal vezan uz uvoz i odlaganje otpada doslovno eksplodirao – s 32 slučaja u 2024., brojka je skočila na 103 slučaja u 2025. godini. Upozorila je na nepoštivanje načela predostrožnosti zbog čega se već tri godine truju tlo i podzemne vode. Emil Paus (IDS) zatražio je hitnu transparentnost nadležnih institucija oko dovoza otpada na područje Koromačna i Labinštine, dok je Ivica Restović (SDP) naglasio kako javnost s nestrpljenjem očekuje rasplet istrage o gospićkom ekocidu koji će obilježiti Turudićev mandat.
Fokus na ratne zločine: “Zločinci umiru bez presuda”
U raspravi je snažno odjeknuo i apel vezan uz Domovinski rat. Zastupnik Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) obratio se Turudiću podsjetivši ga na njegov status hrvatskog branitelja, zatraživši da se DORH znatno snažnije i profesionalnije angažira oko rješavanja ratnih zločina.
“Ljudi trpe 30 i nešto godina nepravdu. Pojedini zločinci su i dalje na slobodi… Nažalost, kako vrijeme ide, ljudi umiru, a ratni zločinci umiru bez presuda,” upozorio je Stipe Mlinarić. U ime 17.000 poginulih u Republici Hrvatskoj, zatražio je od DORH-a da ispravi propuste prethodnika i posveti puno veću pažnju ovom neriješenom poglavlju hrvatske povijesti, ne podliježući pritom političkim pritiscima.
Obrana neovisnosti institucije i skretanje fokusa na Zagreb
Predstavnici vladajuće većine i dijela neovisnih zastupnika stali su u obranu neovisnosti pravosuđa, osudivši istupe oporbe. Željko Lacković (Nezavisni/HSU) ocijenio je kako oporba vrši neprimjeren politički pritisak, pokušavajući od glavnog državnog odvjetnika napraviti “političkog inkvizitora” po vlastitim željama, umjesto da se raspravlja o sadržaju samog izvješća.
Ivan Malenica (HDZ) pozdravio je pozitivne rezultate rada DORH-a u 2025. godini, kritizirajući zastupnike koji Sabor koriste kako bi glumili tužitelje u konkretnim predmetima. Raspravu je dodatno proširio zastupnik Darko Vuletić (HSS-HNS), koji je iskoristio priliku da zatraži od DORH-a pročešljavanje financiranja udruga u Gradu Zagrebu, povlačeći paralelu s aktualnim problemima i štrajkovima vozača ZET-a.
Turudić u Saboru brani izvješće za 2025.: “Nisam ovdje da budem popularan, starosna struktura DORH-a je alarmantna”
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić predstavio je u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava za 2025. godinu, istaknuvši rekordnu stopu rješavanja predmeta, ali i dramatično lošu kadrovsku sliku unutar institucije. Odgovarajući na burne reakcije oporbe, upozorio je zastupnike kako saborska govornica ne smije služiti za vršenje političkog pritiska na rad tužiteljstva.
Odbijanje pritisaka i kompleksnost istraga
Referirajući se na prozivke vezane uz konkretne slučajeve poput ekocida u Gospiću, Turudić je podsjetio na članak 6. Zakona o državnom odvjetništvu koji strogo zabranjuje svaki utjecaj, prisilu te korištenje medija i Sabora za pritisak na državne odvjetnike.
Glavni državni odvjetnik naglasio je kako brzina rješavanja najsloženijih predmeta često ne ovisi isključivo o DORH-u. Institucija je u svom radu snažno uvjetovana suradnjom s drugim državnim tijelima, ministarstvima te trajanjem kompleksnih vještačenja na čiju dinamiku tužitelji nemaju utjecaj.
Bazen kadrova sve plići
Iako sustav trenutno bilježi 7 % više dužnosnika u odnosu na 2024. godinu, Turudić je izrazio duboku zabrinutost za kadrovsku budućnost pravosuđa. Posao u državnom odvjetništvu ocijenio je teškim, visoko odgovornim i rijetko pohvaljivanim, zbog čega mladi pravnici radije biraju lukrativnije sektore s manje stresa.
- Kritična dobna struktura: Od 30 zaposlenih u središnjici DORH-a, samo je jedna do dvije osobe mlađe od 50 godina.
- Prijetnja umirovljenja: Zbog velikog broja zaposlenika pred mirovinom, problem će u nadolazećim godinama dodatno eskalirati, a sanacija se očekuje kroz izmjene zakona o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.
Najbolja ažurnost u pet godina i obnova infrastrukture
Kao najsvjetliju točku izlaganja, Turudić je izdvojio statističke pokazatelje učinkovitosti rada 43 državna odvjetništva diljem zemlje.
- Skok ažurnosti: Stopa ažurnosti u 2025. godini iznosi 104 % (na 100.000 zaprimljenih, riješi se 104.000 predmeta), što je najbolji rezultat u posljednjih pola desetljeća.
- Pad zaostataka: Prekinut je uzlazni trend gomilanja neriješenih predmeta, a njihov udio pao je s 20 % na 16,4 %.
- Obnova sjedišta: U suradnji s Ministarstvom pravosuđa ubrzana je obnova infrastrukture. Preseljenje središnjice DORH-a u obnovljenu zgradu u Gajevoj očekuje se u iduća dva mjeseca, a radovi traju i na objektima u Vukovaru, Varaždinu, Zadru, Bjelovaru, Dubrovniku i Splitu.
Svoj je govor pred zastupnicima Turudić zaključio porukom da je ponosan na rad svojih suradnika, naglasivši kako funkcija glavnog državnog odvjetnika nije stvorena za prikupljanje simpatija, već za najstručnije i isključivo profesionalno obnašanje dužnosti.
Sva pitanja zastupnika i odgovori glavnog državnog odvjetnika
Kako bismo javnosti i čitateljima Portala Veterani pružili potpun i necenzuriran uvid u maratonsku saborsku raspravu, donosimo izvještaj sa sjednice na kojoj je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić branio Izvješće o radu DORH-a za 2025. godinu. U višesatnom rešetanju, zastupnici su otvorili brojne afere, a Turudić je po prvi puta direktno odgovarao na optužbe o političkim pritiscima, zataškavanjima i sporosti pravosuđa.
U nastavku donosimo detaljan pregled svih ključnih tema, pitanja saborskih zastupnika i izravnih odgovora glavnog državnog odvjetnika.
Sukob oko neovisnosti i “razaranja” institucija
Raspravu je užario Josip Borić iz Hrvatske demokratske zajednice, koji je optužio oporbu za desetljetno nuđenje destrukcije pravosuđa, citirajući pritom izjave Nikole Grmoje iz stranke Most. Borića je zanimalo osjeća li Turudić političke pritiske.
- Turudićev odgovor: DORH je neovisno tijelo. Pritisci medija i javnosti su svakodnevni, ali oni “ne nailaze ni na kakav odjek u radu Državnog odvjetništva”.
- Grmoja mu je odmah uzvratio, upozorivši na nerasvijetljene slučajeve (poput onog diplomata Sabljaka) te je, parafrazirajući Katona Starijeg, ponovio da “hrvatsko pravosuđe treba do temelja iznova graditi”.
- Turudićev odgovor: “Znam reći latinski, što ne vjerujem da vi znate… Ako se vi ponosite time što želite razoriti nešto, ja vam to ne mogu zabraniti. Svaka vam čast.”
U obranu DORH-a stao je Nikola Mažar iz Hrvatske demokratske zajednice, pohvalivši USKOK jer je unatoč povećanju predmeta od 23 % uspio riješiti više predmeta nego što je zaprimio. Majda Burić iz Hrvatske demokratske zajednice upitala je gdje prestaje pravo zastupnika na propitkivanje, a počinje pritisak, na što je Turudić podsjetio da Poslovnik iznimno dopušta davanje informacija u javnom interesu.
Gospićki ekocid i Karlovac: Od tajnih izvida do prosvjeda
Najveći broj pitanja očekovano je bio usmjeren na ekološku katastrofu u Lici. Saša Đujić iz Socijaldemokratske partije Hrvatske upozorio je na porast kriminaliteta s otpadom s 32 na 103 slučaja, upitavši jesu li vladine institucije zakazale. Turudić je odbio dati “privatno mišljenje”, no potvrdio je da statistika ide u prilog radu DORH-a.
- Jelena Miloš iz Možemo! Političke platforme pitala je je li DORH priječio sanaciju otpada prije 2025. godine.
- Turudićev odgovor: Otkrio je kronologiju: nakon MUP-ovog izvješća u srpnju 2023., punih godinu dana provodile su se posebne dokazne radnje (tajno prisluškivanje) protiv desetak osoba. Sanacija se morala čekati zbog nužnog uzorkovanja toksičnog otpada na koje DORH ne može utjecati.
- Denis Kralj iz Socijaldemokratske partije Hrvatske optužio je USKOK da je mjesec dana skrivao nalaz o zagađenju vode u Gospiću i objavio ga tek nakon prosvjeda.
- Turudićev odgovor: Iskoristio je diskrecijsko pravo kako bi prvi nalaz najprije dobili okrivljenici. “Nismo ništa tajili, objavili smo svih sedam nalaza transparentno.”
- Na pitanje Mirele Ahmetović iz Socijaldemokratske partije Hrvatske kome javnost treba vjerovati – DORH-ovim vještacima ili novom Vladinom znanstvenom savjetu, Turudić je kratko poručio da je osnivanje savjeta “politička odluka s kojom DORH nema apsolutno ništa”.
- Branko Kolarić iz redova nezavisnih zastupnika zatražio je istragu službenika koji su izdavali dozvole, a Sandra Benčić iz Možemo! Političke platforme najavila je prijavu oko sigurnosti vode u Karlovcu, na što je Turudić potvrdio da će se “pokrenuti izvidi i provjere” za Karlovac, a da će se za Gospić vrlo brzo donijeti meritorne odluke.
Zagrebačke afere: Vodovod, Hipodrom i Jakuševec
Vladajući su fokus prebacili na Grad Zagreb. Stipan Šašlin iz Hrvatske demokratske zajednice tražio je informacije o navodnom namještanju natječaja u Zagrebačkom vodovodu “teškom” 40 milijuna eura.
- Turudićev odgovor: Provode se izvidne radnje. “Direktor tog poduzeća dao je ostavku jer je znao da se provode izvidi.”
- Maksimilijan Šimrak iz Hrvatske demokratske zajednice podsjetio je na aferu Hipodrom, optuživši gradonačelnika Tomaševića za pritisak na institucije.
- Turudićev odgovor: Većina okrivljenika već je osuđena na temelju sporazuma s DORH-om, što dokazuje da “možebitni utjecaj na DORH nije bio uspješan”. U drugom pitanju iz klupa HDZ-a o odronu na Jakuševcu, Turudić je priznao da nije zadovoljan brzinom postupanja te je nedavno održao sastanak tražeći što hitniji dovršetak izvida.
Afere Mikulić, Agrokor i oteta državna imovina
Oporba je inzistirala na “krupnim ribama”. Marin Živković iz Možemo! Političke platforme pitao je je li informacija o uhićenju Andrije Mikulića “procurila” premijeru pa je ovaj smijenjen tek nekoliko sati prije uhićenja. Turudić je to nazvao “čistim insinuacijama”, pojasnivši da su tog dana okrivljeniku jednostavno istekle mjere tajnog nadzora.
Miroslav Marković iz Socijaldemokratske partije Hrvatske propitivao je ulogu Andrije Mikulića u izdavanju dozvola u Varaždinu, dok je Irena Dragić iz Socijaldemokratske partije Hrvatske prozvala Turudića za “najskuplju tišinu” zbog neuvrštavanja slučaja Agrokor i propalog vještačenja od 1,2 milijuna eura u izvješće.
- Turudićev odgovor: Odbio je komentirati konkretna imena. Dragić je podsjetio da izvješće ne sadrži pojedinačne predmete, a o Agrokoru ne želi govoriti jer je u tom predmetu ranije sudjelovao kao sudac.
- Marin Piletić iz Hrvatske demokratske zajednice zatražio je informacije o povratu državne imovine koju je navodno devedesetih otuđio SDP, na što je Turudić odgovorio da DORH generalno pokreće postupke za svu pogrešno upisanu imovinu, zatraživši pismeni upit.
Ratni zločini, terorizam i mržnja
Posebnu pažnju privuklo je pitanje Stipe Mlinarića iz stranke Domovinski pokret o sudbini dr. Ivana Šretera, nestalog prije 35 godina, te je li zbog toga ispitan Milorad Pupovac iz Samostalne demokratske srpske stranke.
- Turudićev odgovor: “Grozno je što nitko nije odgovarao. Priče o tome kako je završio doktor Šreter su degutantne. Što se tiče uloge gospodina Pupovca, on nije ispitan, ali nije niti zaštićen.”
Na pitanja Veljka Kajtazija iz redova nezavisnih zastupnika i Anje Šimprage iz Samostalne demokratske srpske stranke o govoru mržnje i online zločinima, Turudić je potvrdio da dužnosnici svojim utjecajem mogu napraviti znatno više zla nego obični građani te da postoji golema “tamna brojka” online kriminala. Zastupniku Predragu Mišiću iz redova nezavisnih zastupnika pojasnio je da je ljetni požar u zadarskom zaleđu prekvalificiran iz terorizma u općeopasnu radnju jer nije utvrđena osnovana sumnja za ideološki motiv.
Kaznena politika: Femicid, zlostavljanje djece i gubitak parnica
Brojna pitanja ticala su se sudske prakse i blagih kazni:
- Dragana Jeckov iz Samostalne demokratske srpske stranke upozorila je na 3000 prekršenih mjera opreza (slučajevi Slatina i Virovitica). Turudić se složio da je brojka prevelika, ali je nadzor u nadležnosti MUP-a.
- Na upit Ante Babića iz Hrvatske demokratske zajednice o ujednačavanju kriterija za prepoznavanje femicida, te pitanja Marka Kričke iz Socijaldemokratske partije Hrvatske i Vesne Bedeković iz Hrvatske demokratske zajednice o alarmantnih 59 % uvjetnih presuda za zlostavljanje djece, Turudić je dao jasan stav: “Moj osobni stav je da bi kaznena politika trebala biti stroža.” Ipak, napomenuo je da kaznenu politiku samostalno kreiraju sudovi, dok DORH na niske kazne ulaže žalbe.
- Nino Raspudić iz stranke Drito suočio je Turudića s poražavajućim podatkom da je država dobila samo 44 % parnica. Turudićev odgovor bio je britak: “Parnica se ne može dobiti ako niste u pravu. Očigledno smo bili u pravu u samo 44 % parnica.”
Sistemski problemi i nedostatak kadrova
Marija Vrhovski iz Hrvatske demokratske zajednice izrazila je zabrinutost jer je svega 11 % državnih odvjetnika mlađe od 35 godina. Turudić je potvrdio da mladi ljudi izbjegavaju pravosuđe te radije biraju “lukrativnija mjesta gdje se manje radi”, ocijenivši to širim društvenim problemom. Branka Juričev-Martinčev iz Hrvatske demokratske zajednice pitala je za neujednačenu efikasnost općinskih državnih odvjetništava (npr. Osijek 300 predmeta po rješavatelju, a drugi 800), što je Turudić priznao kao točno, dodavši da se radi na ujednačavanju.
Na konstataciju Sabine Glasovac iz Socijaldemokratske partije Hrvatske da čak 88 % građana smatra korupciju raširenom, i upit Željka Lackovića iz stranke Nezavisni kako ubrzati procese, Turudić je zaključio: “Slažem se da postupci traju predugo i da zakone treba mijenjati. A javnu percepciju ne možemo promijeniti nikako drugačije osim boljim radom i ovakvim rezultatima.”
