Novo tržište električne energije izazvalo je burnu raspravu. Saznajte zašto Most upozorava na pogodovanje strancima i lošu infrastrukturu.
Danas su u Hrvatskom saboru, tijekom žustre rasprave o prijedlogu novog Zakona o tržištu električne energije koji je predstavio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, zastupnici Mosta Miro Bulj i Ivan Matić oštro kritizirali Vladine politike, optužujući vladajuće za izravno pogodovanje stranim interesima nauštrb hrvatskih građana. Rasprava je kulminirala teškim optužbama na račun netransparentnosti, ekoloških ugroza i zanemarivanja domaće elektroenergetske infrastrukture, čime su Mostovci jasno dali do znanja da se protive donošenju zakona u ovakvom obliku.
Prijedlog zakona, koji bi trebao implementirati europske direktive i modernizirati sustav, prema mišljenju oporbe služi isključivo kao paravan za zaštitu multinacionalnih kompanija. Zastupnici su kroz svoja izlaganja pokušali demistificirati narativ o takozvanoj “zelenoj agendi”, tvrdeći da su stvarni gubitnici ovakvih politika upravo energetski siromašni građani, mali obrtnici i hrvatski poduzetnici.
Bulj upozorava na “kraljeve vjetra” i ekološke ugroze
Zastupnik Miro Bulj u svom je emotivnom govoru istaknuo kako su zakoni koji se danas provode uglavnom rezultat lobiranja u Europskom parlamentu, a ne brige za hrvatskog čovjeka. Posebno se osvrnuo na naknade za obnovljive izvore energije (OIE) koje građani plaćaju putem svojih računa. Prema njegovim riječima, taj novac ne odlazi u razvoj energetske neovisnosti hrvatskih obitelji, već se slijeva u džepove stranih investitora i domaćih “kraljeva vjetra”, često bivših upravitelja HEP-a.
“Ovaj zakon, kao i svi zakoni do sada, u biti pod samom krinkom energetskog siromaštva ne definira i ne spominje ono što bi trebao spominjati. Ovdje se stvaraju monopolisti kako bi hrvatski čovjek bio ovisan”, poručio je Bulj sa saborske govornice.
Kao najdrastičniji primjer lošeg gospodarenja resursima, Bulj je naveo projekt ogromne solarne elektrane na 250 hektara uz rijeku Cetinu. Unatoč tome što projekt nije prošao studiju utjecaja na okoliš te se nalazi nad ključnim vodocrpilištem, odobren je, a iza njega, prema Buljevim tvrdnjama, stoji strani kapital. Lokalna zajednica pritom ostvaruje mizernu dobit od samo jednog centa po kilovatu. Dodatno je upozorio na izgradnju vjetroelektrana u okolici Sinja protiv volje lokalnog stanovništva, kao i na projekt termoelektrane na ugljen u Livnu (BiH), za koju Hrvatska gradi mrežu, a koja prijeti zagađenjem cijelog dalmatinskog zaleđa.
Matić o pravnoj nesigurnosti i skrivenim ugovorima
U nastavku rasprave, Ivan Matić fokusirao se na pravne, tehničke i regulatorne manjkavosti samog teksta zakona. Upozorio je kako zakon rješava vrlo konkretne odnose nastale godinama unazad, ali na potpuno netransparentan način. Istaknuo je kontradiktornost između članaka 31. i 32.
Matić je naglasio da se jednim člankom određenim projektima produljuju rokovi bez novih naknada i procedura, dok se drugim člankom nalaže obvezni raskid ugovora za projekte koji nemaju krajnji rok priključenja. Zastupnicima pritom nije dostavljen popis projekata na koje se ove mjere odnose, što otvara ogroman prostor za sumnje u pogodovanje.
- Nedostatak transparentnosti: Sabor nema uvid tko konkretno dobiva, a tko gubi novim zakonskim odredbama.
- Pravni rizici: Raskidanje postojećih ugovora moglo bi rezultirati milijunskim sudskim sporovima zbog već uloženog kapitala investitora.
- Zaštita potrošača: Novi, dinamični modeli opskrbe prebacuju financijski rizik na građane koji nisu dovoljno educirani o fluktuacijama na tržištu.
Fleksibilni priključci kao paravan za lošu infrastrukturu
Jedan od najvažnijih tehničkih prigovora ticao se takozvanih “fleksibilnih priključaka”. Matić je izrazio ozbiljnu zabrinutost da ovaj novi model služi isključivo kao izgovor za činjenicu da država godinama nije adekvatno ulagala u elektroenergetsku mrežu. Investitori, poduzetnici i građani koji žele postaviti solarne panele na svoje krovove danas stoje u redu jer mreža jednostavno nema kapaciteta.
Uvođenjem fleksibilnih ugovora, proizvođači bi se priključivali uz ograničenja, no postavlja se pitanje rezerviraju li veliki igrači time unaprijed preostale kapacitete mreže, ostavljajući male proizvođače i obitelji bez ikakve šanse. “Bez snažne i pouzdane mreže, sve ovo ostaje mrtvo slovo na papiru,” zaključio je Matić, pozivajući Ministarstvo da hitno predstavi konkretan plan i rokove za modernizaciju infrastrukture.
Autor: D.J.
