Kulturni centar donio je odluku koja je izazvala burne reakcije, a Sergej Trifunović u Osijeku ipak neće izvesti komediju “Ljudi odozgo”. Saznajte političku i pravnu pozadinu otkazivanja komercijalnog gostovanja, od reakcije osječkog gradonačelnika i Upravnog vijeća do ranijih incidenata i pravomoćnih presuda koje su zapečatile sudbinu ove predstave.
Pitanje tko smije, a tko ne smije nastupati u javnim prostorima Grada Osijeka već je ranije bilo predmetom strogih političkih arbitraža. Početkom 2023. godine, nakon što je gradonačelnik Pule zabranio održavanje koncerta turbo-folk glazbe (na kojem su trebali nastupiti Duško Kuliš, Dragan Kojić, Ana Bekuta i Zorana Mićanović), organizatori su pokušali preseliti događaj u Osijek. Tada je osječki gradonačelnik Ivan Radić izravno intervenirao zabranivši održavanje takvog koncerta u gradskim prostorima. U svojoj je argumentaciji Radić naglasio kako je Osijek “srednjoeuropski grad koji ima naglašenu europsku dimenziju” te da koncerti turbo-folka “ne pripadaju identitetu grada koji razvijamo i kojem stremimo”.
Ovaj presedan jasno je pokazao da gradonačelnik i gradske strukture rezerviraju pravo veto nad komercijalnim najmovima gradskih prostora ukoliko procijene da sadržaj narušava projicirani identitet grada. Institucije poput Kulturnog centra Osijek, čiji je ravnatelj Marin Seleš stupio na dužnost u listopadu 2025. godine (nakon što je prethodno bio ravnatelj Pučkog učilišta), funkcioniraju unutar tog zadanog okvira.
Turbulencije u osječkim kulturnim institucijama
Kulturna scena Osijeka u razdoblju koje je prethodilo najavi Trifunovićeve predstave bila je obilježena i drugim institucionalnim napetostima, što ukazuje na visoku isprepletenost politike, sindikata i uprava. Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Osijeku suočilo se sa snažnim prosvjedima radnika i Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi zbog najavljenih otkaza za dvadesetak zaposlenika tehničke službe, spremačica i vatrogasaca.
Intendant HNK Vladimir Ham provodio je restrukturiranje u koordinaciji s Gradom Osijekom, a među radnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom našli su se i dugogodišnji djelatnici te hrvatski branitelji poput Zvonka Kuštre. Glavni tajnik sindikata Domagoj Rebić javno je kritizirao taj potez, tražeći financijska izvješća koja bi opravdala uštede, no otpor sindikata i podrška poznatih glumaca (poput Sandre Lončarić i Miroslava Čabraje) nisu uspjeli zaustaviti proces.
Ono što povezuje krizu u HNK Osijek s krizom u Kulturnom centru Osijek jest figura Ante Đapića.
Đapić, nekadašnji gradonačelnik Osijeka i bivši čelnik Hrvatske stranke prava (HSP), obnaša funkciju predsjednika Kazališnog vijeća HNK Osijek, ali i funkciju predsjednika Upravnog vijeća Kulturnog centra Osijek. Njegovo postavljanje na ove funkcije izazvalo je kritike dijela javnosti koja je preispitivala njegove kompetencije kao “uglednog umjetnika i radnika u kulturi“, na što je Đapić odgovarao ističući svoje dugogodišnje političko iskustvo i poznavanje funkcioniranja kulture u gradu. Upravo će Đapićeva strukturna moć odigrati presudnu ulogu u otkazivanju Trifunovićevog gostovanja.
Oštrica javnog nezadovoljstva koja je dovela do otkazivanja predstave nije proizašla iz izoliranog incidenta niti iz same činjenice da je Sergej Trifunović (rođen 2. rujna 1972. u Mostaru) srbijanski državljanin. Naime, brojni umjetnici iz Srbije kontinuirano i bez prepreka nastupaju širom Hrvatske. Trifunovićev slučaj je specifičan zbog kumulativnog niza provokacija, uvreda i pravomoćnih presuda koje su stvorile percepciju o njemu kao osobi koja sustavno i namjerno omalovažava temelje i institucije hrvatske države.
Trifunović je široj javnosti poznat ne samo po ulogama u filmovima i serijama (poput “Crno-bijeli svijet”, gdje je igrao poručnika Karduma, ili “Posljednji Srbin u Hrvatskoj“), već i po svom političkom angažmanu. Bio je predsjednik oporbene političke organizacije Pokret slobodnih građana (PSG) u Srbiji te se profilirao kao oštar, često vulgarni kritičar režima Aleksandra Vučića. Njegov habitus “agresivnog provokatora” koji ne bira riječi pokazao se iznimno problematičnim prilikom prelaska granice.
Incidenti u Splitu i eskalacija na društvenim mrežama (rujan 2023.)
Katalizator pravosudnih i reputacijskih problema Sergeja Trifunovića u Hrvatskoj dogodio se 8. rujna 2023. godine u Splitu. Prema izvješćima, glumac je na splitskoj plaži Kašjuni držao svog psa (njemačkog ovčara) bez nadzora, uzice i brnjice, što je uznemirilo prisutne kupače koji su pozvali policiju. Prilikom dolaska policijskih službenika, Trifunović je odbio suradnju te je verbalno napao i omalovažavao službene osobe, zbog čega je priveden na Prekršajni sud uz prijave za držanje životinje bez nadzora i vrijeđanje policijskih službenika.
Situacija je dobila dramatičan nastavak nedugo nakon njegovog puštanja. Nezadovoljan postupanjem, Trifunović je na društvenoj mreži Instagram, u noći s nedjelje na ponedjeljak, objavio izrazito vulgaran tekst usmjeren protiv splitske policije. Iako je objavu naknadno obrisao, njezina je rezonanca u hrvatskom medijskom prostoru bila trajna. Analiza semantičkog i simboličkog sloja te objave ključna je za razumijevanje naknadnog bojkota u Osijeku. U spornoj objavi Trifunović je, između ostalog, napisao:
“Nadam se da ćete od tih para sašiti sebi lijepe, crne uniforme po uzoru na Francetićeve i da će vaše majke, na koje se ovom prilikom poserem po članovima 5, 17 i 36, biti konačno zadovoljne svojom primitivnom kopiladi. Sad, vlaški brabonjci, slobodno raspišite još jednu potjernicu.”.
Također je ironično spomenuo Vojno-istražni centar Lora, napisavši: “Znam da vam je žao što mi niste stigli otvoriti Loru u pola noći i pokazati strujomjer”. U kontekstu moguće ekstradicije, dodao je: “Ako Plenković i Vučić potpišu ugovor o ekstradiciji, naručite moje dupe poštom. Dotad, vidimo se u Grčkoj. Ako ne, onda u Bleiburgu. Bit ćemo na identičnim stranama kao onomad.”.
Posljedica ovakvog ponašanja bila je jasna: Policijska uprava splitsko-dalmatinska priopćila je da je glumac u svega dva dana ostvario obilježja pet prekršaja te mu je izdano rješenje o jednogodišnjoj zabrani ulaska i boravka u Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
Godinu dana kasnije, u rujnu 2024., po isteku mjere zabrane ulaska, Trifunović je ponovno pokušao ući u Hrvatsku. Uhićen je na graničnom prijelazu Bajakovo na temelju raspisane potjernice proizašle iz spomenute objave na Instagramu iz rujna 2023. godine, s obzirom na to da je djelo omalovažavanja službene osobe na društvenim mrežama ostalo pravno procesuirano, a on nedostupan hrvatskom pravosuđu.
U pratnji policije prebačen je na Općinski prekršajni sud u Splitu. Sudsko ročište pratila je visoka razina medijske i diplomatske pozornosti; u sudnici su bile prisutne njegova supruga Isidora Trifunović te srbijanski konzul Stefan Ristić. Slučaj je dosegao takvu razinu da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javno zatražio od hrvatskih vlasti njegovo oslobađanje, iako su on i Trifunović politički neistomišljenici.
Glasnogovornica suda Marina Ivančević potvrdila je da je Trifunović proglašen krivim za dva prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira: omalovažavanje i vrijeđanje službene osobe te isticanje simbola na javnom mjestu kojima se remeti javni red i mir. Sud mu je izrekao uvjetnu kaznu od 60 dana zatvora, s rokom kušnje od jedne godine, te naložio plaćanje sudskih troškova u iznosu od 150 eura (odnosno 250 eura prema nekim izvorima). Kako su se i Trifunović i nadležno tužiteljstvo odrekli prava na žalbu, ova je presuda istog dana postala pravomoćna.
Ova pravomoćna presuda postat će ključni, neoborivi argument u rukama osječkih udruga 2026. godine – Trifunovićev antagonizam više nije bio stvar interpretacije ili medijskog napuhivanja, već utvrđena sudska činjenica.
Uz sukobe s hrvatskom policijom, braniteljske udruge reaktualizirale su i događaj iz lipnja 2020. godine, kada je u javnost dospjela snimka iz beogradske kavane na kojoj Trifunović pjeva pjesmu posvećenu četničkom pokretu Draže Mihailovića (“Nad Kraljevom živa vatra seva”). Iako se Trifunović, tada čelnik PSG-a, pravdao da je riječ o satiričnoj “sprdnji” s prošlošću, za hrvatsku javnost, koja je pretrpjela izravne posljedice velikosrpske agresije, četnička ikonografija predstavlja crvenu liniju.
Njegovoj slici nepredvidivog izgrednika pridonijeli su i drugi incidenti, poput privođenja na Voždovcu zbog posjedovanja marihuane, obiteljskih razmirica sa suprugom Isidorom (koja je također imala sukob sa zakonom zbog sumnje na krađu u beogradskoj Zari), ali i incidenti u samom kazalištu. Poznat je slučaj iz HNK u Rijeci kada je, nezadovoljan ponašanjem publike tijekom predstave “Voz”, sišao u parter, oduzeo mobitel jednom gledatelju i bacio ga na pod. Sve ove informacije pridonijele su stvaranju narativa o osobi s potpunim izostankom poštovanja prema društvenim normama, institucijama i državi domaćinu.
Kazališna produkcija “Ljudi odozgo” i mehanizam komercijalnog najma
U središtu osječke afere našla se kazališna predstava “Ljudi odozgo” (izvorno španjolskog naslova Los vecinos de arriba, autora Cesca Gaya). Riječ je o iznimno popularnoj komediji koja je od premijere u Barceloni 2016. godine doživjela brojne međunarodne adaptacije, pa čak i filmsku verziju (“Sentimental”, nominiranu za nagradu Goya). Radnja prati bračni par čija se svakodnevica i narušeni odnos suočavaju s neočekivanim izazovima nakon što na večeru pozovu neobične, oslobođene susjede iz stana iznad, što otvara pitanja o ljubavi, braku, seksualnosti, emotivnoj distanci i krizi srednjih godina.
Regionalnu produkciju potpisuje “Teatar na Brdu” iz Beograda, koji je otkupio ekskluzivna prava za ovo govorno područje. Predstavu je režirao Patrik Lazić, a glumačku postavu čine Sergej Trifunović, Aleksandra Tomić, Aleksej Bjelogrlić i Iva Ilinčić. Premijera je održana 21. travnja 2026. godine u Beogradu.
Arhitektura ugovora: Tko je organizator?
Da bi se razumjelo zašto je KC Osijek u svom priopćenju naglasio da “nije organizator, suorganizator ni naručitelj predstave”, potrebno je pojasniti razliku između institucionalnog programiranja i komercijalnog najma.
Javne kulturne ustanove u Hrvatskoj funkcioniraju dvostruko. S jedne strane, imaju vlastiti program koji financira grad/županija/država i za čiji kulturni, estetski i ideološki sadržaj ustanova preuzima punu odgovornost. S druge strane, u cilju povećanja vlastitih prihoda, ustanove na slobodnom tržištu iznajmljuju svoje dvorane vanjskim, privatnim agencijama za komercijalne događaje.
U ovom slučaju, prema službenim podacima na prodajnoj platformi Entrio, organizator gostovanja bila je privatna tvrtka Klan production d.o.o. iz Beograda (sa sjedištem u Paštrovićevoj ulici), na čelu s organizatoricom Lenom Baljak. Klan production je od KC Osijek, na čelu s ravnateljem Marinom Selešem, zakupio Koncertnu dvoranu Franjo Krežma za utorak, 8. rujna 2026. godine u 20:00 sati, pri čemu su se ulaznice prodavale putem sustava Entrio.
Iz perspektive KC Osijek, ovo je bio rutinski ugovor o zakupu prostora kakav sklapaju s brojnim agencijama (poput, primjerice, ugovora za komediju “Šta me OPET snađe” s Anđelkom Stević Žugić). Ustanova ustupa prostor, naplaćuje najam, a privatni organizator preuzima rizik prodaje karata i odgovornost za sadržaj. Međutim, društvena zbilja postkonfliktnog prostora ne poznaje potpunu amputaciju sadržaja od prostora u kojem se on izvodi. Za širu javnost, zgrada čiji je osnivač Grad Osijek daje institucionalni legitimitet svemu što se u njoj događa, bez obzira na pravnu prirodu ugovora o najmu.
Institucionalni odgovor i uloga Upravnog vijeća
Suočene s narastajućim pritiskom, institucije Grada Osijeka morale su reagirati. Dok je gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) ranije samoinicijativno istupao u sličnim situacijama (slučaj Duška Kuliša) kako bi osigurao “europski identitet” grada, u slučaju Sergeja Trifunovića ulogu glavnog institucionalnog arbitra preuzeo je Anto Đapić.
Kao predsjednik Upravnog vijeća Kulturnog centra Osijek, Đapić je na svojim društvenim mrežama objavio oštru reakciju u kojoj je preuzeo retoriku bojkotaških inicijativa i prenio ju u sferu institucionalne prijetnje. Njegova se objava može analizirati kroz tri strukturna elementa:
Đapić je istaknuo da je “vrlo neugodno iznenađen” te da niti on, a ni bilo koji član Vijeća “nismo imali pojma o iznajmljivanju prostora KC Trifunoviću”. Iako je točno da Upravno vijeće zakonski ne odobrava svaki ugovor o najmu, Đapić je iskoristio ovu priliku da javno “opere ruke” od potencijalnog skandala, ostavljajući ravnatelja Marina Seleša samog na brisanom prostoru.
Koristeći sintagmu “Sergej Trifunović, srpski glumac ili što već”, Đapić je pokazao jasan antagonizam, naglasivši da takav “umjetnik” (pod navodnicima) “nije dobrodošao niti u Osijeku niti bilo gdje u Hrvatskoj” zbog svog odnosa prema državi i činjenice da mu je boravak bio uskraćen. Đapić je također podsjetio da se u prošlosti već usprotivio Trifunovićevom gostovanju u HNK Osijek (gdje je također predsjednik Vijeća).
S pozicije nadzornog tijela, Đapić je poslao nedvosmislenu poruku ravnatelju Selešu. Upozorio je da “umjetnička sloboda u kreiranju programa i kod ravnatelja ovakvih ustanova ima granice” te da činjenica neulaženja Vijeća u komercijalne ugovore “dodatno pojačava odgovornost ravnatelja u ovakvim situacijama”. Kulminacija pritiska očitovala se u izjavi da je Seleša prilikom kandidature propitivao upravo o ovakvim kriznim situacijama te da kao predsjednik Vijeća očekuje hitno pojašnjenje jer je gostovanje za njega “apsolutno neprihvatljivo”. Đapić je time eksplicitno podržao “reakcije javnosti i braniteljske populacije” kao “potpuno opravdane”.
Nakon ovakvog javnog istupa nadređenog tijela, opstanak predstave bio je de facto nemoguć. Ravnatelj javne ustanove u Hrvatskoj rijetko može preživjeti otvoreni rat s predsjednikom Upravnog vijeća, braniteljskom populacijom i dijelom javnosti, osobito kada se radi o komercijalnom najmu koji ustanovi donosi zanemariv prihod u odnosu na reputacijsku štetu.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek?
Kulturni centar donio je odluku koja je izazvala burne reakcije, a Sergej Trifunović u Osijeku ipak neće izvesti komediju “Ljudi odozgo”. Saznajte političku i pravnu… Pročitaj više: Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek? - Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u utorak 18. kolovoza da su rezultati izvanrednog uzorkovanju vode na području Ličko-senjske županije pokazali da nisu… Pročitaj više: Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva - Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju?
Rano ujutro, 18. kolovoza 2026. godine, javna nabava našla se u središtu pozornosti kada su policijski istražitelji po nalogu Županijskog državnog odvjetništva ušli u zgradu… Pročitaj više: Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju? - Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod
Trideset i četiri godine nakon teških bitaka, Slavonski Brod i Bjelovar ponovno su spojeni u tuzi i ponosu. Saznajte zašto je hrabra 105. brigada trajno… Pročitaj više: Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod - ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje!
Predsjednik Zoran Milanović zatražio je izvanredno zasjedanje Sabora. Glavna tema je opasni otpad Gospić, čije ilegalno odlaganje trajno ugrožava ljude. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović… Pročitaj više: ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje! - Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela
Istaknuta hrvatska književnica, kolumnistica i društvena kritičarka Vedrana Rudan preminula je 18. kolovoza 2026. godine u 77. godini života, nakon teške i iscrpljujuće borbe s… Pročitaj više: Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela - DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje?
Hrvatski mirotvorac i liječnik Ivan Šreter otet je 1991. u Pakracu. Tko danas skriva istinu i tijelo mučenika iz logora Bučje? Ugledni pakrački liječnik, humanist… Pročitaj više: DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje? - Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest
Na današnji dan, 18. kolovoza 1852. godine, ispisane su stranice koje će trajno usmjeriti tijek hrvatske nacionalne povijesti. U Gajevim „Narodnim novinama“, dr. Ante Starčević,… Pročitaj više: Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest - GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!”
Umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo u podcastu Radio Mrežnice upozorava javnost da je pitka voda najvažniji geostrateški resurs današnjice te detaljno objašnjava zašto se Hrvatska hitno… Pročitaj više: GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!” - Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
Kada je na dnevnom redu otpad u Gospiću, političari nude svađu umjesto sanacije. Zato su građani napustili lakrdiju od sjednice. Saborski odbori i razna povjerenstva… Pročitaj više: Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
