Predsjednik Zoran Milanović zatražio je izvanredno zasjedanje Sabora. Glavna tema je opasni otpad Gospić, čije ilegalno odlaganje trajno ugrožava ljude.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u utorak je, uslijed alarmantnih stručnih nalaza o teškom zagađenju podzemnih voda, podnio službeni zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskoga sabora, koje će se održati 20. i 21. kolovoza 2026. godine, kako bi se po hitnom postupku riješila rastuća ekološka kriza koju uzrokuje ilegalno odložen opasni otpad u Gospiću. Aktivirajući svoje ustavne ovlasti, predsjednik je primorao zakonodavnu vlast na promptno djelovanje u cilju zaštite zdravlja građana i zaustavljanja trajne devastacije okoliša u Ličko-senjskoj županiji.
Politička i ekološka jesen u Hrvatskoj započela je ranije nego ikada, i to dramatičnim apelom s Pantovčaka. Hrvatska javnost već mjesecima svjedoči rastućoj zabrinutosti stanovnika Gospića i šire regije Like, koji su postali taoci nezapamćenog ekološkog skandala. Usprkos opetovanim, gotovo očajničkim upozorenjima samih građana i lokalnih udruga civilnog društva, opasni materijali godinama su sustavno dovoženi i potpuno nezakonito odlagani u samom srcu ovog predivnog hrvatskog kraja. Institucionalna šutnja i paraliza sustava doveli su do situacije u kojoj je ugroženo ono najosnovnije – pitka voda i zdravlje ljudi.
“Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović podnio je danas Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskoga sabora, sukladno članku 79. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.”
Ovaj potez predstavlja rijedak i iznimno snažan ustavni mehanizam kojim državni poglavar izravno intervenira u rad parlamenta kada ocijeni da izvršna vlast ne obavlja svoju dužnost u kriznim situacijama. Zahtjev, koji je promptno upućen predsjedniku Hrvatskoga sabora Gordanu Jandrokoviću, nije samo načelne prirode, već sadrži vrlo precizan i strukturiran Dnevni red s četiri ključna zaključka kojima se od Vlade i državnih institucija traži hitno preuzimanje odgovornosti.
Četiri stupa spasa za Ličko-senjsku županiju
Milanovićev zahtjev artikuliran je kroz četiri točke koje Sabor mora raspraviti i usvojiti kako bi se obvezalo Vladu na konkretne i mjerljive korake. Radi se o dubinskoj sanaciji sustava koji je evidentno zakazao.
1. Hitna sanacija i strogi nadzor Prvi predloženi zaključak obvezuje Vladu Republike Hrvatske da bez ikakve odgode započne postupak trajne sanacije zloglasnog odlagališta opasnog otpada u Gospiću. No, sanacija sama po sebi nije dovoljna. Vlada se obvezuje osigurati stalni, kontinuirani nadzor i rigoroznu kontrolu razine onečišćenja podzemnih voda, kao i svih drugih promjena u okolišu koje su izravna posljedica ovog nepropisnog odlaganja. Cilj je jasan: osigurati zdravlje ljudi i spriječiti trajnu štetu. Vlada bi, prema ovom zaključku, morala izvijestiti Sabor o poduzetim mjerama i nalazima u strogom roku od petnaest dana, a nakon toga podnositi redovita izvješća svakih trideset dana.
2. Otvoreni dijalog s građanima Druga točka naglašava demokratski deficit u dosadašnjem rješavanju krize. Predsjednik traži da se Vlada obveže u roku od samo tri dana primiti predstavnike zabrinutih građana i građanskih inicijativa iz Gospića. Oni moraju biti detaljno, transparentno i istinito izviješteni o stvarnom stanju na terenu i planiranim mjerama. Građani više ne smiju biti isključeni iz procesa koji se izravno tiče njihovih života. Vlada se također mora obvezati na kontinuirano informiranje cjelokupne hrvatske javnosti o svim relevantnim podacima.
3. Rješavanje kadrovskog vakuuma Treći zahtjev cilja u samo srce institucionalne disfunkcije. Vlada se obvezuje odmah, a najduže u roku od petnaest dana, imenovati glavnog državnog inspektora Državnog inspektorata – funkciju koja je neshvatljivo prazna već više od osam mjeseci, u vremenima kada na površinu izbijaju ekološke afere.
4. Nacionalna revizija odlagališta Posljednji zaključak širi fokus s Gospića na cijelu državu. Državni inspektorat obvezao bi se odmah započeti sveobuhvatni nadzor i kontrolu nad svim odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj za koja postoje i najmanje opravdane sumnje da skrivaju opasan ili nezakonito odložen otpad. Rezultati ovog golemog terenskog posla morali bi biti podneseni Saboru u roku od tri mjeseca.
Znanstveni dokazi: Katastrofa na adresi Bilajska 50
Obrazlažući svoj radikalni politički potez, predsjednik Milanović oslonio se na neumoljive znanstvene činjenice koje više nitko ne može ignorirati. Naime, državne institucije ne samo da su propustile preventivno reagirati i spriječiti dovoženje toksičnog materijala, već su ostale pasivne i nakon što je šteta nedvojbeno utvrđena.
U središtu skandala nalazi se industrijski kompleks u Gospiću, na adresi Bilajska 50. Prema službenom nalazu uglednih vještaka zaštite okoliša s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, situacija je kritična. Provedena su iscrpna istraživanja koja su uključivala kompleksne kemijske analize, proučavanje hidrogeoloških karakteristika same lokacije te dodatne, vrlo specifične analize na prisutnost PFAS spojeva.
Zaključak stručnjaka je zastrašujući: na navedenoj lokaciji neosporno je utvrđen lokalni utjecaj na kvalitetu podzemnih voda. Dobiveni rezultati bez imalo sumnje ukazuju da upravo ovo ilegalno odlagalište predstavlja “vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik”. Drugim riječima, toksični spojevi probili su se u podzemne vode, čime je nastupila trajna i nepopravljiva migracija zagađivala u ekosustav. Vještačenje je stavilo točku na “i” – ilegalno odlaganje uzrokuje stvarni utjecaj na vode koje život znače.
Politizacija krize i Vladina pasivnost
Iako su zbog ovog ekocida već pokrenute službene istražne radnje koje bi trebale kazneno goniti i utvrditi odgovornost svih sudionika, Milanović s pravom ističe da se sanacija ne smije vezati uz sporost pravosudnog sustava. Neovisno o istrazi i očekivanom kažnjavanju krivaca, bageri i stručne službe moraju odmah na teren. Svako odgađanje sanacije znači dodatno prodiranje otrova u tlo i vodu, a time i eksponencijalno veću opasnost za zdravlje ljudi u Ličko-senjskoj županiji.
Posebno oštru kritiku predsjednik je uputio na račun izvršne vlasti. S obzirom na opasna svojstva PFAS spojeva, trajna šteta već je učinjena. U takvim okolnostima, dosadašnje aktivnosti resornog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ocijenjene su kao zakašnjele, neadekvatne i potpuno neproporcionalne ozbiljnosti situacije.
Umjesto da nakon katastrofalnih nalaza Geotehničkog fakulteta proglasi svojevrsno izvanredno stanje i pošalje svu raspoloživu operativu u Liku, Vlada Republike Hrvatske i premijer Andrej Plenković odabrali su put zanemarivanja nalaza stručnjaka, relativizirajući nanesenu štetu. Iz javnih istupa dužnosnika jasno se iščitava nespremnost na hitne mjere; umjesto toga, nude se birokratska rješenja i redovno provođenje Plana gospodarenja otpadom. Takav redovni plan, upozorava predsjednik, ne može ni približno pravovremeno spriječiti nastavak štete niti zaštititi građane Gospića danas.
Pokušaj rješavanja problema institucionalnim putem unutar redovnog rada doživio je fijasko sredinom kolovoza. Sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja je bila zakazana za ponedjeljak, 17. kolovoza 2026. godine, trebala je biti platforma na kojoj će se građanima dati jasni odgovori, a Vladu obvezati na djelovanje. Umjesto toga, sjednica je prekinuta u atmosferi političkih napetosti, te nije učinjeno apsolutno ništa što bi ubrzalo rješavanje problema.
Skandal u Inspektoratu: Institucija bez glave
Poseban apsurd ove priče, koji je detaljno elaboriran u predsjednikovom zahtjevu, odnosi se na Državni inspektorat. Kako bi se spriječile ovakve katastrofe, na terenu moraju biti neovisni i efikasni inspektori. Međutim, krovna inspekcijska institucija u državi obezglavljena je već mjesecima.
Vlada Republike Hrvatske razriješila je bivšeg glavnog državnog inspektora dr. sc. Andriju Mikulića još na sjednici održanoj 27. studenoga 2025. godine. Podsjetimo, javnost je tada svjedočila šokantnim scenama uhićenja upravo zbog sumnji na tešku korupciju vezanu ni manje ni više nego uz – nezakonito odlaganje otpada. Od tog mračnog trenutka pa sve do danas, punih osam mjeseci, Vlada nije imenovala novog čelnika.
Na kritike o ovom nedopustivom vakuumu, predsjednik Vlade Andrej Plenković javno je lakonski odgovorio kako će novog šefa Inspektorata imenovati “kada procijenimo da je to potrebno”. Ovakva izjava, ističe Milanović, šalje opasnu poruku da državi nije potreban glavni inspektor te da je normalno da sustav djeluje bez čelnog čovjeka u trenucima kada širom Hrvatske niču nova sumnjiva odlagališta opasnog otpada. Upravo bi glavni inspektor morao biti taj koji će osigurati zakonitost, jedinstveno postupanje svih inspekcija i odrediti jasne prioritete nadzora kako bi se spriječili novi “slučajevi Gospić”.
Sabor na potezu: Očekivanja od zastupnika
Suočen s ovakvom argumentacijom u zahtjevu s Pantovčaka, zakonodavnoj vlasti nije preostalo mnogo manevarskog prostora. Poštujući najviše pravne akte države, Sabor je morao reagirati.
“Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, u skladu s člankom 79. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske te člancima 220. i 221. Poslovnika Hrvatskoga sabora, sazvao je izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora 20. i 21. kolovoza 2026. godine.”
Iz Ureda predsjednika Sabora službeno je potvrđeno kako će ova ključna sjednica započeti u četvrtak, 20. kolovoza 2026. godine točno u 9:30 sati. Pred zastupnicima je sada golema odgovornost. Predsjednik Milanović izrijekom ih je podsjetio na članak 81. Ustava, koji jasno definira da Hrvatski sabor nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti.
Od svake saborske zastupnice i zastupnika, bez obzira na stranačku pripadnost, sada se očekuje da krajnje odgovorno, stručno i nepristrano razmotre predložene zaključke. Tema koja će se naći na stolu nije pitanje dnevnopolitičkih bodova, već pitanje golog opstanka. Riječ je o zaštiti zdravlja hrvatskih ljudi, očuvanju neprocjenjivih prirodnih resursa i čistih podzemnih voda kojima se Hrvatska oduvijek ponosila. U konačnici, pred Saborom je pitanje budućnosti Like – jednog od najljepših, ali nažalost, ekološki najugroženijih hrvatskih krajeva. Svi pogledi idućeg će tjedna biti uprti u Markov trg, u iščekivanju hoće li institucije napokon stati u obranu svojih građana.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Krvlju obranjena kota iznad Vrbovskog: Spomen-obilježje Mirkovica kao vječni podsjetnik na žrtvu hrvatskih policajaca
Svečano je otkriveno Spomen-obilježje Mirkovica kod Vrbovskog u čast poginulim policajcima Zlatku Petrušiću, Alenu Krizmaniću i Marijanu Vučiću. Vjetar koji briše planinskim vrhovima Gorskog kotara… Pročitaj više: Krvlju obranjena kota iznad Vrbovskog: Spomen-obilježje Mirkovica kao vječni podsjetnik na žrtvu hrvatskih policajaca - Nova policijska vozila stižu na hrvatske ceste: Kako će 522 moderne Škode promijeniti svakodnevicu ljudi u plavom i tko dobiva najviše?
Nova policijska vozila stigla su u postaje diljem Hrvatske. Doznajte kako su raspoređene 522 moderne Škode Octavia i kakvu naprednu opremu skrivaju u kabini. Kada… Pročitaj više: Nova policijska vozila stižu na hrvatske ceste: Kako će 522 moderne Škode promijeniti svakodnevicu ljudi u plavom i tko dobiva najviše? - Krvavi listopad u Ceriću: Dan kada je presječen „Kukuruzni put“, a slavonska ravnica natopljena krvlju heroja i mučenika
Pad Cerića 2. listopada 1991. presjekao je Kukuruzni put prema Vukovaru. Donosimo potresnu priču o herojskoj obrani, stradanju civila i Crvenoj kući. Svaki put kada… Pročitaj više: Krvavi listopad u Ceriću: Dan kada je presječen „Kukuruzni put“, a slavonska ravnica natopljena krvlju heroja i mučenika - Sokol živi vječno: U Vinkovcima svečano obilježena 34. obljetnica ustroja legendarne 5. gardijske brigade „Sokolovi“
Legendarna 5. gardijska brigada Sokolovi svečano je u Vinkovcima obilježila 34. obljetnicu svog ustroja. Uz duboku emociju, ponos i molitvu, obitelji poginulih, suborci i visoki… Pročitaj više: Sokol živi vječno: U Vinkovcima svečano obilježena 34. obljetnica ustroja legendarne 5. gardijske brigade „Sokolovi“ - Vojno čudo 1. listopada 1991.: Dan kada je JNA napala Dubrovnik i doživjela šok u Čepikućama
Opći napad na Dubrovnik i njegovo zaleđe, koji je započeo u zoru 1. listopada 1991. godine, ostaje zabilježen kao jedan od najdramatičnijih i najvažnijih prijelomnih… Pročitaj više: Vojno čudo 1. listopada 1991.: Dan kada je JNA napala Dubrovnik i doživjela šok u Čepikućama - Banski dvori prelomili: Više od 5,6 milijuna eura za novi početak – Hrvatska vojska vraća se u Beli Manastir!
Vojarna u Belom Manastiru ulazi u ključnu operativnu etapu svoje temeljite obnove i modernizacije nakon što je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 1. listopada… Pročitaj više: Banski dvori prelomili: Više od 5,6 milijuna eura za novi početak – Hrvatska vojska vraća se u Beli Manastir! - PETROVCI: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“
Okupacija Petrovaca 1991. ostavila je duboke rane. Donosimo izvještaj s 35. obljetnice, kronologiju Plavog podruma i potragu za nestalima. Koraci su nam danas spori, teški… Pročitaj više: PETROVCI: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“ - Đeletovci: 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema
Đeletovci su danas, 35 godina nakon krvave jeseni 1991. godine, ponovno bili mjesto gdje se bol miješa s neizmjernim ponosom, a tišina srijemske ravnice govori… Pročitaj više: Đeletovci: 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema - Pad Marinaca: Bitka koja je zapečatila sudbinu Vukovara
Pad Marinaca 1. listopada 1991. godine bio je jedan od najkritičnijih trenutaka u obrani istočne Slavonije i prijelomnica bitke za Vukovar. Ovim strateškim prodorom JNA… Pročitaj više: Pad Marinaca: Bitka koja je zapečatila sudbinu Vukovara - Prognali su 849 mještana, minirali crkvu i ukrali crno zlato: Neispričana kronika o pet godina terora i herojskoj žrtvi za spas Đeletovaca
Okupacija Đeletovaca od 1991. do 1996. otkriva istinu o herojskoj obrani, progonu Hrvata, krađi nafte i bazi zloglasnih Škorpiona pod kontrolom Beograda. Okupacija Đeletovaca od… Pročitaj više: Prognali su 849 mještana, minirali crkvu i ukrali crno zlato: Neispričana kronika o pet godina terora i herojskoj žrtvi za spas Đeletovaca
IZBOR UREDNIKA