Dolaskom toplijeg vremena i češćim boravkom u prirodi raste rizik od kontakta s krpeljima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava na važnost preventive i podsjeća na bolesti koje ovi nametnici prenose, poput Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa, te donosi ključne savjete za sigurnost.
ZAGREB / HRVATSKA – Boravak na otvorenom, posebice među niskim raslinjem, idealna je proljetna i ljetna aktivnost, no sa sobom nosi i rizik od kontakta s krpeljima. Za njihovu aktivnost neophodni su povoljna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su tijekom proljeća, u rano ljeto i ranu jesen, a njihova rasprostranjenost izravno ovisi o klimatskim i okolišnim uvjetima.
Regionalna opasnost: Šumski naspram psećeg krpelja
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je takozvani šumski krpelj (Ixodes ricinus). On se najčešće prihvaća na čovjeka i može prenositi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), kao i virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME).
S druge strane, u hrvatskom priobalju za ljude je znatno rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Ova vrsta prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Statistički, u Hrvatskoj su najučestalije Lyme borelioza i KME, dok su mediteranska pjegava groznica, tularemija i neke druge bolesti znatno rjeđe te uvjetovane specifičnim endemskim staništima.
Krpelji se uglavnom nalaze na listovima i granama grmova te niskog raslinja do visine od jednog metra.
Zaraze se prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a ubodom je mogu prenijeti na čovjeka ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu. U najrizičniju skupinu spadaju šumari, vojnici, planinari, lovci te izletnici i rekreativci.
Preporučene osobne mjere zaštite
Rizik od zaraze može se značajno smanjiti pridržavanjem jednostavnih pravila ponašanja i pripreme za boravak u prirodi:
- Prikladna odjeća i obuća: Nosite duge rukave i nogavice uvučene u čarape te zatvorene cipele.
– - Izbjegavanje tamnih boja: Na svijetloj odjeći krpelj se lakše uočava. Izbjegavajte materijale poput vune i
flanela jer se na njih lakše zakvače.
– - Kretanje stazama: Hodajte obilježenim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu ili
odlaganje odjeće na raslinje.
– - Primjena repelenata: Koristite sredstva za odbijanje krpelja na golim dijelovima tijela i odjeći, strogo
prema uputama proizvođača.
– - Pregled tijela nakon povratka: Presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe). Krpelj obično “šeta” nekoliko sati tražeći mjesto za ugriz, što ostavlja dovoljno vremena za reakciju. Posebno pregledajte dijelove s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, prepone, pazuhe, područje iza koljena). Kod djece se zbog njihove visine krpelj često nađe na glavi ili gornjem dijelu tijela.
– - Higijena: Obavezno se istuširajte po povratku iz prirode.
Postupanje kod uboda: Što učiniti, a što nikako ne raditi?
Ako uočite krpelja na koži, ključno ga je ukloniti što prije jer rizik od infekcije raste s duljinom vremena u kojem je pričvršćen. Najlakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati.
Pravilan postupak: Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite zahvaćajući
ga što bliže glavici, uz samu kožu. Laganim, ravnomjernim povlačenjem izvucite ga iz kože, a na mjesto
uboda primijenite antiseptik.
VAŽNO UPOZORENJE: Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem) niti “paliti” plamenom. Ne povlačite ga naglo, ne stišćite i ne gnječite! Zbog takvih postupaka krpelj se grči i pojačano izlučuje veće količine zaraženog sekreta u ljudsko tijelo, čime se drastično povećava rizik od zaraze.
Liječniku se trebate javiti isključivo ako se u roku od 7 do 10 dana (pa sve do četiri tjedna) nakon ugriza pojavi karakterističan osip (crvenilo prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini – erythema migrans) i/ili povišena temperatura praćena zimicom. Riječ je o odrazu bakterijske infekcije koja se uspješno liječi antibioticima.
Cijepljenje kao najučinkovitija zaštita od KME-a
Pojava krpeljnog meningoencefalitisa može se uspješno spriječiti cijepljenjem. Postupak se provodi u tri doze čime se postiže zaštita u trajanju od tri do pet godina, nakon čega je potrebna jedna doza docjepljivanja radi održavanja zaštite.
Cijepljenje se preporučuje osobama koje profesionalno ili intenzivno rekreativno borave u poznatim endemskim područjima (šumari, vojnici, lovci, planinari). O ovoj opciji najbolje je posavjetovati se s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili izravno u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) / CDC
Uredio: Dražen Jurmanović
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
