Dugoočekivani zakon o braniteljima, koji se trenutno nalazi na e-savjetovanju, donosi povijesne promjene i ispravlja dugogodišnje nepravde. Uvode se fiksni financijski dodaci za borbeni sektor, ukidaju se penalizacije iz 2002., a mirovine će značajno rasti od 2027. godine. Pročitajte veliku analizu predloženih izmjena koje obuhvaćaju više od 200.000 korisnika.
Više od dva desetljeća nakon što su uvedene prve restrikcije, sustav braniteljskih mirovina ponovno se nalazi pred tektonskim promjenama. Još od 2002. godine, u vrijeme kada su se provodile oštre sanacije financijskih institucija, tadašnja Vlada uvela je restriktivne fiskalne mjere. One su rezultirale linearnim smanjenjem mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. Ta su umanjenja, zakonski regulirana zloglasnim člankom 9.a, iznosila između 8 i 20 posto, što je ovisilo o specifičnoj kategoriji i samoj visini mirovinskog primanja. Navedena mjera ostavila je dubok, bolan trag u percepciji hrvatskih branitelja, stvorivši višedesetljetni narativ o institucionalnoj nepravdi koju je svaka iduća politička garnitura pokušavala adresirati s promjenjivim uspjehom.
Snažan zaokret prema reafirmaciji i proširenju prava hrvatskih branitelja započeo je donošenjem novog, jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) 2017. godine. Ovaj je zakonski akt postavio nove temelje, koji su se tijekom godina nadograđivali. Značajne izmjene i dopune uslijedile su 2021. godine, kada su dodatno regulirana prava na prijeko potrebnu bolničku rehabilitaciju te su prilagođeni polazni faktori za određivanje prijevremene starosne mirovine, uz ukidanje penalizacije za određene kategorije korisnika. Krajem 2023. godine, usvojen je još jedan važan paket izmjena koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024., a kojim je predviđeno osnivanje posebnih ustanova za trajni smještaj ostarjelih hrvatskih branitelja. Uvedeno je i novo usklađivanje naknada, te je omogućen rad do polovice radnog vremena uz zadržavanje pune najniže mirovine. Također, početkom 2024. u potpunosti je ukinuto jedno od ranijih linearnih smanjenja od 10 posto.
Međutim, tek je inicijativa predstavljena u ljeto 2026. godine osmišljena kao konačni, sveobuhvatni zahvat kojim se namjeravaju u potpunosti izbrisati relikti financijskih restrikcija iz 2002. godine te uspostaviti radikalno novi model valorizacije ratnog puta, napose onog borbenog. Prva službena najava ovog poteza odvila se na najvišoj državnoj razini 5. kolovoza 2026. godine, tijekom središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu. Dva dana kasnije, 7. kolovoza, Ministarstvo hrvatskih branitelja formaliziralo je obećanja puštanjem nacrta zakona u proces e-Savjetovanja.
Masivan obuhvat: Promjene za više od 200 tisuća korisnika
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji predstavlja stožerni dokument ovog zakonodavnog ciklusa. Njegov je obuhvat ogroman – predložene promjene izravno utječu na više od 200.000 korisnika mirovina, što čini preko 70 posto ukupne braniteljske populacije unutar mirovinskog sustava.
Najkritičnija i najiščekivanija točka ovog savjetovanja leži u redefiniranju metodologije prema kojoj se valorizira vrijeme provedeno u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Do ove izmjene, sustav je koristio izrazito kompleksnu i često demotivirajuću formulu za izračun najniže mirovine. Primjerice, važeća osnovica najniže braniteljske mirovine u 2026. godini iznosila je 339,54 eura mjesečno, na što se dodavalo tek 0,0662 eura za svaki priznati dan proveden u borbenom sektoru. Ovaj je model rezultirao apsurdnim situacijama u kojima su branitelji, posebice oni koji su se dragovoljno priključili obrani još 1991. godine i proveli godine na ratištu, osjetili tek marginalna povećanja u nominalnim iznosima na svojim računima.
Prijelaz na fiksne dodatke: 3 eura za borbeni sektor
Novi zakon o braniteljima uvodi izravan, radikalno pojednostavljen i znatno isplativiji fiksni financijski dodatak, s planiranim početkom primjene od 1. siječnja 2027. godine. Zakonodavac ovdje povlači jasnu, zasluženu distinkciju temeljenu na vrsti doprinosa:
Borbeni sektor: Za svaki mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru, hrvatski branitelj ostvaruje pravo na fiksni mjesečni dodatak na mirovinu u iznosu od 3,00 eura.
Neborbeni sektor: Za svaki mjesec sudjelovanja u neborbenom sektoru, fiksni dodatak iznosi 0,50 eura mjesečno.
Ova naizgled jednostavna monetarna prilagodba stvara eksponencijalne učinke na najniže mirovine. Branitelj koji je, primjerice, akumulirao 24 mjeseca (dvije godine) borbenog sektora, automatski će dobiti trajnih 72 eura povećanja mjesečno. To predstavlja skok od preko 20 posto u odnosu na baznu najnižu mirovinu od 339,54 eura. Državni tajnik Darko Nekić potvrdio je da će samo dodatak za borbeni sektor konzumirati čak 104.560 branitelja.
Nadalje, zakonodavac je posebno adresirao položaj onih umirovljenih branitelja koji mirovinu primaju iz rada, prema općim propisima Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), ali uz primjenu braniteljskih prava. Njihova prosječna mirovina iznosi oko 668 eura, a ovim izmjenama i njima se omogućuje apsorpcija novog dodatka. Važno je naglasiti da invalidske i obiteljske mirovine iza smrtno stradalih, koje u prosjeku iznose 1.444 eura, nisu primarni fokus ovog specifičnog paketa povećanja. Time se sredstva napokon ciljano usmjeravaju prema socijalno najugroženijem sloju veterana – onima s najnižim primanjima i općim radnim mirovinama.
“Echo Chamber” e-Savjetovanja i snažna mobilizacija udruga
Istraživanje povratnih informacija na ovaj nacrt otkriva iznimno složenu društvenu sliku. E-Savjetovanje u ovom slučaju nije poslužilo samo kao forum za građanske primjedbe, već kao strukturirano polje na kojem su organizirane interesne skupine demonstrirale svoju logističku moć.
Institucionalizirana mobilizacija bila je odmah vidljiva. Udruge iz Domovinskog rata pružile su paradigmatski primjer pristupa savjetovanju. Mnoge su odmah po objavi nacrta izdale formalne pozive svojim članovima za aktivno sudjelovanje, tražeći konkretne prijedloge i amandmane. Ovaj mehanizam osigurava da komentari braniteljske populacije pred Ministarstvom ne izgledaju kao stihijske želje pojedinaca, već kao pravno i tehnički artikulirani amandmani iza kojih stoji respektabilno tijelo onih koji su stvarali državu.
S druge strane, na platformama opće javnosti zabilježena je očekivana socioekonomska polarizacija. Javni komentatori, pretežito iz redova mikro-poduzetnika i obrtnika, usmjerili su kritike na fiskalni teret mjere, izražavajući strah od prelijevanja troškova kroz nove poreze. Ovaj kontrapunkt između visoko organiziranog veteranskog korpusa i fiskalnog opreza opće javnosti klasičan je nusprodukt javnih savjetovanja u kojima se redistribuira znatan dio državnog novca.
Dekonstrukcija članka 9.a i promjene u sigurnosnom aparatu
Paralelno sa ZOHBDR-om, u savjetovanje je pušten i Nacrt prijedloga zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Krunski dragulj ovog savjetovanja je potpuno i konačno ukidanje spomenutog članka 9.a.
Ova mjera de-penalizacije obuhvatit će oko 34.100 korisnika – umirovljenih vojnika, policajaca i pripadnika službi, kojima će prosječna mirovina narasti za 70 do 80 eura mjesečno od 1. siječnja 2027. godine. Dodatno, prijedlog zadire u samu srž obračuna beneficiranog staža, uvodeći omjer 12/14 za iznimno rizične dužnosti, čime se dobna granica za starosnu mirovinu brže snižava.
Ovdje je sindikalna infrastruktura (poput sindikata MUP-a) demonstrirala zavidnu brzinu, detaljno dekonstruirajući nacrt i pripremajući članstvo na pregovore i ulaganje amandmana prije jesenskog saborskog čitanja.
Makroekonomski učinci: Cijena ispravljanja nepravdi
Dubinska analiza ovih promjena ostaje nepotpuna bez kvantifikacije fiskalnih učinaka. Povećanje prava izravno opterećuje rashodovnu stranu proračuna.
Uvođenje dodatnih 88,5 milijuna eura u proračun za 2027. godinu, s tendencijom rasta na 144 milijuna eura do 2030. godine, predstavlja golem fiskalni napor države. Ukupni proračunski učinak paketa obuhvaća gotovo 235.400 korisnika (branitelja i pripadnika sigurnosnog aparata). Na upite o mogućim inflatornim pritiscima, iz Vlade rezolutno odgovaraju kako se radi o nužnim potezima koji prate nedavna opća povećanja plaća u državi.
Zaključak: Meritokracija i briga za treću životnu dob
Ovaj ljetni zakonodavni ciklus donosi tri ključna uvida. Prvo, uvodi se “institucionalizacija meritokracije unutar braniteljskog korpusa”. Prijelaz s linearnog podizanja mirovina na preciznu formulu koja razlikuje borbeni i neborbeni sektor (3 eura naspram 0,5 eura) označava filozofski lom. Država po prvi put uvodi oštru, gotovo matematičku, stratifikaciju ratnih zasluga, vrednujući prvi ešalon obrane znatno više, čime se adresiraju dugogodišnje frustracije pripadnika borbenih postrojbi.
Drugo, demonstrirana je moć organiziranih interesa putem e-Savjetovanja, gdje su udruge i sindikati pokazali visoku razinu pravne artikulacije u zaštiti prava svojih članova.
I treće, uzimajući u obzir da prosječni hrvatski branitelj 2026. godine premašuje 60 godina starosti, ova financijska injekcija predstavlja i masivni program socijalne zaštite. Podizanjem najnižih i radničkih mirovina, država aktivno sprječava klizanje stotina tisuća ljudi – onih koji su je obranili – u zonu siromaštva treće životne dobi.
Održivost ovih masivnih socijalnih davanja u godinama koje dolaze ovisit će o sposobnosti hrvatskog gospodarstva da zadrži pozitivne stope rasta. No, za desetke tisuća branitelja, predloženi zakon o braniteljima konačno donosi opipljivo, pravednije vrednovanje njihovog ratnog puta i toliko čekanu ispravku povijesnih nepravdi.
Linkovi na e-savjetovanju:
