Opasni otpad u Gospiću već godinama ugrožava zdravlje i okoliš, a dok nadležni tek analiziraju ponude za sanaciju, nezadovoljni stanovnici najavljuju veliki prosvjed.
Državne institucije i Fond za zaštitu okoliša u Gospiću trenutačno provode natječajne procedure za hitnu sanaciju više od 37 tisuća tona ilegalno deponiranog smeća koje je uvezeno iz Europe tijekom posljednjih pet godina. Zbog straha od ekološke katastrofe, sanacija se pokušava ubrzati odabirom izvođača za uklanjanje i privremeno prekrivanje otpada zaštitnim folijama, dok ogorčeni građani, nezadovoljni sporošću sustava, za 5. rujna najavljuju masovni prosvjed u Zagrebu.
Nakon godinu i pol od prvih uhićenja aktera ovog ekološkog skandala, napokon su pristigle četiri ponude za prve dvije faze čišćenja. One obuhvaćaju uklanjanje neopasnog otpada u big bag vrećama u roku od šest mjeseci te odvoz oko 4.000 tona rasutog opasnog otpada u roku od godine dana. Međutim, najveći izazov predstavlja treća faza – čak 33.000 tona zakopanog opasnog otpada pomiješanog sa zemljom i građevinskim materijalom. Dok se traži trajno rješenje i provode usmene konzultacije s tvrtkama, nadležni taj dio planiraju tek privremeno prekriti najlonom kako bi se spriječio prodor oborinskih voda.
Zapanjujuće je da je oko 1.500 kamiona smeća iz Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije nesmetano ušlo u Hrvatsku i završilo u Lici. Stručnjaci i iskusni kriminalisti upozoravaju da ovakav šverc, u kojem se na europskoj razini vrte milijarde eura, nije moguć bez “žmirenja na jedno oko” od strane nadzornih mehanizama. Poražavajući je podatak da je od ukupno 955 nezakonitih pošiljaka otpada u prošloj godini, na hrvatskim cestama zaustavljeno tek njih jedanaest. Dok druge europske države ovakve probleme rješavaju pomoću više od 500 energana na otpad, Hrvatska nema niti jednu, što dodatno pogoduje bujanju crnog tržišta i ilegalnih odlagališta.
Građani Gospića polako gube strpljenje. Vjeko Bunčić iz lokalne Građanske inicijative upozorava da trenutni natječaji rješavaju samo manji dio problema: “Hitno moramo promijeniti način sanacije za preostalih 90 %, pogotovo za onaj zakopani dio koji iznosi otprilike 34.000 tona. To mora ići puno brže i otpad se čim prije mora ukloniti s mjesta.”
Iako dosadašnje analize vode ne pokazuju zagađenje takozvanim “vječnim kemikalijama” (PFAS), Darija Došen iz inicijative Gospić, naš dom apelira na dubinski nadzor: “Moramo sustavno mjeriti kvalitetu podzemne vode, pratiti podzemne tokove, površinske vode, ali i konstantno monitorirati tlo i zrak.”
Zbog osjećaja zanemarenosti, građani su već napunili šest autobusa za prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Sanja Puškarić-Jelač, ispred Društva „Naša djeca“, poslala je jasnu i emotivnu poruku vlastima: “Dječje zdravlje nema alternativu i nema cijenu.”
“Svaki roditelj svom djetetu prvenstveno želi omogućiti sigurnost. Svjesni smo mogućih posljedica koje možda nećemo toliko osjetiti mi, koliko jednog dana naša djeca. To im je ustavom, ali i Konvencijom UN-a, zajamčeno pravo na čist i zdrav okoliš. Vlastima bih poručila da, u trenutku kad budu donosili odluke, misle na svoju djecu i unučad. Dječje zdravlje nema alternativu i nema cijenu.”
S druge strane, resorna ministrica zaštite okoliša Marija Vučković uvjerava javnost da se intenzivno radi na rješenju. Najavila je skori odabir izvođača za prve faze te nove, strože zakonske mjere kontrole. “Uvest ćemo nove tehnologije poput videonadzora i GPS sustava… uvelike ćemo unaprijediti sustav nadzora,” zaključila je ministrica, dodavši kako se Vlada ne skriva i planira poboljšati komunikaciju s građanima.
Slijedi provjera jesu li ponude važeće i imaju li sve elemente propisane dokumentacijom o javnoj nabavi. Zatim odabir najpovoljnije ponude sukladno kriterijima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dat ćemo sve od sebe da to bude što prije.
Kada bi izvođač mogao biti uveden u posao, ministrica najavljuje:”
“Što se tiče odabira, to može biti u vrlo kratkom vremenu od 7 do 10 dana ako nema prepreka. Međutim, postoje zakonski rokovi mirovanja i procedure dobivanja suglasnosti od Upravnog vijeća i Vlade zbog vrijednosti nabave. U međuvremenu će biti otvorene ponude i za prekrivku te pripremu terena, pa će se vrlo skoro vidjeti radovi.”
Što točno znači prekrivanje tog velikog dijela od 33.000 tona zakopanog otpada, ministrica odgovara :”
“To bi trebalo spriječiti prodor oborinskih voda i njihov dodir s tijelom tog nezakonitog otpada. Nastojat ćemo da ti radovi budu izvedeni prije vremena kada se očekuju velike i trajnije kiše. Rizici uvijek postoje, no zato je angažirana struka koja se bavi javnim zdravstvom i propisivanjem hitnih mjera. Uspostavili smo prvi dio proširenog monitoringa vode, a radimo i na dodatnim postajama te analizama tla i hrane.”
