Hrvatsko tržište rada u 2025. godini zabilježilo je iznimno pozitivne i ohrabrujuće trendove, a najnoviji službeni podaci potvrđuju značajan pad nezaposlenosti. Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predstavio je impresivne rezultate kroz Prijedlog zaključka o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Hrvatsko tržište rada u 2025. godini zabilježilo je iznimno pozitivne i ohrabrujuće trendove, a najnoviji službeni podaci potvrđuju značajan pad nezaposlenosti. Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predstavio je impresivne rezultate kroz Prijedlog zaključka o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za proteklu, 2025. godinu. Vlada je izvještaj, koje je Upravno vijeće HZZ-a donijelo na sjednici održanoj 7. svibnja 2026. godine, jednoglasno usvojila.
Ovaj dokument, koji Zavod prema Zakonu o tržištu rada podnosi jednom godišnje Vladi i Gospodarsko-socijalnom vijeću, nije samo statistika, on ujedno i daje presjek stanja hrvatskog gospodarstva, otkrivajući kako se aktivnosti Zavoda reflektiraju na tri temeljna procesa: posredovanje i pripremu za zapošljavanje, mjere aktivne politike zapošljavanja te pružanje materijalno-pravne podrške građanima.
Snažan pad broja nezaposlenih i rekordan broj slobodnih radnih mjesta
Aktivnosti posredovanja pri zapošljavanju bile su tijekom 2025. godine snažno usmjerene na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba, pružanje pomoći za njihovo kvalitetnije snalaženje na modernom tržištu te na proaktivno razvijanje partnerskih odnosa s poslodavcima. Rezultati takvog pristupa više su nego vidljivi.
Tijekom 2025. godine, prosječan broj nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Zavoda pao je na 81.162 osobe. Usporedimo li to s prosječnom nezaposlenošću u 2024. godini, kada je brojka iznosila 95.299 osoba, govorimo o iznimnom smanjenju od čak 14,8 posto. Ovakav pad nezaposlenosti jasan je indikator dinamičnog rasta gospodarstva i povećane potrebe za radnom snagom. Tome u prilog ide i podatak da je tijekom godine zaprimljeno čak 241.023 prijava slobodnih radnih mjesta.
Iz evidencije Zavoda u prošloj je godini uspješno zaposleno ukupno 108.508 osoba. Posebno veseli i ohrabruje struktura zaposlenih, među kojima je čak 44.089 mladih osoba. Ovo je ključan podatak za demografsku sliku Hrvatske jer rješavanje stambenog i radnog statusa mladih sprječava iseljavanje. Također, raduje i podatak o integraciji ranjivih skupina u društvo, s obzirom na to da je zaposleno i 3.947 osoba s invaliditetom, čime se Hrvatska približava najvišim europskim standardima inkluzivnosti.
Mjere aktivne politike zapošljavanja kao pokretač razvoja
Kako bi se osigurala konkurentnost radne snage, HZZ je i u 2025. godini nastavio s provedbom snažnih mjera aktivne politike zapošljavanja. Broj novouključenih korisnika u ove mjere dosegnuo je 50.541 osobu. Prateći europske smjernice cjeloživotnog učenja, najviše je osoba bilo uključeno u obrazovanje i osposobljavanje – čak 27.027 osoba, što čini 53,5% od ukupnog broja. Ova mjera ključna je za prekvalifikaciju radnika u deficitarna zanimanja, čime se izravno odgovara na goruće potrebe poslodavaca.
Nadalje, mjere su obuhvatile potpore za očuvanje radnih mjesta (7.185 osoba ili 14,2%), potpore za zapošljavanje (4.676 osoba ili 9,2%), te iznimno popularne potpore za samozapošljavanje (4.593 osoba ili 9,1%) koje potiču poduzetnički duh i stvaranje novih tvrtki. U potpore za pripravništvo i mlade uključeno je 4.329 osoba (8,6%). Kada je riječ o javnim radovima, mjeru je koristilo 1.268 osoba (2,5%), dok je hvaljena demografska mjera “Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku” privukla 722 osobe (1,4%). Mjera stalni sezonac obuhvatila je 610 osoba (1,2%), a potpore za usavršavanje koristila je 131 osoba (0,3%).
Izazovi uvoza radne snage i izdavanje dozvola
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočava današnje gospodarstvo je nedostatak domaće radne snage u određenim sektorima. Sukladno Zakonu o strancima, Zavod je imao pune ruke posla s provođenjem testova tržišta rada te izdavanjem mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izdavanje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja.
Samo u 2025. godini, provedbu testa tržišta rada zatražila su 3.742 poslodavca, i to za ogromnu brojku od 66.310 radnika, obuhvaćajući 495 različitih zanimanja. Da je Hrvatska postala iznimno privlačna destinacija za strane radnike, svjedoči podatak o zaprimljena 172.203 zahtjeva za izdavanje mišljenja u istom razdoblju. Od toga, HZZ je obradio i izdao 152.591 mišljenje, od čega je 105.094 bilo pozitivnih, a 47.497 negativnih. Zahtjeve je podnijelo čak 17.169 domaćih poslodavaca za 459 zanimanja, što jasno oslikava administrativni teret i važnost Zavoda u regulaciji legalnih migracijskih tokova radne snage.
Socijalna sigurnost i financijska stabilnost Zavoda
Uz posredovanje pri zapošljavanju, temeljna funkcija Zavoda ostaje osiguravanje materijalno-pravne podrške nezaposlenim osobama u trenucima kada ostanu bez posla. Tijekom 2025. godine, prosječan broj korisnika koji su ostvarili pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti iznosio je 21.263 osobe, što čini 26,2% od ukupnog broja nezaposlenih. Prosječno isplaćena novčana naknada iznosila je 618,49 eura, što je važan sigurnosni alat za sprečavanje socijalne isključenosti.
Uz osnovne naknade, HZZ je isplaćivao i novčane pomoći i naknade troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja na radnom mjestu te profesionalne rehabilitacije. Sustav je osigurao i jednokratne novčane pomoći, naknade putnih i selidbenih troškova, kao i novčanu pomoć za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, štiteći tako radnike u turizmu.
Na kraju, treba istaknuti kako se cjelokupno financijsko poslovanje Zavoda odvijalo u strogim okvirima financijskog plana za 2025. godinu, te u skladu s procedurama sustava državne riznice. Ukupno ostvareni prihodi u protekloj godini iznosili su visokih 385.921.677,46 eura, dok su ukupno ostvareni rashodi iznosili 385.892.980,44 eura, čime je potvrđeno stabilno i transparentno financijsko upravljanje ovom vitalnom nacionalnom institucijom.
