Portal Veteran - Oštre Kritike Na Izbor Predsjednika Vrhovnog Suda

Izbor predsjednika Vrhovnog suda: Bura u Saboru i oštre kritike oporbe

U Hrvatskom saboru održana je izrazito žustra rasprava kada je na dnevni red došao izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dok vladajuća većina kroz izvješće nadležnog odbora proceduru prikazuje kao redovitu i usklađenu sa zakonom, oporba, predvođena nezavisnom zastupnicom Marijom Selak Raspudić, iznijela je niz teških optužbi na račun političke trgovine, ignoriranja zakona i skrivanja kompromitirajućih informacija od javnosti.

ZAGREB, 12. svibanj 2026. – U Hrvatskom saboru održana je žustra rasprava o imenovanju predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dok je vladajuća većina kroz izvješće nadležnog odbora proceduru prikazala kao redovitu i usklađenu sa zakonom, oporba, predvođena nezavisnom zastupnicom Marijom Selak Raspudić, iznijela je niz teških optužbi na račun političke trgovine, ignoriranja zakona i skrivanja kompromitirajućih informacija od javnosti.

Pozitivno mišljenje Odbora za svo troje kandidata

Potpredsjednik Odbora za pravosuđe, Nikola Mažar, uvodno je izvijestio Sabor o provedenoj proceduri. Prema njegovim riječima, na javni poziv Državnog sudbenog vijeća raspisan početkom rujna 2025. godine, javili su se prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić i odvjetnik dr. sc. Šime Savić.

Nakon što je predsjednik Republike zatražio mišljenje, Opća sjednica Vrhovnog suda većinskom je podrškom, s 22 od 28 glasova, stala iza Mirte Matić. Odbor za pravosuđe je, nakon provedenih razgovora i ocjene programa rada, dao pozitivno mišljenje za svo troje kandidata te ga proslijedio predsjedniku Republike koji je Saboru i službeno predložio Mirtu Matić za čelnu poziciju najvišeg suda u državi.

“Javni poziv kao vic i politička trgovina”

Miran ton izvješća ubrzo je prekinula nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je samu proceduru i predloženu kandidatkinju podvrgnula oštroj kritici, nazivajući cijeli proces “travestijom” i “cirkusom”. U svom je govoru upozorila kako je institut javnog poziva u potpunosti obesmišljen, optuživši vrh države za izravno uplitanje u odabir prije nego što je natječaj uopće formalno započeo.

“Ovo je pokazatelj o kakvim se trgovinama i dogovorima radi. Predsjednik Republike sam je priznao da se kandidatkinja javila na javni poziv tek nakon što je razgovarala s premijerom Andrejem Plenkovićem i dobila njegovu podršku”, istaknula je Selak Raspudić. Podsjetila je da bi takvo dogovaranje poslova mimo natječaja u bilo kojem drugom sektoru rezultiralo zatvorskom kaznom.

Posebno je kritizirala Mirtu Matić, naglasivši da osoba koja “slovo zakona smatra nevažećim te se prvo podvrgava politici, a tek onda zakonskoj proceduri” ne posjeduje moralni autoritet potreban za upravljanje Vrhovnim sudom.

Sjena klasificiranog dokumenta

Zastupnica se dotaknula i “klasificirane informacije” o kandidatkinji – tajnog dokumenta u koji je svih 150 saborskih zastupnika imalo uvid. Iako konkretan sadržaj dokumenta zbog oznake tajnosti nije iznesen, Selak Raspudić je jasno poručila da, s obzirom na pročitano, Mirta Matić neće dobiti njezinu podršku. Optužila je HDZ, SDP i platformu Možemo da zloupotrebljavaju oznaku tajnosti kako bi sačuvali politički imidž i progurali, kako tvrdi, kompromitiranu kandidatkinju.

“Biti predsjednica Vrhovnog suda zahtijeva osobit stupanj moralne čistoće. Kada klasificiranost prestane biti zaštita pravnog sustava i postane isprika za njegovo uništenje, javni interes preteže nad pravnom obvezom tajnosti”, zaključila je Selak Raspudić, apelirajući na savjest zastupnika uoči konačnog glasanja.

Možemo! oštro po Plenkoviću: “Vrhovni sud koristi kao žeton za kontrolu Ustavnog suda”

Nastavak saborske rasprave obilježili su žestoki istupi zastupnica stranke Možemo!, Urše Raukar-Gamulin i Sandre Benčić, koje su odgovornost za višemjesečnu paralizu sudbene vlasti izravno prebacile na premijera Andreja Plenkovića i vladajući HDZ.

Upozoravajući da je Hrvatska bez čelne osobe Vrhovnog suda punih 14 mjeseci, Urša Raukar-Gamulin podsjetila je na sudbinu prethodnih kandidatkinja te optužila premijera za namjernu blokadu sustava. Prema njezinim riječima, Plenković je protuustavno uvjetovao izbor predsjednika Vrhovnog suda glasanjem o ustavnim sucima “u paketu”.

“Sedam sjednica Odbora za pravosuđe HDZ je skidao točku o glasanju kako bi izvršio želju svog velikog vođe da ima većinu u Ustavnom sudu. To je izravni autokratski nasrtaj na trodiobu vlasti i temelje demokracije”, istaknula je Raukar-Gamulin.

Upozorila je i na razorne posljedice višemjesečne blokade po cijeli pravosudni sustav:

Državno izborno povjerenstvo (DIP) je već 14 mjeseci bez predsjednika, jer tu funkciju po sili zakona obnaša isključivo predsjednik Vrhovnog suda.
Najveći trgovački sud u državi godinu i pol dana nema predsjednika.
Zbog kaosa u sustavu događaju se i pobune sudaca, poput nedavne situacije u Zadru uslijed spornih godišnjih rasporeda.

Benčić: Odbili smo HDZ-ovu protuustavnu ucjenu

Sandra Benčić nastavila je u istom tonu, optuživši Plenkovića da je poziciju predsjednice Vrhovnog suda pokušao iskoristiti isključivo kao “žeton za pregovore” kako bi HDZ-u osigurao većinu u Ustavnom sudu. Zahvaljujući upornosti lijeve opozicije, istaknula je, ta je ucjena odbijena te je izbor konačno odblokiran.

“Andrej Plenković je upakirao predsjednika Vrhovnog suda i ustavne suce, unatoč tome što je sam Ustavni sud ranije jasno rekao da se suci ne mogu birati u paketu. Time je, ne po prvi put, djelovao protuustavno”, naglasila je Benčić.

Benčić se u svom izlaganju osvrnula i na premijerovo miješanje u pravosuđe kroz aktualni sukob nadležnosti između DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u “slučaju Beroš“. Oštro je odbacila premijerove usporedbe s praksom u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj, naglasivši kako mora postojati jasna sudska kontrola odluka glavnog državnog odvjetnika kada on samostalno odlučuje o preuzimanju predmeta od europskih tužitelja.

“Mi ne blokiramo izbor ustavnih sudaca, mi blokiramo premijera da izabere svoju većinu u Ustavnom sudu. Nećemo pristati na to jer bismo time postali suučesnici u protuustavnosti koju premijer stvara”, zaključila je Benčić, dodavši da Ustavni sud može nastaviti funkcionirati donošenjem odluka na plenarnim sjednicama za koje je potrebno sedam glasova – koje Plenković, kako tvrdi, trenutno nema.

Paus (IDS): “Šutnja sudstva ostavlja gorčinu, a vladajući nemaju respekta prema trećoj vlasti”

U ime Kluba IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a, zastupnik Dalibor Paus upozorio je na poražavajuću percepciju pravosuđa, ali i na iznenađujuću pasivnost same sudbene vlasti tijekom ove višemjesečne krize.

“Prvi dojam nakon ovih 14 mjeseci blokade jest šutnja. Šutnja ljudi iz sustava koji su svjesni njegove važnosti ostavlja gorčinu. Znam da se sudstvo treba držati po strani od dnevne politike, ali ovdje se radi o narušenoj ravnoteži u funkcioniranju države i trebali su glasnije i jasnije progovoriti o neodrživosti situacije u kojoj smo 14 mjeseci bez čelne osobe treće vlasti”, naglasio je Paus.

Upozorio je na teške zadatke koji čekaju novu predsjednicu Vrhovnog suda, podsjetivši da se prema europskim izvješćima Hrvatska redovito nalazi na samom dnu po percepciji neovisnosti sudstva, s nevjerojatnih 75 posto građana koji nemaju povjerenja u pravosudni sustav. Veliki broj neriješenih predmeta, predugi postupci, loša demografska struktura kadrova i spora digitalizacija samo su dio problema.

Narušena ravnoteža i ignoriranje s vrha

Ipak, Paus je istaknuo da postoji “nulti preduvjet” za rješavanje tih problema – a to je uspostava stvarne ravnoteže i poštovanja između izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti, što je u Hrvatskoj ozbiljno narušeno.

Da bi to ilustrirao, prisjetio se izvješća pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koja su godinama kasnila u Sabor, a u kojima se jasno navodilo da “prave suradnje izvršne vlasti i pravne struke u stvarnosti nema” te da izvršnu vlast karakterizira “odsutnost respekta prema sudbenoj vlasti”. Kao bizaran primjer takvog odnosa naveo je činjenicu da je bivši čelnik Vrhovnog suda iz novina saznavao da će se Trgovački sud preseliti na novu lokaciju.

Oštro je prozvao i premijera zbog njegovih ranijih izjava. “Predsjednik vladajuće stranke kaže da nepostojanje predsjednika Vrhovnog suda ne predstavlja institucionalni problem i da sud može funkcionirati s vršiteljem dužnosti. Ta izjava implicira da izvršna vlast ne vidi nikakvu hitnost u popunjavanju čelne funkcije”, upozorio je Paus, dodavši da vladajući nisu popustili jer su shvatili grešku, već isključivo kako bi izbjegli daljnju političku štetu i eventualne negativne ocjene Ustavnog suda.

Program kandidatkinje analitičan, ali bez jasnih reformi

Osvrnuvši se na samu kandidatkinju Mirtu Matić, Paus je ironično iskoristio raniju premijerovu retoriku.

“Mogao bih reći rječnikom vladajućih da me njezin program kao takav nije ‘impresionirao’. Analitički je dobar, ali su reformski koraci nejasni i općeniti. No, u ovom je trenutku, s obzirom na ozbiljnost situacije, to manje važno. Najbitnije je da dobijemo čelnu osobu sudbene vlasti”, izjavio je Paus.

Zaključio je apelom vladajućima da konačno promijene svoj odnos prema pravosuđu te da predsjedniku Vrhovnog suda, tko god on bio, osiguraju dignitet jednak onome koji uživaju predsjednici Sabora, Vlade i Republike, jer je to jedini put prema vraćanju povjerenja građana u institucije države.

Jakšić (SDP): “Plenković želi apsolutnu svevlast nad institucijama, ali to mu neće proći”

Oštrim kritikama na račun vladajućih pridružio se i Mišel Jakšić u ime Kluba zastupnika SDP-a. Svoje je izlaganje započeo ironičnim osvrtom na premijerovu izjavu da su se “stekli uvjeti” za glasanje, podsjetivši na dugotrajnu agoniju i blokadu sustava.

“Nakon 14 mjeseci, nakon nažalost prerane smrti kolege Dobronića, nakon sedam srušenih sjednica Odbora za pravosuđe i već jedne srušene kandidatkinje, sada premijer slavodobitno kaže da su se stekli uvjeti. Jedini uvjet koji on ima u svojoj glavi je apsolutno ovladavanje hrvatskim neovisnim institucijama, i to rušenjem Ustava i zakona”, poručio je Jakšić, naglasivši da takvo nametanje političke volje priliči jednopartijskim režimima, a ne razvijenim demokracijama.

Ustvrdio je kako je premijer mjesecima ignorirao činjenicu da Vrhovni sud nema predsjednika, zabavljajući javnost “famoznim kvotama” i idejom spajanja izbora čelnika Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca, za što ne postoji nikakvo uporište ni u zakonima ni u Ustavu.

“Institucije štite građane od krupnog kapitala, a ne galama”

Jakšić je posebno istaknuo problem sustavnog srozavanja povjerenja građana u pravosuđe, upozorivši na odnos premijera prema neovisnim tijelima. Podsjetio je da izvješća Vrhovnog suda, DORH-a, pučke pravobraniteljice i Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dolaze pred Sabor tek kada oporba prikupi potpise, dok se ljude na tim pozicijama smjenjuje bez prilike da zastupnicima polože račune.

“Koliko god Vrhovni ili Ustavni sud građanima izgledali apstraktno, ta su tijela ona koja na kraju štite njihova građanska prava, slobode i životne potrebe. Ona ih štite od gospodarskog modela ‘tko je jači, taj kvači’, gdje uvozni lobi i špekulanti gule hrvatske građane. Institucije su te koje ih štite, a ne galama i udaranje u prsa”, naglasio je SDP-ov zastupnik, javno se zapitavši kome je u interesu da institucije ne funkcioniraju.

Podrška Mirti Matić i poruka vladajućima

Na kraju svog izlaganja, Jakšić je jasno potvrdio stav svoje stranke uoči konačnog glasanja, ali i poslao poruku vladajućoj većini.

“Klub SDP-a podržat će Mirtu Matić i prijedlog predsjednika Republike, koji je na tu funkciju izabran izravno, ogromnom voljom građana. Ali, ne pristajemo ni u ovom ni u sljedećim koracima na ono što je Andrej Plenković zamislio – da se ruše Ustav i zakoni samo kako bi on sa svojim žetonima dobio apsolutnu svevlast. U Saboru mu nećemo dozvoliti uvođenje svevlasti”, zaključio je Jakšić.

Grmoja i Jurčević (Most): “Ovo je bankarska koalicija dvaju brda i smrt pravne države”

Kritikama se pridružio i Klub zastupnika Mosta. Saborski zastupnik Nikola Grmoja i nezavisni zastupnik Josip Jurčević u svojim su izlaganjima oštro napali i vladajuće i lijevu oporbu, optužujući ih za sudjelovanje u zakulisnom dogovoru predsjednika Vlade i predsjednika Republike.

Grmoja se uvodno osvrnuo na sporni klasificirani dokument, iznijevši u javnost šokantne tvrdnje o njegovom sadržaju.

“Ne može se biti impresioniran kandidatkinjom za koju imamo dokument koji utvrđuje da je praktički svom bivšem suprugu javila da je pod izvidima”, izjavio je Grmoja, javno se zapitavši zašto je taj dokument uopće tajan i optuživši glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića za manipulaciju stupnjevima tajnosti. Ustvrdio je kako su se Zoran Milanović i Andrej Plenković oko Mirte Matić dogovorili i prije raspisivanja javnog poziva.

“Bankarska koalicija HDZ-a, SDP-a i Možemo!”

Osim sumnji na curenje informacija iz istrage, Grmoja je iznio i optužbe o sukobu interesa. Upozorio je da uži član obitelji kandidatkinje, njezin brat, kao odvjetnik zastupa banke u sporovima protiv građana zbog kredita u švicarskim francima.

“To su postupci u kojima deseci tisuća hrvatskih građana traže obeštećenje. SDP i Možemo! često optužuju HDZ da je na strani banaka, a sada predlažu i podržavaju kandidatkinju koja će raditi za interese banaka, i to u trenutku kada Vrhovni sud treba donijeti odluku koja će ujednačiti praksu za konvertirane kredite”, naglasio je Grmoja.

Zastupnike koji će glasati za Mirtu Matić nazvao je “velikom bankarskom koalicijom usmjerenom protiv hrvatskih građana”, dodavši da zastupnici ne glasaju po savjesti, već slušaju naredbe “dvojice tata” – Plenkovića i Milanovića. “Jedan tata s Pantovčaka je predložio, a tata iz Banskih dvora je rekao da može”, zaključio je.

Jurčević: “Iz društvenog ugovora tonemo u divljaštvo”

Nezavisni zastupnik Josip Jurčević raspravu je podigao na filozofsku i nacionalnu razinu, usporedivši aktualnu situaciju u Hrvatskoj s padom društvenog ugovora i povratkom u divljaštvo.

“U Hrvatskoj više ne postoji pravna država, postoji divljaštvo u kojem sudjeluju sve institucije, a naročito ova najvažnija, Hrvatski sabor”, upozorio je Jurčević. Za krizu je izravno okrivio čelnike države, nazvavši ih “dvama neprosvijećenim apsolutistima koji su nedorasli za svoje funkcije”.

Poručio je da bi predsjednici trebali svoju “plitku trgovinu” preseliti na sajam na Jakuševcu, a ne je provoditi preko leđa pravosuđa. Jurčević je na kraju uputio dramatičan apel zastupnicima, upozoravajući da bi izglasavanje ovakve kandidatkinje značilo potpunu kapitulaciju Sabora.

“Ako destruiramo pravosuđe do te razine da na vrhu može biti osoba koja po svim demokratskim i moralnim kriterijima ne može biti u javnom sustavu, to više nije samo rak-rana. To je smrt hrvatske države i smisla Hrvatske kao zajednice. Tko god digne ruku, ne zaslužuje nikakvo povjerenje”, zaključio je Jurčević, pozvavši zastupnike da se odupru stranačkim centralama i preuzmu osobnu odgovornost za svoj mandat.

Katičić (HDZ): “Oporba je licemjerna, imamo pravo i obvezu nuditi politička rješenja”

U ime Kluba zastupnika HDZ-a, Krunoslav Katičić stao je u čvrstu obranu vladajuće većine, kategorički odbacujući optužbe oporbe o političkoj trgovini i autokraciji. Ustvrdio je kako stabilna parlamentarna većina samo konzumira svoje demokratsko pravo i preuzima odgovornost da nudi politička rješenja kako bi se popunile važne državne institucije.

Katičić je govor započeo ukazivanjem na “licemjerje” opozicije zbog izostanka ovlaštenog predlagatelja u Saboru – predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“Da se to dogodilo u nekom drugom smjeru, da nema predstavnika Vlade, nastala bi histerija. Gdje su sad ti govori? Muk. To je sad odjednom sve u redu”, primijetio je Katičić, prebacujući lopticu odgovornosti na oporbu.

Odbacivanje optužbi o ucjeni i prozivanje ljevice

Osvrćući se na teške optužbe da HDZ ucjenjuje oporbu vezivanjem izbora predsjednice Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca, Katičić je naglasio da se ne radi ni o kakvom “paketu” ni autokraciji, već o nužnosti dogovora jer je za Ustavni sud potrebna dvotrećinska većina.

“Gdje ćemo tražiti ta 101 glasa nego s onim opcijama s kojima možemo doći do rješenja? S naše strane nema autokracije, nudi se dogovor i kompromis”, poručio je, dodavši da do danas od oporbe nisu čuli niti jedan jedini argumentirani razlog protiv predloženih kandidata za Ustavni sud, već samo paušalne etikete.

Posebno se obrušio na stranku Možemo!, optuživši ih da upravo oni provode autokraciju za koju prozivaju HDZ. “Oni zabranjuju i ne prihvaćaju nikakvo drugo mišljenje ako nije u potpunom skladu s njihovom ekstremno lijevom političkom opcijom. To nije odraz želje hrvatskog naroda”, ustvrdio je Katičić.

Podrška Mirti Matić u interesu države

Katičić je stao u obranu procedure provedene na Odboru za pravosuđe, naglasivši da je Odbor dao suglasnost za sve troje kandidata naprosto zato što svi zadovoljavaju formalne zakonske uvjete. Potvrdio je da će HDZ i partneri podržati Mirtu Matić jer je iskusna sutkinja i ispunjava sve kriterije.

Kratko se referirao i na raniji istup Sandre Benčić oko sukoba nadležnosti između europskih tužitelja (EPPO) i DORH-a. Optužio ju je da javnosti prezentira samo dio činjenica kako bi stvorila krivu percepciju, zanemarujući pritom da 14 europskih država ima rješenja slična onima u Hrvatskoj.

“Izglasat ćemo predsjednicu Vrhovnog suda i to je naš izričit doprinos funkcioniranju Republike Hrvatske. Sve ove druge objede su licemjerne, paušalne i nemaju uporišta. Postupamo odgovorno, transparentno i isključivo u interesu hrvatskih građana”, zaključio je Katičić.

Puljak (Centar): “Imamo li uopće državu ili samo vršitelje dužnosti?”

U ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i Glasa, zastupnica Marijana Puljak oštro je kritizirala paralizu državnih institucija, upozorivši na opasan trend u kojem ključna tijela mjesecima vode vršitelji dužnosti (v.d.), čime se u društvu stvara tek privid funkcioniranja države.

Replicirajući na prethodno izlaganje vladajućih o odgovornosti, Puljak je svoje izlaganje započela neobičnim kviz-pitanjem upućenim saborskim zastupnicima: “Zna li netko ovdje tko je Ivan Samac?“

Nakon što u sabornici nije bilo točnog odgovora, pojasnila je apsurdnost situacije – riječ je o osobi koja već pola godine de facto vodi Državni inspektorat, golemi sustav s više od 1200 zaposlenih.

“Andrija Mikulić uhićen je i smijenjen krajem studenog prošle godine pod sumnjom za primanje mita. Od tada Inspektorat čeka novog čelnika kao u Čekanju Godota. Vlada se prema takvoj instituciji ponaša kao da je najsporednija stvar u državi. Gospodin Samac kao vršitelj dužnosti može osigurati da inspektori dobiju plaće, ali instituciji ne može dati smjer. Sustav je u takozvanom hladnom pogonu”, istaknula je Puljak.

Sindrom “Institucije, to sam ja”

Slučaj obezglavljenog Državnog inspektorata Puljak je izravno povezala s krizom na Vrhovnom sudu, upozorivši da čelna osoba pravosuđa nije tek protokolarna figura, već nužni autoritet koji ujednačava sudsku praksu i brani neovisnost sudstva od politike.

“U oba slučaja poruka države je ista – nema razloga za žurbu jer zamjenik nekako može obavljati posao. Najgore je što institucije tako postaju ovisne o volji ili nevolji jednog čovjeka, premijera koji javnosti time šalje poruku: ‘Institucije, to sam ja'”, naglasila je zastupnica Centra.

Upozorila je da demokracije rijetko padaju od vanjskih udaraca, već puno češće tiho erodiraju iznutra, u trenutku kada institucije izgube supstancu, a javnost se navikne da su “prazna mjesta normalna stvar”.

Prijedlog novog modela za Ustavni sud

Puljak se osvrnula i na problem Ustavnog suda, napomenuvši da je i taj stup države ozbiljno uzdrman jer njegova vijeća više ne mogu raditi u punom sastavu. Oštro je osudila političku trgovinu oko ustavnih sudaca.

“Ovdje se primarno gleda tko ima koju većinu u Ustavnom sudu, a ne koji su stručni kriteriji. Zbog toga ćemo uskoro u zakonsku proceduru poslati novi model izbora ustavnih sudaca kako bismo se vratili na razgovor o kvaliteti kandidata, a ne o tome ‘tko je čiji'”, najavila je.

Svoje je izlaganje zaključila oštrom dijagnozom trenutnog stanja u zemlji.

“Hrvatska danas istovremeno nema predsjednika Vrhovnog suda, nema tri ustavna suca i nema glavnog državnog inspektora. Pitanje koje si moramo postaviti više nije tko je Ivan Samac, nego imamo li mi zapravo državu ili samo vršitelje dužnosti koji održavaju privid da institucije ove države zaista funkcioniraju?”, poručila je Puljak pred saborskim zastupnicima.