ZAGREB, 10. lipanj 2025. – Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora, u okviru iznošenja stajališta Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, govorio je prof. dr. sc. Josip Jurčević, koji je u svom obraćanju posebno istaknuo zabrinjavajući odnos hrvatskih institucija prema nasljeđu Antuna Gustava Matoša – jednog od najsnažnijih simbola hrvatskog kulturnog, intelektualnog i nacionalnog identiteta.
Jurčević je podsjetio da se 13. lipnja obilježava rođendan Antuna Gustava Matoša, hrvatskog književnika rođenog 1873. godine u Tovarniku, koji je svojom stvaralačkom i intelektualnom snagom duboko obilježio hrvatsku kulturu i političku misao. “Bio je hrvatski domoljub i suverenist, a njegovo djelovanje najbolje opisuje izreka: ‘Dok je srca, bit će i Kroacije,’“ rekao je Jurčević.
Matoš kao simbol borbe za Hrvatsku
Zastupnik je istaknuo da Matoš nije bio samo književnik, već i progonjenik – i to zbog svog čvrstog hrvatskog identiteta. Prošao je put od Beograda do Pariza, preživio progonstva, a život mu je tragično okončan u domovini, zbog, kako je rekao Jurčević, pogrešnog liječenja u hrvatskoj bolnici. “To što mu se dogodilo simbolično govori o stanju duha u Hrvatskoj tada – ali i danas”, upozorio je zastupnik.
Matica hrvatska – nekada stup, danas kamen spoticanja?
U središtu Jurčevićeve kritike našla se Matica hrvatska – najstarija kulturna institucija Hrvata. Podsjetio je na njezine povijesne zasluge, posebice na djelovanje prvog predsjednika Matice, grofa Janka Draškovića, autora slavne Disertacije, koju bi, prema Jurčeviću, svaki hrvatski zastupnik trebao ponovno pročitati. “To je temelj služenja svom narodu”, istaknuo je.
No, upravo je današnja Matica hrvatska, prema njegovim riječima, postala izvor problema. Posebno je naglasio kako već gotovo dva desetljeća Matica hrvatska u Zagrebu blokira dovršetak spomen-kuće A. G. Matoša u njegovom rodnom Tovarniku, unatoč simboličkoj i kulturnoj važnosti tog projekta za istok Hrvatske.
“Dvostruka mjerila”: 40 srpskih kulturnih centara uz potporu hrvatskih institucija
Zastupnik Jurčević nije se zaustavio samo na kritici Matice. Usporedio je ovaj slučaj s činjenicom da hrvatska država istovremeno financira oko 40 srpskih kulturnih centara diljem zemlje – za koje je rekao da “djeluju kao neprijateljske identitetske utvrde”. Posebno je problematizirao činjenicu da se tim ustanovama podižu i spomen-kuće u čast osobama poput patrijarha Pavla, koji je 1991. uputio pismo lordu Carringtonu s teškim optužbama protiv Hrvatske, u trenutku kada je domovina proživljavala najteže ratne udarce.
Tko snosi odgovornost?
Zastupnik je pozvao na preuzimanje odgovornosti – kako u Saboru, tako i u izvršnoj vlasti. Uputio je oštru kritiku Vladi Republike Hrvatske, koju smatra izravno odgovornom za aktualnu situaciju, jer upravo ona donosi odluke o financiranju Matice hrvatske i sastavu njezina Glavnog odbora. “U tom odboru sjedi 20-ak poznatih hrvatskih intelektualaca, ali svi šute”, naglasio je Jurčević, prozvavši ih “gluhima i nijemima” u trenutku kad je riječ o ključnim pitanjima nacionalnog identiteta.
Posebnu odgovornost, prema njemu, ima aktualni predsjednik Matice hrvatske, Miro Gavran. “Jednim potpisom može riješiti ovaj problem”, rekao je Jurčević te pozvao i čestite donatore da prestanu podržavati rad Matice sve dok se ovrha nad spomen-kućom ne povuče.
Obnova hrvatske kulture ili nastavak dekonstrukcije?
Zastupnik je podsjetio i na aktualne saborske i akademske rasprave o hrvatskim simbolima, poput zastave i grba, ističući da sve to ukazuje na dublju borbu – onu za hrvatski identitet u cijelosti. “Krajnji je trenutak da spasimo Antuna Gustava Matoša – a time i hrvatski identitet”, zaključio je Jurčević svoj govor.
Njegove riječi odzvanjaju kao snažan poziv na buđenje kulturne, političke i institucionalne savjesti – osobito u trenutku kada se sve više govori o vrijednostima, simbolima i korijenima hrvatske državnosti. Spomen-kuća u Tovarniku, više je od zdanja – ona je pitanje odgovornosti prema prošlosti i zalog budućnosti hrvatske kulture
