Zagreb, 29. siječanj 2025. – Na današnjoj 5. sjednici Hrvatskog sabora, Marija Selak Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika u svom slobodnom govoru osvrnula se na Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu. Istaknula je da je izvješće korektno izrađeno i u skladu s ranijim praksama Povjerenika za informiranje, no naglasila je kako se u njemu kriju ozbiljne političke implikacije koje zaslužuju dublju analizu.
“Premda sadrži pretežno opće i statističke podatke, ovo izvješće nikako ne bih nazvala suhoparnim. Naprotiv, sadrži političko ‘meso’ na koje moramo obratiti pozornost, jer bez pristupa informacijama ne možemo imati informirane građane koji upravljaju političkim procesima ni medije koji ih o tome izvještavaju”, poručila je Selak Raspudić.
Jedan od ključnih problema koje je istaknula jest pitanje klasifikacije podataka. Smatra da bi bilo korisno analizirati u kojoj se mjeri i pod kojim oznakama tajnosti klasificiraju podaci u Republici Hrvatskoj te kako se to uspoređuje s demokratskim državama Zapada. Također je postavila pitanje poštuju li tijela javne vlasti obvezu periodične procjene potrebe klasifikacije određenih podataka ili se podaci zadržavaju pod oznakom tajnosti bez stvarnog razloga.
“U Hrvatskoj je gotovo sve tajno. Svatko ima diskrecijsko pravo manipulirati podacima i skrivati ih dokle god želi, uz minimalne sankcije. To je ogroman problem. Povjerenik za informiranje može i treba iskoristiti svoju poziciju kako bi potaknuo promjene u ovom segmentu, jer smo, barem na papiru, demokratska zemlja u kojoj građani imaju pravo na informacije”, upozorila je zastupnica.
Posebnu pozornost posvetila je zakonskoj proceduri pristupa klasificiranim podacima, istaknuvši da su trenutne odredbe neprimjerene za demokraciju. Kritizirala je obvezu konzultacije s Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost prilikom traženja klasificiranih podataka, iako to tijelo nije nužno ono koje je klasificiralo traženi podatak. Prema njezinim riječima, ovakva praksa stvara dojam da se više pazi na to tko informaciju traži nego na transparentnost samih podataka.
U osvrtu na Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), Selak Raspudić upozorila je na zloupotrebu tajnosti u izvidima kaznenih djela. Napomenula je da se izvidi u hrvatskom zakonodavstvu tretiraju neformalno, bez sudske kontrole, bez vremenskog ograničenja i s apsolutnom tajnošću, što omogućava manipulaciju informacijama pod krinkom “vječnih izvida”.
“Trebalo bi jasno definirati tko i na koji način odlučuje o uskraćivanju informacija građanima zbog izvida kaznenih djela. Jer trenutno nije jasno tko smije, a tko ne smije javnosti priopćiti određene informacije”, zaključila je Selak Raspudić.
Ovaj istup zastupnice Marije Selak Raspudić otvara ključna pitanja o transparentnosti, klasifikaciji informacija i funkcioniranju sustava pristupa javnim podacima u Hrvatskoj.
