ZAGREB, 23. prosinac 2025. – Hrvatska poljoprivreda 2025. godinu ispraća kao još jedno iznimno zahtjevno razdoblje, obilježeno snažnim klimatskim poremećajima, nestabilnim globalnim tržištima i rastućim strukturnim problemima koji dugoročno ugrožavaju održivost domaće proizvodnje. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović ističe kako je protekla godina ogolila svu ranjivost sektora, od zdravstvenih kriza u stočarstvu do pada konkurentnosti domaćih proizvođača na tržištu.
Jakopović podsjeća na novi prodor afričke svinjske kuge (ASK) u Slavoniji, koja se ovoga puta proširila i na velike farme, dodatno smanjujući već ionako desetkovan stočni fond. Ta situacija, naglašava, jasno je pokazala potrebu za snažnijom, koordiniranom i ujednačenom reakcijom svih uključenih dionika na terenu – od institucija do samih proizvođača.
Tijekom ljeta dodatni alarm izazvala je i pojava bedrenice u pojedinim dijelovima Hrvatske. I ova je bolest, prema riječima Jakopovića, ukazala na nužnost strožeg provođenja svih propisanih mjera, ali i snažnijeg povezivanja struke i proizvođača, kako bi se pravodobno spriječile teže posljedice po proizvodnju i sigurnost hrane.
Govoreći o proizvodnim rezultatima, predsjednik HPK-a ocjenjuje da se 2025. može smatrati relativno stabilnom godinom, posebice u segmentu ratarske proizvodnje. Međutim, tržišni pritisci, niske otkupne cijene i kontinuirani rast uvoza doveli su do toga da proizvođači za svoje proizvode dobivaju sve manje, što stvara nesigurnost, ali i potiče odustajanje od proizvodnje, osobito kod manjih i srednjih gospodarstava.
Posebnu zabrinutost HPK izražava u kontekstu priprema za novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) od 2028. do 2034. godine. Ukupan proračun ZPP-a trebao bi iznositi oko 300 milijardi eura, odnosno svega 15 posto ukupnog proračuna Europske unije. Takvo smanjenje sredstava, upozorava Jakopović, ozbiljno ugrožava održivost europske, pa tako i hrvatske poljoprivrede, njezinu konkurentnost na globalnom tržištu te sposobnost odgovora na izazove klimatskih promjena, sigurnosti hrane i ruralnog razvoja.
Dodatno zabrinjava činjenica da će izdvajanja za poljoprivredu biti nominalno manja nego u prethodnom programskom razdoblju, bez uzimanja u obzir realnog pada vrijednosti novca. HPK upozorava kako će umanjena sredstva značajno otežati ostvarenje strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti, što će dugoročno dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i rasta cijena hrane.
Komoru zabrinjava i nastavak snažnog rasta uvoza, osobito u sektorima mlijeka, voća, povrća i vina. Zbog toga HPK i dalje inzistira na hitnim izmjenama Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu.
“Temeljni zahtjev je da državna zemlja dođe u ruke pravih proizvođača i bude u funkciji proizvodnje. Rast cijena hrane, prevelik uvoz i ovisnost o njemu jasno pokazuju da moramo povećavati domaću proizvodnju i preradu, jer je to temelj prehrambene suverenosti” – poručuju iz HPK-a.
Slične poruke šalje i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji kao glavne izazove navodi klimatske promjene, carinske ratove, geopolitičke sukobe, aktualne epidemije zaraznih bolesti te najavljeno smanjenje sredstava iz ZPP-a.
Ističe kako su poljoprivredni proizvođači u Europskoj uniji izloženi snažnom administrativnom opterećenju, financijskim pritiscima zelene tranzicije i visokim standardima dobrobiti životinja, što ozbiljno narušava njihovu konkurentnost, osobito u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja. Posebno su pogođeni stočarstvo i proizvodnja mesa, dodatno opterećeni aktualnim epidemijama bolesti životinja.
Kovačević upozorava i da će, zbog geopolitičkih prijetnji i povećanja izdvajanja za obrambenu industriju, ZPP biti među sektorima pogođenima proračunskim rezovima, pri čemu se govori i o mogućem smanjenju sredstava od 20 posto.
Hrvatska, dodaje, uz sve europske izazove ima i vlastite specifične probleme – nisku samodostatnost i nisku produktivnost rada, koja iznosi tek oko 40 posto prosjeka EU-a. Kao posljedica toga, zemlja uvozi sve veće količine hrane te je 2024. godine ostvarila povijesno rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a negativni trendovi nastavili su se i u 2025.
Na te podatke upozorava i poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović, ističući da je Hrvatska od ulaska u EU 2013. do danas uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od čak 42,69 milijardi eura, dok kumulativni trgovinski manjak iznosi 14,56 milijardi eura.
– Dovoljno je reći da su planirani prihodi državnog proračuna za 2025. godinu 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, kako bi se shvatio razmjer uvoza hrane – upozorava Kuskunović, dodajući da je Hrvatska postala jedan od najvećih uvoznika hrane u EU.
U HUP – Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede poručuju kako se sektor i dalje suočava s kombinacijom klimatskih rizika, nedostatka radne snage, visokih ulaznih troškova i smanjene investicijske sposobnosti, uz dodatnu neizvjesnost oko reforme ZPP-a. Smatraju da je nužno ubrzati dodjelu poljoprivrednog zemljišta, ojačati investicijske potpore, unaprijediti upravljanje rizicima te snažnije poticati proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti.
“Ključno je znatno ojačati investicijske potpore za primarnu proizvodnju i preradu, osobito za modernizaciju kapaciteta, sustave navodnjavanja i odvodnje, preciznu poljoprivredu, obnovu tla te energetsku učinkovitost i vlastite izvore obnovljive energije”, istaknuli su.
Zaključno ističu kako su dugoročno raspolaganje zemljištem, jačanje investicija i podizanje otpornosti proizvodnje ključni preduvjeti da hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor postane održiv, konkurentan i manje ovisan o uvozu.
“Snažno poticanje i povećanje investicija robnih primarnih proizvođača i prehrambene industrije, dugoročno raspolaganje zemljištem te mjere koje podižu otpornost i produktivnost ključni su preduvjeti da hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor postane održiviji, otporniji i konkurentniji, istaknuli su iz HUP” – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.
Izvor: HRT
- Utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava u Donjem Miholjcu: „Hrvatska desnica za novo stoljeće“
Hrvatska stranka prava danas je u Donjem Miholjcu osnovala gradsku podružnicu, a za predsjednicu je izabrana Morisa Mikić, čime je HSP dodatno ojačao svoje organizacijsko… Pročitaj više: Utemeljena podružnica Hrvatske stranke prava u Donjem Miholjcu: „Hrvatska desnica za novo stoljeće“ - Ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon 70. godine: Tko dobiva veće mirovine i kada stiže isplata
ZAGREB, 18. siječnja 2026. – Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) ukida se penalizacija prijevremenih starosnih mirovina za sve korisnike koji navrše 70 godina života,… Pročitaj više: Ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon 70. godine: Tko dobiva veće mirovine i kada stiže isplata - DZNAP objavio liste najprodavanijih novinara u 2025.
ZAGREB, 18. siječanj 2026. – DZNAP je objavio službene liste 200 najprodavanijih novinara tiska i weba te 40 radio i TV autora za 2025. godinu,… Pročitaj više: DZNAP objavio liste najprodavanijih novinara u 2025. - Molitvena osmina za jedinstvo kršćana: „Jedno tijelo i jedan Duh“ – poziv na vidljivo jedinstvo Crkve
ZAGREB, 18. siječnja 2026. -Ovogodišnja Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, koja se tradicionalno obilježava od 18. do 25. siječnja, u središte stavlja biblanski poziv na… Pročitaj više: Molitvena osmina za jedinstvo kršćana: „Jedno tijelo i jedan Duh“ – poziv na vidljivo jedinstvo Crkve - Hamenei optužio Trumpa za „kriminalna djela“: Iran prijeti, SAD razmatra vojne opcije dok broj mrtvih na prosvjedima raste
Iran/SAD, 17. siječnja 2026. – Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei otvoreno je optužio predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za poticanje pobune i „kriminalna djela“, dok Washington… Pročitaj više: Hamenei optužio Trumpa za „kriminalna djela“: Iran prijeti, SAD razmatra vojne opcije dok broj mrtvih na prosvjedima raste - Trump prijeti NATO saveznicima carinama zbog Grenlanda: Europa uzvraća jedinstveno
DANSKA/GRENLAND 17. siječnja 2026. – Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je carinama europskim NATO saveznicima ako ne pristanu na pregovore o prodaji Grenlanda, izazvavši snažan… Pročitaj više: Trump prijeti NATO saveznicima carinama zbog Grenlanda: Europa uzvraća jedinstveno - Povijesni povratak mons. Jurja Dobrile: Zemni ostaci velikog istarskog preporoditelja položeni u Eufrazijevoj bazilici
POREČ, 17, siječnja 2026. – U Eufrazijevoj bazilici u Poreču svečano su položeni zemni ostaci mons. Jurja Dobrile, jednog od najvećih hrvatskih preporoditelja u Istri,… Pročitaj više: Povijesni povratak mons. Jurja Dobrile: Zemni ostaci velikog istarskog preporoditelja položeni u Eufrazijevoj bazilici - Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
Zagreb, 17. siječanj 2026. — Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacio je prijedlog bivšeg predsjednika Stjepana Mesića za dopuštenje revizije presude kojom je odbijen njegov zahtjev… Pročitaj više: Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja - Mario Perković oštro protiv Dalije Orešković: Prijava Saboru zbog stigmatizacije vjernika i domoljuba
ZAGREB, 17. siječnja 2026. – Hrvatski aktivist Mario Perković najoštrije je osudio najnoviji javni istup saborske zastupnice Dalije Orešković, ocjenjujući ga kao opasan pokušaj stigmatizacije stotina… Pročitaj više: Mario Perković oštro protiv Dalije Orešković: Prijava Saboru zbog stigmatizacije vjernika i domoljuba - Fokus i gradske zastupnice upozoravaju na milijunsko financiranje ideološki bliskih udruga: „Nova Fimi media u Zagrebu?“
ZAGREB, 17. siječanj 2026. – Gradske zastupnice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Dina Dogan (nezavisna lista) i Ivka Odvorčić (HNS), zajedno s predsjednikom Fokusa Zagreb i… Pročitaj više: Fokus i gradske zastupnice upozoravaju na milijunsko financiranje ideološki bliskih udruga: „Nova Fimi media u Zagrebu?“
Ideološke magle i stvarni problemi: dok se lovi fašizam riječima, korupcija vlada djelima
