ZAGREB, 23. prosinac 2025. – Hrvatska poljoprivreda 2025. godinu ispraća kao još jedno iznimno zahtjevno razdoblje, obilježeno snažnim klimatskim poremećajima, nestabilnim globalnim tržištima i rastućim strukturnim problemima koji dugoročno ugrožavaju održivost domaće proizvodnje. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović ističe kako je protekla godina ogolila svu ranjivost sektora, od zdravstvenih kriza u stočarstvu do pada konkurentnosti domaćih proizvođača na tržištu.
Jakopović podsjeća na novi prodor afričke svinjske kuge (ASK) u Slavoniji, koja se ovoga puta proširila i na velike farme, dodatno smanjujući već ionako desetkovan stočni fond. Ta situacija, naglašava, jasno je pokazala potrebu za snažnijom, koordiniranom i ujednačenom reakcijom svih uključenih dionika na terenu – od institucija do samih proizvođača.
Tijekom ljeta dodatni alarm izazvala je i pojava bedrenice u pojedinim dijelovima Hrvatske. I ova je bolest, prema riječima Jakopovića, ukazala na nužnost strožeg provođenja svih propisanih mjera, ali i snažnijeg povezivanja struke i proizvođača, kako bi se pravodobno spriječile teže posljedice po proizvodnju i sigurnost hrane.
Govoreći o proizvodnim rezultatima, predsjednik HPK-a ocjenjuje da se 2025. može smatrati relativno stabilnom godinom, posebice u segmentu ratarske proizvodnje. Međutim, tržišni pritisci, niske otkupne cijene i kontinuirani rast uvoza doveli su do toga da proizvođači za svoje proizvode dobivaju sve manje, što stvara nesigurnost, ali i potiče odustajanje od proizvodnje, osobito kod manjih i srednjih gospodarstava.
Posebnu zabrinutost HPK izražava u kontekstu priprema za novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) od 2028. do 2034. godine. Ukupan proračun ZPP-a trebao bi iznositi oko 300 milijardi eura, odnosno svega 15 posto ukupnog proračuna Europske unije. Takvo smanjenje sredstava, upozorava Jakopović, ozbiljno ugrožava održivost europske, pa tako i hrvatske poljoprivrede, njezinu konkurentnost na globalnom tržištu te sposobnost odgovora na izazove klimatskih promjena, sigurnosti hrane i ruralnog razvoja.
Dodatno zabrinjava činjenica da će izdvajanja za poljoprivredu biti nominalno manja nego u prethodnom programskom razdoblju, bez uzimanja u obzir realnog pada vrijednosti novca. HPK upozorava kako će umanjena sredstva značajno otežati ostvarenje strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti, što će dugoročno dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i rasta cijena hrane.
Komoru zabrinjava i nastavak snažnog rasta uvoza, osobito u sektorima mlijeka, voća, povrća i vina. Zbog toga HPK i dalje inzistira na hitnim izmjenama Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu.
“Temeljni zahtjev je da državna zemlja dođe u ruke pravih proizvođača i bude u funkciji proizvodnje. Rast cijena hrane, prevelik uvoz i ovisnost o njemu jasno pokazuju da moramo povećavati domaću proizvodnju i preradu, jer je to temelj prehrambene suverenosti” – poručuju iz HPK-a.
Slične poruke šalje i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji kao glavne izazove navodi klimatske promjene, carinske ratove, geopolitičke sukobe, aktualne epidemije zaraznih bolesti te najavljeno smanjenje sredstava iz ZPP-a.
Ističe kako su poljoprivredni proizvođači u Europskoj uniji izloženi snažnom administrativnom opterećenju, financijskim pritiscima zelene tranzicije i visokim standardima dobrobiti životinja, što ozbiljno narušava njihovu konkurentnost, osobito u odnosu na proizvođače iz trećih zemalja. Posebno su pogođeni stočarstvo i proizvodnja mesa, dodatno opterećeni aktualnim epidemijama bolesti životinja.
Kovačević upozorava i da će, zbog geopolitičkih prijetnji i povećanja izdvajanja za obrambenu industriju, ZPP biti među sektorima pogođenima proračunskim rezovima, pri čemu se govori i o mogućem smanjenju sredstava od 20 posto.
Hrvatska, dodaje, uz sve europske izazove ima i vlastite specifične probleme – nisku samodostatnost i nisku produktivnost rada, koja iznosi tek oko 40 posto prosjeka EU-a. Kao posljedica toga, zemlja uvozi sve veće količine hrane te je 2024. godine ostvarila povijesno rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a negativni trendovi nastavili su se i u 2025.
Na te podatke upozorava i poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović, ističući da je Hrvatska od ulaska u EU 2013. do danas uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od čak 42,69 milijardi eura, dok kumulativni trgovinski manjak iznosi 14,56 milijardi eura.
– Dovoljno je reći da su planirani prihodi državnog proračuna za 2025. godinu 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, kako bi se shvatio razmjer uvoza hrane – upozorava Kuskunović, dodajući da je Hrvatska postala jedan od najvećih uvoznika hrane u EU.
U HUP – Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede poručuju kako se sektor i dalje suočava s kombinacijom klimatskih rizika, nedostatka radne snage, visokih ulaznih troškova i smanjene investicijske sposobnosti, uz dodatnu neizvjesnost oko reforme ZPP-a. Smatraju da je nužno ubrzati dodjelu poljoprivrednog zemljišta, ojačati investicijske potpore, unaprijediti upravljanje rizicima te snažnije poticati proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti.
“Ključno je znatno ojačati investicijske potpore za primarnu proizvodnju i preradu, osobito za modernizaciju kapaciteta, sustave navodnjavanja i odvodnje, preciznu poljoprivredu, obnovu tla te energetsku učinkovitost i vlastite izvore obnovljive energije”, istaknuli su.
Zaključno ističu kako su dugoročno raspolaganje zemljištem, jačanje investicija i podizanje otpornosti proizvodnje ključni preduvjeti da hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor postane održiv, konkurentan i manje ovisan o uvozu.
“Snažno poticanje i povećanje investicija robnih primarnih proizvođača i prehrambene industrije, dugoročno raspolaganje zemljištem te mjere koje podižu otpornost i produktivnost ključni su preduvjeti da hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor postane održiviji, otporniji i konkurentniji, istaknuli su iz HUP” – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.
Izvor: HRT
- Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu.
Bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo predstavlja najkompleksniji politički fenomen. Pročitajte veliku istragu o njegovom usponu, zatvoru i pravosudnoj drami. Politička i životna putanja bivšeg gradonačelnika… Pročitaj više: Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu. - Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera
Sedamnaesti srpnja nije samo datum na kalendaru; to je trenutak kada je Općina Bilje ponovno rođena. Od emotivnog povratka prognanika 1997. godine do danas, ova… Pročitaj više: Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera - Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava
Nedavna zagrebačka tribina pokušala je uvjeriti javnost da su srpski snajperisti iz 1991. godine tek medijska laž i fantomska prijetnja. Tko hrvatskim novcem financira ovakvo… Pročitaj više: Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava - Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj!
Političke donacije oduvijek predstavljaju neuralgičnu točku i najpreciznije ogledalo svakog suvremenog demokratskog sustava. Najnoviji financijski izvještaji Državnog izbornog povjerenstva (DIP) za prvu polovicu 2026. godine… Pročitaj više: Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj! - Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici
Bivši lokalni političar i snajperist paravojnih postrojbi, Dragutin Ćelap, nepravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora zbog bešćutnog ratnog zločina nad nenaoružanim civilom. Presuda Županijskog… Pročitaj više: Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici - Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska!
Na obali Dunava kod Batine pronađene su dvije avionske bombe iz Drugog svjetskog rata. Zbog velike opasnosti, policija provodi stroge mjere osiguranja i njihovog uništenja… Pročitaj više: Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska! - Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom!
Brutalan napad na studente u Novom Vinodolskom, koji su tijekom ljetnih mjeseci pošteno zarađivali za svoj kruh i obrazovanje, ogolio je svu surovost s kojom… Pročitaj više: Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom! - Rasplet afere stoljeća: Svi priznaju krivnju i spašavaju sebe, Todorić na sud ide potpuno sam!
Slučaj Agrokor ponovno potresa javnost! Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg vlasnika koncerna Ivice Todorića i revizora Olivija Discordije, tereteći… Pročitaj više: Rasplet afere stoljeća: Svi priznaju krivnju i spašavaju sebe, Todorić na sud ide potpuno sam! - Od ruskih helikoptera i jacuzzija do zatvora: Pao moćni šef nabave MORH-a, a presudile mu – vojne čizme!
Nova uhićenja u MORH-u! Uskok i vojna policija priveli su bivšeg šefa nabave zbog sumnje u namještanje višemilijunskih natječaja. ZAGREB – U zajedničkoj i strogo… Pročitaj više: Od ruskih helikoptera i jacuzzija do zatvora: Pao moćni šef nabave MORH-a, a presudile mu – vojne čizme! - Riješen slučaj koji je uznemirio Bukovlje: Istina o ljudskim kostima iz šume potpuno je iznenadila mještane!
Nakon što su u javnosti počele kružiti razne spekulacije o podrijetlu ljudskih ostataka pronađenih u šumi kod naselja Ježevik, oglasili su se policija i Ministarstvo… Pročitaj više: Riješen slučaj koji je uznemirio Bukovlje: Istina o ljudskim kostima iz šume potpuno je iznenadila mještane!
Ideološke magle i stvarni problemi: dok se lovi fašizam riječima, korupcija vlada djelima
