Na današnji dan obilježava se obljetnica za Busovačke staje, mjesto gdje je počinjen stravičan ratni zločin nad hrvatskim civilima i braniteljima Srednje Bosne.
BUSOVAČA — Ratna 1993. godina donijela je nezapamćenu patnju za Hrvate Lašvanske doline. Strategija enklavizacije i potpune blokade, koju je provodila Armija BiH s ciljem vojnog preuzimanja hrvatskih prostora, kulminirala je sredinom lipnja na planinskom izletištu Busovačke staje. Tamo je u ranu zoru, 16. lipnja, mučki prekinut humanitarni konvoj, čime je ispisana jedna od najtragičnijih stranica novije hrvatske povijesti.
Sve je započelo mjesecima ranije, kada su početkom godine postavljene neprijateljske blokade kod sela Kaćuni, čime je prekinuta vitalna komunikacija Kiseljak-Busovača-Travnik. Sredinom lipnja, velika skupina civila i izbjeglica iz Brčkog, Tuzle i same opkoljene Busovače, pritisnuta glađu i bezizlaznom situacijom, shvatila je da ne može nastaviti put prema tuzlanskom području. Spas su odlučili potražiti u humanitarnom konvoju nazvanom “Konvoj života za Lašvansku dolinu”, koji je krenuo prema Sebešiću po prijeko potrebnu hranu. U konvoju se nalazilo oko 92 civila u pratnji lokalnih snaga Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Jedan od preživjelog sudionika ovog povijesnog egzodusa s tugom se prisjeća tih dramatičnih trenutaka:
“Nismo imali izbora, glad je vladala enklavom. Bili smo u potpunom obruču, bez osnovnih namirnica za život. Krenuli smo preko planine nadajući se da u humanitarnom konvoju nitko neće vidjeti vojnu metu. Bilo nas je devedeset i dvoje – žene, djeca, starci i izbjeglice koji su samo htjeli komad kruha. Lokalni HVO bio nam je jedina zaštita na tom surovom putu spasa.”
Međutim, neprijateljske snage nisu imale milosti prema izgladnjelom narodu. U ranu zoru 16. lipnja, dok su se umorni civili i vojnici odmarali na planini nesvjesni opasnosti, pripadnici bošnjačko-muslimanskih snaga u potpunosti su ih opkolili. Kada se konvoj pokrenuo oko šest sati ujutro, uslijedio je pakao.
Tadašnji pripadnik osiguranja iz redova HVO-a zorno opisuje brutalnost zasjede:
“Sve je počelo u sekundi, bez ikakvog upozorenja. Iznenada je odjeknula neselektivna, strahovita rafalna paljba sa svih strana. Nisu birali ciljeve, pucali su direktno u kamione i ljude. Pješačko oružje prštalo je u kombinaciji s udarima iz minobacača i tromblona. Ljudi su bježali, tražili zaklon u šumi, a krici su odjekivali planinom. Taj stravični napad trajao je neprekidno puna tri sata, bez trunke čovječnosti.”
Epilog ovog ničim izazvanog, divljačkog napada bio je jeziv. Na proplancima Busovačke planine ugašena su 22 života. Među žrtvama je bilo 14 nenaoružanih civila te osmorica branitelja koji su do zadnjeg daha štitili konvoj, dok je još 20 osoba teško ranjeno.
Ubojstvo nedužnih ljudi u humanitarnom konvoju ostalo je trajno urezano u kolektivnu memoriju tamošnjeg hrvatskog naroda kao jedan od najbrutalnijih primjera stradanja u Srednjoj Bosni. Kako bi se očuvalo dostojanstvo žrtava i istina o domovinskom stradanju, svake se godine u lipnju na Busovačkim stajama služi sveta misa i održava svečana komemoracija, šaljući poruku da žrtva ovih nedužnih ljudi nikada neće biti zaboravljena.

Tako je i ove godine na 33. obljetnicu ovog nemilosrdnog ratnog zločina, program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na Busovačkim stajama, gdje su se okupili članovi obitelji stradalih, suborci, predstavnici braniteljskih udruga te brojna izaslanstva sa svih razina vlasti. Predstavnik Vade RH bio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Nakon toga služena je sveta misa za poginule branitelje i civile.
U svojim obraćanjima sudionici su istaknuli važnost očuvanja sjećanja na žrtvu onih koji su stradali tijekom rata te naglasili kako njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Posebno je naglašena potreba prenošenja istine o tim događajima mlađim generacijama kako bi se sačuvala povijesna memorija hrvatskog naroda Lašvanske doline.
Obljetnica na Busovačkim stajama i ove je godine okupila veliki broj ljudi koji su zajedničkom molitvom, paljenjem svijeća i odavanjem počasti pokazali da sjećanje na poginule hrvatske branitelje i civile ostaje trajno utkano u kolektivno pamćenje ovoga kraja.
- Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Vladimir Štengl, prvi poslijeratni gradonačelnik Vukovara i bivši saborski zastupnik, preminuo je u 85. godini nakon duge i teške bolesti uoči… Pročitaj više: Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar - Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026HVIDR-a BPS prošla je izvanredni nadzor Osječko-baranjske županije kojim je službeno potvrđena puna zakonitost rada ove samostalne braniteljske udruge. HVIDR-a BPS… Pročitaj više: Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti” - Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Marina Logarušić, predsjednica HSP-a, oštro je kritizirala veličanje Tita i Jugoslavije te upitala tko javnim novcem financira takve udruge u Hrvatskoj.… Pročitaj više: Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?” - ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Zločin u Bizovcu ostavio je neizbrisive rane. Obilježena je 35. godišnjica zračnog raketiranja civila. Istina se pamti, ali nalogodavci još nisu… Pročitaj više: ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“ - Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Raketiranje Bizovca koje su 7. studenoga 1991. godine izveli borbeni zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) ostaje upisano kao jedan od najtežih… Pročitaj više: Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne - Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Komunistički arhivi u Mađarskoj napokon su otvoreni: na portalu nyitottaktak.hu objavljeno je 60.000 imena suradnika tajnih službi uz prve političke potrese.… Pročitaj više: Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj - Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nova zbirka F43.1 donosi bolno, ali važno svjedočanstvo Fanike Janko o stradanju u logoru Velepromet i snazi vukovarskih heroja. Kada se… Pročitaj više: Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara - Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima”
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nadbiskup Marin Srakić pokopan je u kripti đakovačke katedrale. Pročitajte detalje emotivne homilije i oproštaja od povijesnog pastira. ĐAKOVO – U… Pročitaj više: Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima” - Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Pročitajte kako je Ivan Poljak Sokol herojski vodio obranu Sajmišta. Otkrivamo tragične detalje iz studenog 1991. godine u padu Vukovara. Početak… Pročitaj više: Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom - “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nastavljaju se zahtjevna iskapanja na lokaciji Petrovačka dola. Vlada RH poručuje da potraga za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima neće stati.… Pročitaj više: “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu


