Anton Kikaš – Domoljub Koji Je Riskirao život Za Hrvatsku I Preživio Beogradski Zatvor

ZAGREB, 31. kolovoza 2025. – Na današnji dan prije 34 godine, 31. kolovoza 1991., jugoslavenska vojska uhitila je Antona Kikaša, hrvatskog domoljuba i poduzetnika iz Toronta, koji je vlastitim novcem i uz pomoć hrvatske dijaspore pokušao dopremiti oružje Hrvatskoj u prvim mjesecima Domovinskog rata. Njegov hrabri čin ušao je u povijest, a osobna žrtva u beogradskom vojnom zatvoru ostala je duboko urezana u kolektivnu svijest hrvatskog naroda.

Uhićenje na Plesu i mučenja u Beogradu

Kikaš je 31. kolovoza 1991. letio avionom Uganda Airlinesa Boeing 737, kojim je prevozio 18 tona lakog pješačkog i protuoklopnog naoružanja za hrvatske snage. No, njegov plan završio je tragično – avion su presreli lovci JNA iznad Banovine i prisilili ga na slijetanje u Zagreb.

Na Plesu su ga dočekali do zuba naoružani vojnici JNA. Uhitili su ga, oduzeli oružje te ga nakon brutalnog premlaćivanja prevezli u Beograd, gdje je proveo tri mjeseca u vojnom zatvoru. Tamo je bio izložen torturama, slomljena su mu rebra, a vlasti su mu nudile slobodu u zamjenu za priznanje i optuživanje predsjednika Franje Tuđmana.

“Dočekali su me do zuba naoružani, s bombama za pasom. Zavrnuli su mi ruke i repetirali u mene oružje, tražeći pasoš. Odveli su me u zgradu vojnog zrakoplovstva na Plesu i počelo je saslušavanje. Izmijenile su se tri garniture ispitivača. U sobu je ušao komandant zrakoplovstva JNA, tada pukovnik Ljubomir Bajić. Psovao je, prijetio i udario me. Tu su bila još tri vojnika… I oni su me udarali nogama, ne bih u detalje…

Čamio sam u ćeliji vojnog zatvora u Beogradu. Tukli su me i prijetili mi, ali nisu me slomili, ni mene ni moje domoljublje“, prisjetio se kasnije Kikaš.

Razmjena za generala JNA

U studenome 1991., nakon pregovora i posredovanja ministra Gojka Šuška, Kikaš je razmijenjen za generala JNA Milana Aksentijevića na zagrebačkom aerodromu. Njegovo oslobođenje bilo je veliki moralni događaj za Hrvatsku, a u dijaspori je dodatno učvrstilo vjeru u snagu zajedništva.

Uloga u dijaspori i kulturna misija

Nakon povratka u Kanadu, Kikaš je nastavio pomagati Hrvatskoj – organizirao je prikupljanje novčane pomoći, ali i spasio hrvatski televizijski program Croatica TV u Torontu, koji i danas predstavlja važnu poveznicu hrvatske zajednice u Ontariju s domovinom.

Njegova životna priča zabilježena je i u filmu „Nisam se bojao umrijeti – domoljubna misija Antona Kikaša 1991.“ redatelja Jakova Sedlara.

Watch this video on YouTube

Odlikovanje i priznanje

Iako blizak predsjedniku Tuđmanu, dugo vremena u Hrvatskoj nije primio nikakvo državno priznanje. Tek ga je 2021. predsjednik Zoran Milanović odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, istaknuvši njegovu hrabrost i junaštvo.

Na dodjeli je Kikaš izjavio:
„Ovaj dan za mene je iznimno značajan i radostan. Danas je obljetnica izlaska iz zatočeništva – moj drugi rođendan, dan kada sam ugledao svjetlo na kraju mračnog tunela koji se zvao beogradski vojni zatvor.“

U Bujici (17.10 2016) je ekskluzivno objavljen dossier Antona Kikaša iz beogradske, savezne Udbe. Dossier sadrži ukupno 8 stranica, a u Bujici su puštene dvije „informacije“ s kraja 80-ih godina, koje je protiv hrvatskog političkog emigranta sastavio agent „Merđo“. „Merđo“ optužuje Kikaša za financiranje hrvatskih akcija u inozemstvu, napada ga zato što je bio dobar s „popovima“ i čudi se kako još nije „uhapšen“ te sugerira šefovima u Beogradu da ga se obavezno prati kada dođe u Jugoslaviju. Kikašev broj za praćenje bio je 6277, a agent Udbe „Merđo“ navodi da ga je izdaleka pokušao vrbovati, no bezuspješno. U Bujici je Anton Kikaš potvrdio da zna tko je „Merđo“: – Znam sve o njemu. Znam mu ime i prezime. Znam gdje se rodio i kada se rodio. Znam kada je službeno pristupio Udbi i tko ga je preporučio. Znam sve o njemu i to ću objaviti u svojim memoarima.

Anton Kikaš ostaje simbol nesebične žrtve i hrabrosti hrvatske dijaspore u najtežim trenucima Domovinskog rata. Njegovo ime svjedoči o snazi domoljublja, povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske te spremnosti pojedinca da stavi vlastiti život na kocku za slobodu naroda.